Da li je pravoslavlje najtolerantnija religija?

sve dok pravoslavlje ne prizna druge religije da su i one ravnopravne sa njima u svojim verovavanjima - nema nikakve reci o toleranciji

najtolerantnije su paganske religije, one priznaju postojanje drugih bogova, polubogova, duhova... i njima nije problem da se jedan uz drugog mole vernici razlicitim bogovima
pravoslavlje ne trazi da bude priznato od drugih, zasto bi drugi trazili da ih ono prizna?
 
jel se to desilo tek nakon sto su se srbi doselili na balkan u 7mom veku, ili je tako bilo i tamo iza karpata?
pa sad ga i ti ode do Kulina bana..
Ako ćeš gledati neki kontekst, može se reći da tamo gdje su Srbi većina tu mirno žive Hrvati, Bošnjaci, Albanci..
medjutim, tamo gdje su većina Hrvati, Bošnjaci, ili Albanci, Srbi tu više ne žive ili je večina protjerana.
 
Poslednja izmena:
1000010921.jpg
 
Ostavi se ti tolerancije, bolje ti sam sebi odgovori zasto je nedelja u kalendaru oznacena kao prvi, a subota kao sedmi dan? Ocemo li opet nanovo ovu temu?:D
To ti je odgovoreno hrpu puta. Za nas pravoslavne je dan Gospodnji nedelja, a i petak takođe ima poseban status. Subota je posvećena sjećanju na pokojnike (obilazak grobalja, paljenje sveća, davanje imena za pominjanje na svetim liturgijama, molitve, milostinje...; mada se svaki dan treba moliti za pokojnike).
 
Ne razumem pitanje!
To si postavio pravoslavni kalendar sa svetkima i koji datume pokazuje po starom julijanskom i novom gregorijanskom kalendaru.
Kad na datum 25.12. po starom i 7.1. po novom kalendaru piše da je Božić, to je samo za pravoslavce jer katolici na 7.1. nemaju svetak. To dalje znači da nisi postavio nikakav dokaz tolerantnosti pravoslavlja i da SPC slavi i katolički Božić
 
znam, zato je pravoslavlje netoletantna religija

(procitaj naslov teme, o tome se radi, dajemo svoje mišljenje i sud o pravoslavlju i toleranciji)
Прочитао сам наслов теме па сам у складу са тим и рекао да мешаш политику и религију. У политици има толеранције.
И ти неком пишеш да проучаваш Библију 30 година ? Одајеш утисак да ти проучавање не иде од руке чим мешаш просте појмове и помињеш некакву равноправност.
Да се мало разумеш у хришћанство не би тако писао.
 
To si postavio pravoslavni kalendar sa svetkima i koji datume pokazuje po starom julijanskom i novom gregorijanskom kalendaru.
Kad na datum 25.12. po starom i 7.1. po novom kalendaru piše da je Božić, to je samo za pravoslavce jer katolici na 7.1. nemaju svetak. To dalje znači da nisi postavio nikakav dokaz tolerantnosti pravoslavlja i da SPC slavi i katolički Božić
Postavio sam dokaz tolerantnosti slikama koje pokazuju spisak sa jevrejskim i rimokatoličkim praznicima u srpskom pravoslavnom crkvenom kalendaru. Ali, ti očito ne znaš ćirilicu pa nisu uspeo da pročitaš šta piše. Ne postoji nikakav katolički Božić. Postoji praznik rođenja Gospoda Isusa Hrista koji se zove i Božić. Gospod se nije rodio dva puta.
 
Da konsultujemo starog mudrog ChatGPT:

Pitanje je super, ali i malo klizavo 🙂 jer tolerancija zavisi od konteksta: šta podrazumevaš pod tolerantnošću (odnos prema drugim religijama, prema nevernicima, prema unutarverskim razlikama…), kao i od vremena i mesta. Nijedna religija nije svuda i uvek bila jednako tolerantna, ali možemo reći koje tradicije u svom učenju i praksi naglašavaju toleranciju i prihvatanje različitosti:




🌏 Religije i tradicije koje se često smatraju tolerantnijima​


1. Budizam


  • Naglasak na ličnom putu prosvetljenja, a ne na prisilnom obraćenju.
  • U istoriji retko vodio misionarske ratove.
  • U mnogim budističkim društvima prihvatane su druge religije paralelno.

2. Hinduizam


  • Ogroman pluralizam – različita božanstva, filozofske škole, putevi do oslobođenja.
  • „Sve staze vode ka istini“ je česta ideja u hinduističkoj misli.
  • Ipak, postoje i trenuci netrpeljivosti (npr. prema muslimanima u određenim istorijskim periodima).

3. Džainizam (Indija)


  • Radikalno nenasilje (ahimsa) – ne samo prema ljudima već i prema životinjama i biljkama.
  • Otvorenost prema različitim pogledima (doktrina anekantavada – istina ima mnogo aspekata).

4. Sikizam


  • Iako nastao u okvirima sukoba hinduizma i islama, učenja gurua naglašavaju jednakost svih ljudi i odbacivanje kasti.
  • U praksi često otvoren za ljude svih vera.

5. Bahai vera (persijskog porekla, 19. vek)


  • Jedno od najmlađih svetskih verovanja.
  • Jasno propoveda jedinstvo svih religija i naroda, rodnu ravnopravnost i mir.
  • Aktivno promoviše ideju da su svi ljudi deo jedne porodice.



✝️ ☪️ ✡️ A šta sa „velikim monoteizmima“?​


  • Hrišćanstvo, islam i judaizam imaju u svojim osnovnim učenjima i univerzalne, i ekskluzivne elemente.
  • Mogu biti tolerantni (primer: Andaluzija u srednjem veku, gde su muslimani, Jevreji i hrišćani živeli relativno mirno; ili savremene liberalne hrišćanske zajednice).
  • Ali u drugim epohama su umeli biti i vrlo netolerantni (krstaški ratovi, inkvizicija, širenje islamom i prisilna obraćenja, progon „jeretika“).



👉 Ukratko: najtolerantnijim se obično smatraju istočnjačke religije poput budizma, hinduizma (u pluralističkoj formi), džainizma i sikizma, a od mlađih religija bahai vera. Ali u praksi, sve zavisi od društva i epohe – ista religija može u jednom periodu biti mirna i tolerantna, a u drugom progoniti „drugačije“.
 
Pravoslavlje je specifično – ono je i veoma čvrsto u čuvanju tradicije, ali u isto vreme zna da bude i tolerantno u određenim kontekstima. Evo kako to obično stoji:




🔹 Karakteristike pravoslavlja​


  1. Čuvanje tradicije
    • Pravoslavlje je vrlo konzervativno po pitanju dogmi – naglašava kontinuitet sa ranim hrišćanstvom i drevnim saborima.
    • Retko se menja i zazire od "modernizacije" vere.
  2. Tolerancija u praksi
    • U prošlosti, u nekim pravoslavnim zemljama (npr. Vizantija, Rusko carstvo) znalo je da bude netolerancije prema drugim hrišćanskim pravcima ili religijama, naročito kada je politika bila upletena.
    • Ali u duhovnom učenju, pravoslavlje nema toliko agresivne misionarske impulse kao što su imali neki drugi pravci (npr. katoličke ili protestantske misije).
    • U mnogim mestima (npr. Balkan, Bliski Istok) pravoslavci su vekovima živeli rame uz rame sa muslimanima, katolicima i Jevrejima – uz povremene sukobe, ali i duga razdoblja relativnog mira.
  3. Unutrašnja tolerancija
    • Unutar same crkve naglašava se jedinstvo i poslušnost tradiciji, pa nema puno prostora za različite teološke interpretacije kao u protestantizmu.
    • Zato se pravoslavlje spolja može činiti manje "tolerantno" na razlike u mišljenju.
  4. Savremena situacija
    • Danas pravoslavne crkve često ističu mirnoću, nenasilje i saosećanje kao osnovu.
    • Ali postoje i snažni nacionalni elementi (npr. u Grčkoj, Srbiji, Rusiji), pa tolerancija zavisi od toga koliko se religija meša s politikom.



📌 Ukratko:


  • Po učenju – pravoslavlje se više fokusira na ličnu duhovnost i liturgiju, pa je u odnosu na druge manje “nametljivo” i često tolerantnije u svakodnevnom životu.
  • Po instituciji i politici – može biti zatvoreno i manje tolerantno, naročito prema različitim hrišćanskim pravcima.


 

Back
Top