Previše uprošćeno gledanje – ako se bježalo, onda bi se bježalo što dalje od Osmanske države – kao da su planine i bile neka neka prepreka turskom nadiranju! To je fikcija! A nije se ni bježalo tada u nekoj većoj mjeri!
Raške i Duklje tada nema!
Ovde je valljda jasno da govorim o geografskim pojmovima.
Geografija je odigrala presudnu ulogu pre svega u osamostaljivanju Balkanskih država od Vizantije.Pukom slučanošću su države bile baš prirodna planinska utvrđenja gde konjica nije mogla da odigra svoju pravu ulogu.
Izjasnio sam se 3 puta da ne govorim o masovnim migracijama ali ne mislim da ih nije bilo.
Dakle ostaje ona mitološka priča da se u Zetu i Hercegovinu nikad niko nije naselio
već samo iselio.
Dakle odbrana teze da nije bilo je podjednako fiktivna kao moja da je bilo.
Što se tiče tvrdnje da su Srbi za vrijeme cara Dušana silazili sa planina u gradove – to nije tačno, naprotiv – srblji (u ovom slučaju statusna kategorija, mada su oni upravo i bili ponajviše Sloveni) zemljoradnici su upravo u Dušanovo vrijeme bježali u planine da bi postajali slobodni stočari (vlasi) – jer je taj status bio atraktivniji i lakši! Zato će Dušan u svom zakoniku i uvesti odredbe da srbalj ženidbom sa vlahinjom ne može preći u sloj pastira – jer je ta pojava upravo u prvoj polovini XIV vijeka dobijala masovne obrise!
Što bi mene smetalo da je dio Crnogoraca porijeklom sa Kosova – da uistinu i jeste? Ali po svemu sudeći ipak nije!
Ovo nije potpuno tačno jer položaj planinskih pastira je samo naizgled bio bolji jer su u najam za tu vrstu slobode bili glavna snaga Dušanove vojske pored stranih plaćenika.
Dakle prisustvo Vlaha je u to vreme nije bilo beznačajno i nije se odnosio samo na statusnu kategoriju već i narodnu.
Srbima je zabranio vođenje stoke na ispašu već samo u štalama dok Vlasima jeste unutar gradova.
Kao prvo Vlasi se trajno naseljavaju na sadašnja mesta u 17 veku do tada su se stalno šetali odavde do Hvara.
Imali su letnje i zimske ispaše i podizali neke vrste privremenih naselja.
Dakle Srbi su držali tapiju na zemljište a kao sloveni su se bavili poljoprivredom od vajkada u čak naizgled nemogućim uslovima.
Srbi su pravili trajna naselja međutim ta uredba o ženidbi je sigurno uplašila Cara Dušana da bi ti mnogobrojni Vlasi ženidbama i nasleđivanjem zemlje polako istisnuli i asimilovali Srbe.
Pošto se trenutno nalazim u istočnoj Srbiji stvari još uvek funkcionišu tako ima čistih Srpskih i Vlaških sela i mešovitih.
Žive međusobno mnogo bliže nego sa Albancima ili bilo sa kim međutim Srbi su i dalje pretežno u Štalama i kafanama a Vlasi i dalje vredno napasaju stoku i vode na izvore.
Ovaj miroljubivi suživot Slovena i Vlaha mislima da datira mnogo pre balkana.
Postoje etnološke , sličnosti nošnje muzike i praznovanja.
I ako Vlasi imaju svoju Crkvu ne libe se da uđu u Srpsku verovatno i obrnuto.
Jereček govori da su putopisci iz pred Nemanjičkog i Nemanjičkog doba razlikovali planinske Vlahe od ratobornih planinskig Rasijana.
Prelaženje Vlaha na i stalno naseljavanje i njihova delimična asimilacija u Srbe počinje tek u 17 veku pa nadalje.
O tome je detaljnije pisao Slaven777 na nekim temama.
Tačnoje da se Vlah nekad koristio za Slovenske pastire brđane međutim Vlasi nisu imali zemlju i nisu imali vojnu obavezu sem dobrovoljnu plaćenu dok Srbi jesu.