Crta: Proteste i blokade zbog pada nadstrešnice podržava 61 odsto građana Srbije

Da li smatrate da više od polovine podržava proteste i blokade?

  • DA

    glasova: 18 62,1%
  • NE

    glasova: 11 37,9%

  • Ukupno glasova
    29
Laže USAID crta, narod je uz Dodika, Precednika, Trampa i Putina.
Narod ne da voli svog Precednika nego se neki usled emocija i upiške, ima fotodokumentovano.
To ni kod Tita nije bilo toliko iskreno
Kod Kim Džong Una dalje od suza nisu išli.

1739989816330.jpeg
 
Nije brate znam da je vama cudno ali je to tako ako nemaš pokriće uzmu stave na aukciju i pare od prodaje stvave u kasicu ..To je praksa na Zapadu ..Svakog meseca imas aukcije.. jel tesko sabrati 2+2
A čim se stavi kešovina u kasu dotrči pavijan od 120 kila sa kravatom na ledja i obuvanjem usput da se raspita za kakav projekat dal ima....

Daleko je Sunce
 
A čim se stavi kešovina u kasu dotrči pavijan od 120 kila sa kravatom na ledja i obuvanjem usput da se raspita za kakav projekat dal ima....

Daleko je Sunce
Daleko naravno da je daleko ali moze se doci do njega ako znas za sta se zalažes ..Ovi studenti su najpametniji do sada. Od starih ********* nema nista
 
Daleko naravno da je daleko ali moze se doci do njega ako znas za sta se zalažes ..Ovi studenti su najpametniji do sada. Od starih ********* nema nista
ko se na vruće mleko opeče taj i u jogurt duva

ja bih ipak zadržao pravo da budem rezervisan
tim pre što još nisam video primer nigde u svetu da je nekom stalo do filozofskog modela poštenja
 
ko se na vruće mleko opeče taj i u jogurt duva

ja bih ipak zadržao pravo da budem rezervisan
tim pre što još nisam video primer nigde u svetu da je nekom stalo do filozofskog modela poštenja
Poštenje ne postoji i u najpostenijim sistemima nije poštenje to koje sprečava nekog na vlasti da krade .Neke druge stvari su u pitanju
 
To manje više znači da bi studenti i profesori morali da se kandiduju na izborima i tako pomogli opoziciji. Ova trenutna opozicija bi opet pukla na izborima bez te neke posebne liste.
Sumnjam da studenti koji demonstriraju nisu već izlazili na izbore: imam iskustva iz onih vremena, šetao sam još od početka srednje.
 
Javljanje po poslovniku, utuk na utuk

Ovom prilikom izražavamo žaljenje po više osnova

Prvo žaljenje je što ima nas koji smo pretekli DOS vladavinu gde su se naknadne pozicije dobijale bez izbora pa svedočimo koliko ste bili sposobni samo kao laktaroši poput selje u autobus koji udje prvi pa raširi ruke ovima iza dok se on odluči gde će, naravno odluku je mogao da donese i pre autobusa al seljo ne bi bio seljo kad ne bi nanovo proveravao kad naidje prilika.

Drugo žaljenje koje je vaše jedino i iskreno je ono što vas mnogo manje učestvuje u urbanističkim i nacionalnim projektima za masnu i slasnu proviziju
znam, nemojte, nemojte.... budite jaki.... ipak za sva sranja koja su nastala pod SNS-om su kumovali vaši repovi prošlosti... e tako , jel vidite da nije sve toliko crno? jel bolje? e ajmo dalje... jel vidite da su zahtevi - a kolko je to para na ruke? to im rekle mame i tate da pitaju, šta zna dete...

za kraj izražavamo žaljenje što su izbori koje bojkotujete pokradeni, proverite da li je Djilasovih 100.000 očekivanih glasova možda završilo kod Miloša Francuza koji se iznenadio neplaniranom podrškom od 100.000 ali mi nismo jer vaši šano dušo glasači sigurno glasaju jednu od pet miliona stranaka.sad dal će ovu ili onu to je vama tombola a i znamo ko drži kockarnice, nismo vam gasili iako unesrećujete narod.

Svaki ljutko kog sam stavio je zbog vaše prepoznatljive selektivne pravde i sećanja gde se sećate i vremena monarhije, Tita i Slobe ali sa amnezijom 2000-2012 pa vam memorija opet radi od 2013-te na ovamo a biće, nemojte plakati, do 2033-će pa koga pozove Sv.Petar ko izvrda malo ali ne dugo.

Zahvaljujem :hvala:

Мислим да сте погрешили адесу... Наставитетражити другде кривцу за оно што су вам учинили
 

Koliko je dalek put od podrške studentima do glasanja za njih?​

L. V.danas 06:55
Koliko je dalek put od podrške studentima do glasanja za njih? 1
Foto FoNet Zoran Mrđa
Posle tri meseca studentskih blokada i protesta i stalnom rastu podrške građana njihovim akcijama, ipak se ništa u odnosu snaga stranaka pozicije i opozicije nije promenilo, budući da studneti nisu niti žele da budu politički faktor i sa ostalim partijama uđu u političku arenu.

Ukoliko bi studneti postali politička organizacija, procenti podrške bi se značajno smanjili. Verovatno bi u startu svi oni koji podržavaju proteste bili zainteresoavni da čuju njihov program, ali je pitanje kao bi glasali. Pretpostavka je ipak da bi uzeli više simpatizera opoziciji nego vlasti, kažu sagovornici Danasa.

Studentski protesti postali su ključni faktor političkih i društvenih promena u Srbiji, s potencijalom za dalje širenje i jačanje podrške, pokazuju rezultati novog istraživanja javnog mnjenja koje je sprovela Crta.

Studentske proteste podržava 64 odsto građana, a najveći rast podrške u poslednjih mesec dana beleži se među onima koji inače podržavaju partije na vlasti.

Crta navodi i da sada svaki peti građanin kojem su bliže partije vlasti podržava proteste, a krajem decembra bilo ih je upola manje.

S obzirom na to da studenti imaju sve veću podršku koja možda može da okrnji i rejting vlasti, otvara se pitanje mogu li akademci to politički da kapitalizuju i koliko bi time okrnjili rejting opozicije.

Predrag Lacmanović, izvršni direktor agencije za istraživanje javnog mnjenja Faktor plus, za Danas kaže da se ništa u odnosu snaga stranaka pozicije i opozicije nije promenilo od kako su počele studentske blokade i protesti.

Jer, kako objašnjava, neko bi morao da postane naprasno popularnija stranka da bi se SNS ili SPS rejting smanjio.

– To se ne dešava, jer su protesti pojeli opoziciju, koja stidljivo pokušava da bude prihvaćena i uzme neku reč u svim ovim dešavanjima. Međutim, zasad ne uspeva u tome. Kada se meri i postavlja pitanje za koga bi se glasalo, odnos partija vlasti i opozicije trenutno stoji – navodi on.

Na pitanje šta bi se desilo kada bi se u igru uveli studenti kao opcija, odgovara da Faktor plus to nije radio jer takva pitanja metodolški smatraju neispravnim.

– Dokle god neko ne osnuje pokret ili stranku ne merimo ga. Studenti jesu trenutni fenomen, ali mi kao agencija nemamo pravo da kandidujemo nekog ko sam nije tako nešto najavio. Od studenata ne dobijamo poruku da žele da menjaju vlast već da žele da izvrše pritisak na sadašnje činioce vlasti da rade bolje i menjaju sistem. Niko se jasno i decidno nije postavio kao politički činilac koji želi da učestvuje na taj način u političkom životu. Oni u njemu učestvuju, ali ne kao pretendenti za ulazak u parlament – objašnjava on odluku Faktor puls.

Podseća da bi osnivanjem partije studenti opovrgli sve ono za šta su se borili jer izričito kažu da nisu zainteresovai da se bore za vlast već za promenu sistema.

Upitan može li se pretpostaviti na čiji bi konto išlo poverenje studentima kao političkim činiocima, odnosno ko bi bio “oštećen” kaže da je to velika zamka.

– Dokle god je neko aktrivista, pa i politički, bori se za jednu ideju. Kada osnuje stranku ili pokret mora da odgovara na mnoge teme koje se tiču funkcionisanja drževe, od ekonomije do međunarodnih odnosa. I onda popularnost može da ide nagore, a često može da ide rapidno dole – kaže Lacmanović.

Kao primer navodi Sava Manojlovića koji je imao izuzetno veliku popularnost kada je krenu o borbu protiv iskopavanja litijuma i pravi blokade.

– Tad je viđen kao politička figura. Međutim, kada je osnovao pokret Kreni-promeni i aktivno se uključio u političku borbu na način na koji to rade političke stanke, njegova popularnost nije išla tako rapidno gore. Ima je, ali je to svedeno na nekoliko procenata – kaže.

I dodaje da se zato ne može unapred na osnovu studentske popularnosti reći da bi sutra osvojili na primer 20 odsto.

– Jer studenti moraju da predstave svoju politiku. Kada to krenu rade onda se ocenjuje koliko su vispreni, jaki, obrazovani, vešti, koliko imaju harizme…. Pitanje je kako bi to izgledalo i ko bi za njih glasao. Verovatno bi u startu svi oni koji podržavaju proteste bili zainteresoavni da ih čuju. Ali se kasnije postavlja pitanje kako bi glasali – navodi on.

I zaključuje da je dalek put od popularnosti i podrške nekog do zaokruživanja tog na izbornom listiću.

Slično misli i Đoređe Vukadinović, urednik Nove srpske političke misli.

Kaže da u ovom trenutku možemo reći da je podrška studentima velika i većinska i prema istraživanju NSPM ide preko 50 odsto. Ali dodaje da to nije njihov budući izborni rezultat.

– Studenti su namerno nastupili tako, insistiraju na tome i mediji ih tretiraju kao da su nešto drugo, nešto iznad i izvan podele na vlast i opoziciju. Zato se ne može većinska podrška njima uzimati kao podrška političkoj organizaciji ili pokretu koju bi oni vodili. To je nešto što tek može ili treba da bude ispitivano – navodi on.

Prema njegovim rečima, da bi se to moglo ispitivati studenti bi morali da se pojave kao politički faktor, politička organizacija, pokret ili lista koji se meri u odnosu na vlast i opoziciju.

– Sada oni to nisu, ne rade i najavljuju da ne žele da rade. Možemo samo da spekulišemo koliko bi njihova eventulana lista ili grupacija imala uspeha. I dvostruko spekulišući možemo da kažemo da bi verovatno imali solidnu prođu. Kada bi direktno ušli u političku arenu, sa programom, liderima, kandidatima, onda bi se ti procenti podrške značajno smanjili. Pretpostavka je da bi, ako hoće i ako uđu u političku arenu, uzimali više opoziciji a vlasti mnogo manje – zaključuje Vukadinović.
 

Back
Top