Kada Kekavmen piše „Travunjanin Srbin“, treba se prisetiti šta piše u DAI o Travuniji. Tamo stoji da su Travunjani srpskog porekla, te da su od početka bili pod vlašću srpskog kneza (svakako do sredine IX stoleća). Postoji neodoljiva sličnost između Porfirogenitovih vesti o Travunjanima, i Kekavmenovog prvog etnikona koji je upotrebio za Stefana Vojislava. Možda nije teško zamisliti da je postojalo čak i neko pismo, primera radi, u kojem bi se Stefan Vojislav potpisao kao arhont Travunije i Srbije ili tako nekako (malkice hipotetišem). Ili bismo čak mogli kazati da možda postoje i neke sličnosti između Travunjanin Srbin i Skiličinih Tribala i Srba?
Kasnije, kada Duklja zauzima centralno mesto; epicentar poprišta borbi, a po svemu sudeći i centralna vlast, premešta se iz Srbije u Duklju. U Duklji je tada dvor, ovo vreme okvirno odgovara tzv. privrednom usponu gradova, a tako je došlo i do procvata gradova na obali Duklje,...Kotora, Bara, Ulcinja. Tada, Stefan Vojislav, nekada Travunjanin Srbin, sad postaje „Dukljanin“, oslikavajući odgovarajuće društvene, političke i vojne procese.
Inače, kada raspravljamo o ovim stvarima uvek se treba prisetiti one rasprave Tibora Živkovića, kojom je upravo skrenuo pažnju na taj privredni uspon i na taj način objasnio nagli i kratkotrajni procvat Duklje, koja je uslovno govoreći postala omanja regionalna sila. Bez uspona gradova XI stoleća, teško je zamisliti Vojislavljeve uspehe, Mihala kao kralja, napore Konstantina Bodina, itd.