Dalimilova Hronika

Možda ovo nekome pomogne...

léha -e ž (ẹ́) 1. nar. njiva, zlasti ožja: zorati lehe; velike lehe / lehe žita // del njive med dvema razoroma; ogon: šel je po njivi kar čez lehe in razore 2. star. oddeljena ploskev obdelane zemlje na vrtu; greda: opleti leho; leha tulipanov; pren. pesnik je povezal cvetje svoje lehe ♪ (verovatno od reči "lega")

lahón -a m (ọ̑) slabš. 1. pripadnik neitalijanskega naroda, zavzemajoč se za italianizacijo: lahoni in nemčurji 2. Italijan: upreti se lahonom ♪ (http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?name=sskj_testa&expression=lah&hs=26)

Ako se ne varam u slovenačkom jeziku reč VLEHA (verovatno od reči "vleka") znači, nešto kao trag od vučenja ili nešto slično tome.

Selo u Grčkoj LECHOVO: https://www.google.rs/maps/place/Le...2!3m1!1s0x13576731d3313a31:0x0400bd2ce2b9add0
 
11800161_900550600020450_6031921117820221056_n.jpg
 
Mene zanima zašto prisutni članovi foruma na ovoj temi izigravaju nepismene i nesposobne individue? Kako to da vam se podkrade da vam neko podmeće očigledan falcifikat "Dalimilove hronike"? Da li je toliki problem prevesti dve reči sa srpskog na češki jezik upotrebom google translate-a i upititi zahtev google pretraživaču: Dalimilova Kronika pdf .

Ali nije nam ovo ni prvi ni poslednji put da nam falcifikatori srpske istorije podmeću ratličite falcifikate. Vidim da je isti manir poturanja falcifikata jednako zastupljen i na hrvatskim forumima.

Verodostojan tekst Dalimilove hronike možete naći ovde:
http://www.sesity.net/elektronicka-knihovna/dalimilova-kronika.pdf

ili putem slike:

12190127_1639156569675689_3463970499184061662_n.jpg
 
Mene zanima zašto prisutni članovi foruma na ovoj temi izigravaju nepismene i nesposobne individue? Kako to da vam se podkrade da vam neko podmeće očigledan falcifikat "Dalimilove hronike"?

Kad smo već kod (ne)pismenosti, šta je to "falcifikat"? ;)

Opet s' druge strane kolega je u pravu kada kaže da se radi o nesposobnim individuama kojima se pod krade.
 

Selo Vlasti nešto južnije: https://www.google.rs/maps/place/Vl...2!3m1!1s0x1359deb6b140244f:0x0400bd2ce2b9a9d0

- - - - - - - - - -

Kad smo već kod (ne)pismenosti, šta je to "falcifikat"? ;)


Opet s' druge strane kolega je u pravu kada kaže da se radi o nesposobnim individuama kojima se pod krade.

Što se brukate off topic ad homine retorikom? :think:
 
Zato što je Dalmilova hronika sooooo 2008. (two thousand and .. late)

Šalim se naravno, nešto sam drugo htio.... da

Česi su pioniri u legalizaciji narkotika, Prag je poznat kao mjesto za kupovinu kvalitetnih psilocibe gljivica. :D Eee Česi Česi ko vas ne zna .. :P
 
Да ли је тачно да у тој хроници постоји следећа реченица ,,У српском народу има једна земља која се зове Хрватска"? То сам прочитао на једном месту, па да питам да ли је то истина?
 
Да ли је тачно да у тој хроници постоји следећа реченица ,,У српском народу има једна земља која се зове Хрватска"? То сам прочитао на једном месту, па да питам да ли је то истина?

Јесте.
U Dalimilovoj hronici, najstarijoj koju Češka poznaje, kad se piše o počecima naroda češkog, kaže se:

U srpskom narodu je zemlja
kojoj je Harvatci ime.
U toj zemlji beše vlah
kome ime beše Čeh.

http://web.archive.org/web/20070804091914/http://people.fsv.cvut.cz/~gagan/jag/litera/dalimil.htm


O počátcě jazyka českého
V srbskem jazyku jest zeme,
jiez Charvatci jest jme.
V tej zemi biese lech,
jemuz jme biese Cech.
(5) Ten muzobojstva se docini,
pro nez svu zemi provini.
Ten Cech jmiese bratruov sest,
pro nez jmiese moc i cest,
a ot nich mnoho celedi,
(10) jiz jedne noci Cech osledi.
I vybra se se vsim z zeme,
jiez biese Charvatici jme.

Pojedostavljeno : jednog dana stočar po imenu Čeh sa šestoricom braće, počeo je da se izdvaja od matične srpske zemlje i naroda.Desilo se to u delu teritorije srpskog naroda koji je imao naziv Harvatci.

У међувремену сам само схватила да "лех" није исто што и "влах=сточар" него се односило на племића, дакле било би да је једног дана племића по имену Чех, отишао са шесторицом браће (због страха од одмазде) у "Харваци" да се склони , што је такође, као и родни завичај племића Чеха, земља српског народа.Мислим да се ради о планини РИП у Чешкој, има то негде по Крстарици.



У неким текстовима пише "српски народ", у другим "српски језик", дође на исто- језик је главна одредница народа.
 
Poslednja izmena:
Јан Колар (1793-1852), у Rozprawy o gmenách počatkách i starožitnostech národu slawského a geho kmenů, одређује положај Велике Србије у којој је и област "Харваци"- одакле се са породицом старешина по имену Чех одселио- данашњи предео Крконошких планина.

books


books


https://books.google.rs/books?id=i-...6DtEQ6AEITTAH#v=onepage&q=duh poduska&f=false

KRKONOŠSKÉ HŘBETY
https://cs.wikipedia.org/wiki/Krkonošské_hřbety
https://cs.wikipedia.org/wiki/Krkonošské_rozsochy
https://cs.wikipedia.org/wiki/Krkonoše
 
Јан Колар (1793-1852), у Rozprawy o gmenách počatkách i starožitnostech národu slawského a geho kmenů, одређује положај Велике Србије у којој је и област "Харваци"- одакле се са породицом старешина по имену Чех одселио- данашњи предео Крконошких планина.

books


books


https://books.google.rs/books?id=i-...6DtEQ6AEITTAH#v=onepage&q=duh poduska&f=false

KRKONOŠSKÉ HŘBETY
https://cs.wikipedia.org/wiki/Krkonošské_hřbety
https://cs.wikipedia.org/wiki/Krkonošské_rozsochy
https://cs.wikipedia.org/wiki/Krkonoše

Srebrena, šta bi sa onim tvojim hipotezama o alternativnoj istoriji Bosne i Bugarske?
 

Ljudi koji prate savremenu srpsku književnost znaju da je na našoj spisateljskoj sceni nekoliko godina zasjala jedna zvezda pod imenom “Morena”. Iza romana “Morena” stajala je upravo naša današnja gošća, Aleksandra Cimpl.


20 godina je živela u Pragu.
Да ли сам сањала или је пре неки дан, испред овог цитираног поста са "Мораном", био један пост са обавештењем да је Далимилова хроника коначно преведена на српски језик?
 
Да ли је тачно да у тој хроници постоји следећа реченица ,,У српском народу има једна земља која се зове Хрватска"? То сам прочитао на једном месту, па да питам да ли је то истина?
Ево сад нађох плагијат моје објаве на нету, памтим кад сам то писала и "преводила" :
dal. hronika.png
 
Srebrena, šta bi sa onim tvojim hipotezama o alternativnoj istoriji Bosne i Bugarske?

Апсолутно су важни Босанци, а још више Бошњаци поменути у Далимиловој хроници. Ултимативно важни, што би рекли љубитељи Јоване Јеремић
Део о Бугарској у Далимиловој хроници нисам помно истраживала а сад и немам времена јер морам да проверим дефиницју спама.
 
Апсолутно су важни Босанци, а још више Бошњаци поменути у Далимиловој хроници. Ултимативно важни, што би рекли љубитељи Јоване Јеремић
Део о Бугарској у Далимиловој хроници нисам помно истраживала а сад и немам времена јер морам да проверим дефиницју спама.

Odgovaraš na poruku staru šest godina.
 
Siguran sam da je imalo neki iteksko kontekst tada u odnosu na objavu koju si okačila, ali ti ne bih mogao bez ozbiljnijeg prisećanja posle toliko godina kazati.
Verujem da mi ni posle 66 godina nećeš moći kazati koja je veza izmedju Blgara, Bosne i Dalimilove hronike, osim ako ne tvrdiš da su svi oni Srbi, jer od Kule Vavilonske do Rima govori se srbski jezik, kako piše u Dalimilovoj hronici.
 
Verujem da mi ni posle 66 godina nećeš moći kazati koja je veza izmedju Blgara, Bosne i Dalimilove hronike, osim ako ne tvrdiš da su svi oni Srbi, jer od Kule Vavilonske do Rima govori se srbski jezik, kako piše u Dalimilovoj hronici.

Srpski jezik sve od kule Vavilonske Do Rima? Neće biti da baš to piše u hronici pogrešno pozvanoj Dalimilova. Prema Pavlini Rihterovoj (HISTORIOGRAPHY AND IDENTITY, VI: COMPETING NARRATIVES OF THE PAST IN CENTRAL AND EASTERN EUROPE, C. 1200 – C. 1600).

passagero.JPG

passager3.JPG

Identity History.jpg
pavlina.JPG


U hronici stoji da su se Srbi smestili uz more kod Grka. I ta su se potom namnožili, proširivši se sve do Rima. More pored Grka o kojem je reč, a koje je zbog tradicije o seobi eponimnih likova iz Hrvatske od velike važnosti, Jonsko odnosno Jadransko more, a Rim verovatno nije baš grad Rim, nego u širem kontekstu, Italija, odnosno biće da je reč o ekspanziji Srba tj. kroz generacije širenju srpske populacije sve do venecijanskog zaliva.

Ali nikako se ne može reći da su po naraciji hronike sve to Srbi od Vavilonske kule do Rima. Jerbo, celi niz naroda se po toj tradiciji raširio iz Vavilona, između ostalih i eksplicitno imenovani Grci, pored kojih su se Srbi doselili.

E sad, da li ću ti moći reći posle 66 godina na šta si mislila (znam da troluješ, ali — neka ti bude) pa, verovatno još i manje nego danas.
 

@Q. in perpetuum hibernum Evo jedne male mentalne egzibicije. Dalmilova Hronika je iz prve polovine 14. veka, tacnie zavrsena je 1326. godine. U prvom tomu "Istorije srpskog naroda" kazu da je negde nakon 1318 "u znak osvete kralj Milutin je uzeo titulu hrvatskog kralja". Sta ako je mozda ova izmenjena titulacija odjeknula i malo dalje od Balkana ili sta ako je MIlutin mozda u nekom trenutku zavladao i malo vecom teritorijom Subica no sto se to danas misli? Mozda je tako Hrvatska postala, "zemlja" u "srpskom narodu"?

 

@Q. in perpetuum hibernum Evo jedne male mentalne egzibicije. Dalmilova Hronika je iz prve polovine 14. veka, tacnie zavrsena je 1326. godine. U prvom tomu "Istorije srpskog naroda" kazu da je negde nakon 1318 "u znak osvete kralj Milutin je uzeo titulu hrvatskog kralja". Sta ako je mozda ova izmenjena titulacija odjeknula i malo dalje od Balkana ili sta ako je MIlutin mozda u nekom trenutku zavladao i malo vecom teritorijom Subica no sto se to danas misli? Mozda je tako Hrvatska postala, "zemlja" u "srpskom narodu"?


Vrlo interesantna ideja, ali ja bih pre rekao da to ima veze sa ovim, da povučem i inspiraciju od tebe: https://forum.krstarica.com/threads/1300-godina-vek-pisanja-nove-povesti.930645/

To, zlatno doba Šubića, vreme je stvaranja narativa Popa Dukljanina. Narativa koji je politički spojio Hrvate i Srbe, stvaranjem jedne nove tradicije o prošlosti. Kako govorimo o rimokatoličkoj sredini, izvesniji je takav uticaj. Posebno ako imamo na umu onog izgubljenog barskog arhiepiskopa, Rudgera, kojeg je Tibor Živković identifikovao, a za kojega je imao i teoriju da je glavom i bradom Pop Dukljanin. Koji je bio češki cistercit. Ali sviđa mi se u kom smeru razmišljaš, jerbo Milutinovo dodavanje Hrvata pripada istom vremenu, a verovatno i identičnom kontekstu tj. barem neke veze najverovantije ima. Na odličnoj ideji, svakako svaka čast! :ok:

Celo to kraljevstvo Ostroilovih potomaka, koje nastaje upravo u to vreme, prostire se u najstarijem periodu od zapadnih krajeva Hrvatske do najistočnijih krajeva Srbije. Osim toga, hronika Skilice i njegovih nastavljača bila je poznata Dukljaninu. A to znači da je upravo tu mogla biti pročitana sintagma Hrvati, koje još i Srbima nazivaju. Ta sintagma, koja će se javljati jedno vreme u vizantijskim izvorima tog razdoblja kroz prepise (Zonara, Kedrin) rekao bih da je imala presudnog uticaja na autora najstarije hronike na češkom jeziku.

Ono gde je Srebrena najverovatnije pogrešila jeste što je nužno to poistovetila sa bukvalno čitavim slovenskim narodom. Dakle i sa Bugarima. Međutim, naracija se piše iz ugle Čeha. Ono što ih zanima. Srbi se doseljuju pored mora; Jonskog mora, koje je pored Grka. To je zapadni Balkan; to je kraljevstvo Ostroilovih potomaka, Senudslava, Silimira i Bladina. I to se spaja (možda uz narativ poreklom iz romejskih hronika o Hrvatima koje i Srbima nazivaju) sa dobro poznatom tradicijom o poreklu eponimnih junaka severnih Slovena (Čehom, Lehom i Rusom) iz Hrvatske, odakle kreću da se dotične slovenske grane raspršavaju.
 
Poslednja izmena:
Celo to kraljevstvo Ostroilovih potomaka, koje nastaje upravo u to vreme, prostire se u najstarijem periodu od zapadnih krajeva Hrvatske do najistočnijih krajeva Srbije. Osim toga, hronika Skilice i njegovih nastavljača bila je poznata Dukljaninu. A to znači da je upravo tu mogla biti pročitana sintagma Hrvati, koje još i Srbima nazivaju. Ta sintagma, koja će se javljati jedno vreme u vizantijskim izvorima tog razdoblja kroz prepise (Zonara, Kedrin) rekao bih da je imala presudnog uticaja na autora najstarije hronike na češkom jeziku.

Ono gde je Srebrena najverovatnije pogrešila jeste što je nužno to poistovetila sa bukvalno čitavim slovenskim narodom. Dakle i sa Bugarima. Međutim, naracija se piše iz ugle Čeha. Ono što ih zanima. Srbi se doseljuju pored mora; Jonskog mora, koje je pored Grka. To je zapadni Balkan; to je kraljevstvo Ostroilovih potomaka, Senudslava, Silimira i Bladina. I to se spaja (možda uz narativ poreklom iz romejskih hronika o Hrvatima koje i Srbima nazivaju) sa dobro poznatom tradicijom o poreklu eponimnih junaka severnih Slovena (Čehom, Lehom i Rusom) iz Hrvatske, odakle kreću da se dotične slovenske grane raspršavaju.

Citat od Jovana Zonare, nastavljača Skilicine hronike, vezano za 1070-e godine i vreme cara Mihaila VII Duke: Χροβάτων έθνος, ούς δή και Σέρβους τινές καλούσι. Vezano za akcije u vreme Konstantina Bodina, piše narod Hrvata, koje neki nazivaju i Srbima.

Ovo je, rekao bih, korenje Hrvatskoj u srpskom jeziku u tzv. Dalimilovoj hronici.
 

Back
Top