Čiji je naš jezik

Vi ne znate ništa i na vas trošiti vrijeme je uzaludno u vidu ozbiljnijega razgovora. No to se odnosi i na golemi dio vaših akademika i visokorangiranih stručnjaka od kojih je i "svijet"- osim kad se bave svojim jasno definiranim područjima i koja se ne tiču Hrvata i susjednih naroda- digao ruke.
Па путуј игумане. Који ћеш мој овде, иди па се дичи у свијету, полемиши са себи равним.
 
Vi ne znate ništa i na vas trošiti vrijeme je uzaludno u vidu ozbiljnijega razgovora. No to se odnosi i na golemi dio vaših akademika i visokorangiranih stručnjaka od kojih je i "svijet"- osim kad se bave svojim jasno definiranim područjima i koja se ne tiču Hrvata i susjednih naroda- digao ruke.
Da te podsetim, ovde je korisnik Q. u protekloj sedmici začudnom ustrajnošću i nadljudskim samopregorom pokazao da su tvojih 5 stereotipnih teza zasnovane na falsifikatima, izmišljotinama i tračevima. Nakon što si to doživeo, prelaziš na taktiku "qurva o poštenju" jer su svi videli, da si u suštini (etimološki nije "u sućini" tako da ni to ne znaš) ti taj koji ne raspolaže činjenicama već propagandnim i retoričkim trikovima. Ljudski bi bilo da malo odjebeš, ali to bi značilo da si čovek.
 
Da te podsetim, ovde je korisnik Q. u protekloj sedmici začudnom ustrajnošću i nadljudskim samopregorom pokazao da su tvojih 5 stereotipnih teza zasnovane na falsifikatima, izmišljotinama i tračevima. Nakon što si to doživeo, prelaziš na taktiku "qurva o poštenju" jer su svi videli, da si u suštini (etimološki nije "u sućini" tako da ni to ne znaš) ti taj koji ne raspolaže činjenicama već propagandnim i retoričkim trikovima. Ljudski bi bilo da malo odjebeš, ali to bi značilo da si čovek.
Zijev:

https://forum.krstarica.com/threads/ciji-je-nas-jezik.251784/page-215#post-47207864

https://forum.krstarica.com/threads/ciji-je-nas-jezik.251784/page-220#post-47235583

https://hrcak.srce.hr/file/99852

suche.png


To je ono što su i drugi primijetili i o vašim najboljima:

https://www.youtube.com/channel/UC9...unity?lb=UgkxKYDRTzbSMNTuLGRJmuINTnKTS3fQbHWa

ivic.png
 
Poslednja izmena:
Сућина ти је у рангу сућути. Упорни у 'рабљењу' промењених речи у односу на српски користите реч 'шути'
али зато из ником знаног разлога у речи 'сућут' изрони српско ЋУТИ.
 
Сућина ти је у рангу сућути. Упорни у 'рабљењу' промењених речи у односу на српски користите реч 'шути'
али зато из ником знаног разлога у речи 'сућут' изрони српско ЋУТИ.
Šulek i Ladan Hrvate u pobjedu vode, jašuć' konje bijele
A Srblji, smijuć' se prije, sad utučeni, teško u mukah cvijele
 
Šulek i Ladan Hrvate u pobjedu vode, jašuć' konje bijele
A Srblji, smijuć' se prije, sad utučeni, teško u mukah cvijele
Браво, бољи приказ сиромаштва и рогобатности стиха пре доласка српске виле
песникиње у Дубровник ни сам не бих презентовао.
Ваш допринос афирмацији народног говора једнак је нули.
 
Браво, бољи приказ сиромаштва и рогобатности стиха пре доласка српске виле
песникиње у Дубровник ни сам не бих презентовао.
Ваш допринос афирмацији народног говора једнак је нули.
Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti
svake Bog nadili obilno milosti,
gospodom uresi, zakonmi i pravdom,
razlicim uzvisi imanjem i blagom,
svuda ga jes puna slava, svud on slove,
hrvatskih kruna gradov se svih zove,

Ivan Vidali, Korčula: "Poslanica Nikoli Nalješkoviću", 1564.

Ti koji dni traješ i noći knjige promećeš,
pomnjivo tražeći slovinskoga naroda slave
bi l' uzrok men' po sreći dokazati znao
s pivnice jer svako do glasovita Pregata
slavne bi se slatko hrvatske odreko starine ?
jer čupa od župskijeh do najponosnije vladike
stidi se svak jezik slovinski čisto govorit ?

Marko Bruerević-Desrivaux, Dubrovnik, »Satira«, oko 1820.
 
Сућина ти је у рангу сућути. Упорни у 'рабљењу' промењених речи у односу на српски користите реч 'шути'
али зато из ником знаног разлога у речи 'сућут' изрони српско ЋУТИ.

Sućut je od turskog/arapskog sućur. Blago blagoš
 
Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti
svake Bog nadili obilno milosti,
gospodom uresi, zakonmi i pravdom,
razlicim uzvisi imanjem i blagom,
svuda ga jes puna slava, svud on slove,
hrvatskih kruna gradov se svih zove,

Ivan Vidali, Korčula: "Poslanica Nikoli Nalješkoviću", 1564.

Ti koji dni traješ i noći knjige promećeš,
pomnjivo tražeći slovinskoga naroda slave
bi l' uzrok men' po sreći dokazati znao
s pivnice jer svako do glasovita Pregata
slavne bi se slatko hrvatske odreko starine ?
jer čupa od župskijeh do najponosnije vladike
stidi se svak jezik slovinski čisto govorit ?

Marko Bruerević-Desrivaux, Dubrovnik, »Satira«, oko 1820.
Потрудио си се да нађеш бољи пример, свака част.
Примети разлику после доласка виле песникиње.
DeepinScreenshot_select-area_20230625225730.png
DeepinScreenshot_select-area_20230625225828.png
 
Argumenti i mišljenje Dobrovskog se temelje na Prokopiju i neki antičkim povjesnicima, a ne na Dalimilu.
To se vidi iz prepiske Dobrovsky-Šafarik, na temelju koje je Grčević temeljio svoje opaske. kad s eprčita cijela prepiska s kritikama, sve se vidi.

Je li.

A kako komentarišeš ovo što piše Mario Grčević, onda?

1687936841473.png


https://hrcak.srce.hr/207697 (str. 4)
MARIO GRČEVIĆ: Jednim stihom iz 14. stoljeća pojašnjava dobrovský da su i Hrvati bivši "Srbi": "W serbskem yazyku gest zemie/ Giž charwati gest gmie." Razmišljajući o podrijetlu Čeha dolazi do istoga zaključka: Oni su dakle bili Srbi prije nego što su postali Česi, a i kao Česi ostali su Srbi iako je to ime [..] palo u zaborav.

aHR0cHM6Ly93d3cudGVsZWdyYW0uaHIvd3AtY29udGVudC91cGxvYWRzLzIwMjMvMDUvbWFyaW9ncmNldmljLmpwZw.webp


Šta sad? :ceka:
 
Je li.

A kako komentarišeš ovo što piše Mario Grčević, onda?

Pogledajte prilog 1368120

https://hrcak.srce.hr/207697 (str. 4)
MARIO GRČEVIĆ: Jednim stihom iz 14. stoljeća pojašnjava dobrovský da su i Hrvati bivši "Srbi": "W serbskem yazyku gest zemie/ Giž charwati gest gmie." Razmišljajući o podrijetlu Čeha dolazi do istoga zaključka: Oni su dakle bili Srbi prije nego što su postali Česi, a i kao Česi ostali su Srbi iako je to ime [..] palo u zaborav.


aHR0cHM6Ly93d3cudGVsZWdyYW0uaHIvd3AtY29udGVudC91cGxvYWRzLzIwMjMvMDUvbWFyaW9ncmNldmljLmpwZw.webp


Šta sad? :ceka:
To je bila teza i Šafarika, kasnije.

No od nje su počeli odustajati ne oni, jer su bili pokojni, nego Jireček, Šafarikov zet koji je korektno složip odijeljene pisane kulture, no pod krivim imenima

a) slovensku ili kranjsku iili vendsku pismenu kulturu je dao korektno

b) pod slavo-srbima grčke vjere dao je korpus srpske kulture- ali i bugarske, uz velik promašaj izostave starijih bugarskih tekstova koji čine srž cksl. kanona

c) odjeljak koji ima ime književnost slavo-srba katoličke vjere i Hrvata tehnički obuhvaća sve hrvatsko (i glagolizam, i sve na svim narječjima,..)- no naslov "slavo-srbi" je promašen, posebno uzme li se da je djelo tiskano nakon 1860.

Kasnije su u cjelinu stavljali ilirski i hrvatski.

https://archive.org/details/bub_gb_3vEIAAAAQAAJ


https://archive.org/details/geschichtedersd04jiregoog/page/n1/mode/2up

Dakle, da su promašili počeli su uviđati, no sporo.

sch1.png


sch2.png
 
Poslednja izmena:
To je bila teza i Šafarika, kasnije.

No od nje su počeli odustajati ne oni, jer su bili pokojni, nego Jireček, Šafarikov zet koji je korektno složip odijeljene pisane kulture, no pod krivim imenima

a) slovensku ili kranjsku iili vendsku pismenu kulturu je dao korektno

b) pod slavo-srbima grčke vjere dao je korpus srpske kulture- ali i bugarske, uz velik promašaj izostave starijih bugarskih tekstova koji čine srž cksl. kanona

c) odjeljak koji ima ime književnost slavo-srba katoličke vjere i Hrvata tehnički obuhvaća sve hrvatsko (i glagolizam, i sve na svim narječjima,..)- no naslov "slavo-srbi" je promašen, posebno uzme li se da je djelo tiskano nakon 1860.

Kasnije su u cjelinu stavljali ilirski i hrvatski.

https://archive.org/details/bub_gb_3vEIAAAAQAAJ


https://archive.org/details/geschichtedersd04jiregoog/page/n1/mode/2up

Dakle, da su promašili počeli su uviđati, no sporo.

Pogledajte prilog 1368293

Pogledajte prilog 1368294

Ne razumem zašto mi sad pišeš da je to bila i Šafarikova teza, kad sam doslovno to maltene maločas ja napisao. I onda smo se nešto bezveze ganjali oko toga je li osim Šafarika to pominje i Dobrovski, a ti tvrdio prvo da uopšte ne pominje, pa onda da je čak i posve nebitno. Dakle, bukvalno menjaš priču u hodu. :D

Ne zanima me uopšte jesu li kasnije odustali od toga; nebitno je. Ono što me zanima jeste zašto tako sav tako skačeš defanzivno i odmah moraš da ujedaš samo zato što se negde ispostavi da si u krivu - a nemali broj puta je - kao da je to nešto najstrašnije na svetu i kao da se ne događa svima. Pa još i zameraš drugima da ne čitaju; evo, ja sam barem šta je Grčević pisao pročitao, za razliku od tebe (doslovno je reč o članku koji si ti ovde kalio i preporučivao). Ne znam šta je toliko strašno negde pogrešiti; ja ti čak i fino i pristojno pokazujem neke stvari, i to uvek potkrepljeno jasnim crno na belo dokazima i argumentima. Kada mene neko tako u nečemu ispravi, meni bude drago da nešto naučim i budem impresioniran.

I, na kraju krajeva, ono što je ovde ključno jeste kako smo diskusiju i počeli: zašto Grčević to prećutkuje? On kaže, u oba gostovanja koja smo postavili, počeo je Dobrovski sa tezom da zameni sklavsko ime srpskim i za to uzeo neke bizantske kroničare. Osim što nisu neki, već Prokopije, kojeg je takođe smestio u pogrešno doba, zar se ne slažeš da je Dalimilova hronika značajno relevantnija? Na kraju krajeva, u svom naučnom radu Grčević izričito to i pominje. Baš pred rečenicu da su i Česi nekada bili Srbi, samo su to zaboravili, kako uvek kada govori za kamere priča o bizantskim kroničarima, u naučnom radu Grčević citira češkog hroničara.

Zar nije očigledno da dotično, iz ovog ili onog razloga, prećutkuje u svojim javnim nastupima?
 
Koje je tvoje mišljenje o tome što za tu velikosrpsku koncepciju kazuje da je nastala tako što je Srbija usvojila bečke koncepcije, koje su dospele iz Habzbušrke monarhije, preko Vuka Karadžića, od sredine XIX st. tj. od Načertanija. I da od tada Srbi svojataju, zapravo, Dubrovnik?

@Urvan Hroboatos ovu ključnu stavku Grčevićeve cele hipoteze nisi komentarisao.

Njegova cela priča se, u svojoj srži, zasniva na jednom stereotipu koji u hrvatskim naučnim krugovima i dan-danas opstaje, vezano za Načertanije Ilija Garašanina. Fabula koja se u kroatističkim krugovima pripoveda ide:
1844. Garašanin piše Načertanije -> Karadžićeva reforma prihvaćena 1860-ih -> Velika Srbija
Ova analiza, a koja se jednim delom zasniva i na pokušajima, s jedne strane, nekih jugoslovenskih krugova koji su pokušavali da smanje teret na Srbima tako što bi krivicu bacili na pleća rane slavistike, a sa druge na predstavljanje retrogradnosti kasnijih učenih srpskih krugova, nije utemeljena u istorijskoj realnosti. To je pričica koju, otprilike, i Grčević pripoveda.

Davno pre i bez Karadžića i ranih slavista, Srbi su posmatrali to kao srpski etnički prostor, uključujući i Dubrovnik. Dositej Obradović piše decenijama pre potpuno identične stvari koje će se docnije pisati, u vreme dok je Dobrovski tek započinjao svoj rad i pre objavljivanja dela koja ćega proslaviti i pokrenuti celi taj krug.
 
Poslednja izmena:
Ovdje je Jireček odvajao kako je znao, no dosta je spetljao:
Ne razumem zašto mi sad pišeš da je to bila i Šafarikova teza, kad sam doslovno to maltene maločas ja napisao. I onda smo se nešto bezveze ganjali oko toga je li osim Šafarika to pominje i Dobrovski, a ti tvrdio prvo da uopšte ne pominje, pa onda da je čak i posve nebitno. Dakle, bukvalno menjaš priču u hodu. :D

Ne zanima me uopšte jesu li kasnije odustali od toga; nebitno je. Ono što me zanima jeste zašto tako sav tako skačeš defanzivno i odmah moraš da ujedaš samo zato što se negde ispostavi da si u krivu - a nemali broj puta je - kao da je to nešto najstrašnije na svetu i kao da se ne događa svima. Pa još i zameraš drugima da ne čitaju; evo, ja sam barem šta je Grčević pisao pročitao, za razliku od tebe (doslovno je reč o članku koji si ti ovde kalio i preporučivao). Ne znam šta je toliko strašno negde pogrešiti; ja ti čak i fino i pristojno pokazujem neke stvari, i to uvek potkrepljeno jasnim crno na belo dokazima i argumentima. Kada mene neko tako u nečemu ispravi, meni bude drago da nešto naučim i budem impresioniran.

I, na kraju krajeva, ono što je ovde ključno jeste kako smo diskusiju i počeli: zašto Grčević to prećutkuje? On kaže, u oba gostovanja koja smo postavili, počeo je Dobrovski sa tezom da zameni sklavsko ime srpskim i za to uzeo neke bizantske kroničare. Osim što nisu neki, već Prokopije, kojeg je takođe smestio u pogrešno doba, zar se ne slažeš da je Dalimilova hronika značajno relevantnija? Na kraju krajeva, u svom naučnom radu Grčević izričito to i pominje. Baš pred rečenicu da su i Česi nekada bili Srbi, samo su to zaboravili, kako uvek kada govori za kamere priča o bizantskim kroničarima, u naučnom radu Grčević citira češkog hroničara.

Zar nije očigledno da dotično, iz ovog ili onog razloga, prećutkuje u svojim javnim nastupima?

Ne znam što hoćeš reći.

Nitko ne skače s teme, nego spominjem da su Šafarik i krug oko njega, neki prije ili poslije, postavljali tezu da su Hrvati ne neko pleme ili narod, nego odvjetak ili dio Srba. To su od njih prepisivali i drugi povjesničari koji su pisali na engleskom i drugim jezicima. Bilo Šafarikova, bilo teza ikojega slavista iz toga ranoga perioda je znak pansrbizma koji je kod njih imao pitajboga kakve motive- već je rečeno da su crtali neke fantazijske zemljovide na osnovu simpatija ili zato što im je to naložila austrijska policija. Njihov rad, u mnogu čemu vrijedan i pionirski, nepovratno je ukaljan ne samo promašajima- ipak je to rano doba- nego kabinetskim konstrukcijama kad ti navodni znanstvenici navode da pisana djela, koja izrijekom zovu jezik hrvatskim, nisu na hrvatskom, nego "zapravo" na srpskom.

To nije zabluda nego okamenjenost u dogmi koju su sami skovali preko naputaka Beča i vlastitih brljotina. To se opravdavati ne može, jer je i u početcima slavistike vrijedio racionalni princip, pa ako netko kaže da pisci ne znaju kojim jezikim pišu- to je ne tendenciozno, nego dogmaski zaluđeno i lažljivo.

Grčević je bitno rekao da je Prokopije i neki drugi, a to jesu bizantski povjesničari, bio glavni argument Dobrovskom oko Spora. Koja mu je bila motivacija, tekstualna, osim toga- to nije ni tema. Istina je da je Dobrovsky radio na tom da podigne ugled prezrenih Slavena i pri tom koristio žongliranje s ranim vrelima, a Prokopije je bio tu glavni argument.

Ako to netko ne shvaća- to nije moja krivnja.
 
Koje je tvoje mišljenje o tome što za tu velikosrpsku koncepciju kazuje da je nastala tako što je Srbija usvojila bečke koncepcije, koje su dospele iz Habzbušrke monarhije, preko Vuka Karadžića, od sredine XIX st. tj. od Načertanija. I da od tada Srbi svojataju, zapravo, Dubrovnik?

@Urvan Hroboatos ovu ključnu stavku Grčevićeve cele hipoteze nisi komentarisao.

Njegova cela priča se, u svojoj srži, zasniva na jednom stereotipu koji u hrvatskim naučnim krugovima i dan-danas opstaje, vezano za Načertanije Ilija Garašanina. Fabula koja se u kroatističkim krugovima pripoveda ide:
1844. Garašanin piše Načertanije -> Karadžićeva reforma prihvaćena 1860-ih -> Velika Srbija
Ova analiza, a koja se jednim delom zasniva i na pokušajima, s jedne strane, nekih jugoslovenskih krugova koji su pokušavali da smanje teret na Srbima tako što bi krivicu bacili na pleća rane slavistike (nisu Srbi krivi, obmanuli su ih drugi), a sa druge na predstavljanje retrogradnosti kasnijih učenih srpskih krugova, nije utemeljena u istorijskoj realnosti. To je pričica koju, otprilike, i Grčević pripoveda.

Davno pre i bez Karadžića i ranih slavista, Srbi su posmatrali to kao srpski etnički prostor, uključujući i Dubrovnik. Dositej Obradović piše decenijama pre potpuno identične stvari koje će se docnije pisati, u vreme dok je Dobrovski tek započinjao svoj rad i pre objavljivanja dela koja ćega proslaviti i pokrenuti celi taj krug.
 
@Urvan Hroboatos ovu ključnu stavku Grčevićeve cele hipoteze nisi komentarisao.

Njegova cela priča se, u svojoj srži, zasniva na jednom stereotipu koji u hrvatskim naučnim krugovima i dan-danas opstaje, vezano za Načertanije Ilija Garašanina. Fabula koja se u kroatističkim krugovima pripoveda ide:
1844. Garašanin piše Načertanije -> Karadžićeva reforma prihvaćena 1860-ih -> Velika Srbija
Ova analiza, a koja se jednim delom zasniva i na pokušajima, s jedne strane, nekih jugoslovenskih krugova koji su pokušavali da smanje teret na Srbima tako što bi krivicu bacili na pleća rane slavistike, a sa druge na predstavljanje retrogradnosti kasnijih učenih srpskih krugova, nije utemeljena u istorijskoj realnosti. To je pričica koju, otprilike, i Grčević pripoveda.

Davno pre i bez Karadžića i ranih slavista, Srbi su posmatrali to kao srpski etnički prostor, uključujući i Dubrovnik. Dositej Obradović piše decenijama pre potpuno identične stvari koje će se docnije pisati, u vreme dok je Dobrovski tek započinjao svoj rad i pre objavljivanja dela koja ćega proslaviti i pokrenuti celi taj krug.
Ovo je toliko besmisleno da ne treba komentara.

Srpska megalomanija je ista, od Obradovića, Tekelije i sličnih, to je mentalni poremećaj na koga se nitko ne bi obazirao da mu snagu nisu dali Dobrovsky i Šafaik i Miklošič, koji za budalaštine likova poput Đorb Brankovića i sličnih Srba nisu ni hajali a vjerojatno ni znali.

Da su dali težinu rasutim idejama pankroatizma, koji se povremeno javjao kod pisaca u Dalmaciji, a često pod ilirskim imenom, te hrvatskim, onda bi se Srbi bunili protiv slavistike i njezinih konstrukcija. Hrvati koji su pisali od 15. st. nadalje, ako su radili neke programatske spise, tvrdili su da su svi Slaveni Hrvati, dok se na Srbe nisu praktički ni obazirali, budući da im je to bilo nešto makedonski ili bugarski.
 
Poslednja izmena:
Ovo je toliko besmisleno da ne treba komentara.

Srpska megalomanija je ista, od Obradovića, Tekelije i sličnih, to je mentalni poremećaj na koga se nitko ne bi obazirao da mu snagu nisu dali Dobrovsky i Šafaik i Miklošič, koji za budalaštine likova poput Đorb Brankovića i sličnih Srba nisu ni hajali a vjerojatno ni znali.

Da su dali težinu rasutim idejama pankroatizma, koji se povremeno javjao kod pisaca u Dalmaciji, a često pod ilirskim imenom, te hrvatskim, onda bi se Srbi bunili protiv slavistike i njezinih konstrukcija. Hrvati koji su pisali od 15. st. nadalje, ako su radili neke programatske spise, tvrdili su da su svi Slaveni Hrvati, dok se na Srbe nisu praktički ni obazirali, budući da im je to bilo nešto makedonski ili bugarski.

Opisao si moj komentar besmislenim, a onda si jednu pojavu — a diskusija koja se vodi jeste da li je ona postojeća ili ne — proglasio, citiram, mentalnim poremećajem. :D

Ne znam stvarno šta si to pokušao da kažeš. Pojasni, ako možeš.

Vladika cetinjski Sava 1767. godine Dubrovčanima, tvrdeći da govore srpskim jezikom:

1767Vlad.png


Pismo iz 1763, koje potpisuje i vladika Vasilije:

Srbi.jpg


Ovde traže da Dubrovčani Crnogorcima učine ustupke kao Srbi Srbima.

@Urvan Hroboatos odgovor na sve to: ma to je neki kolektivni mentalni poremećaj (nešto kao rasna kategorija, kako li Supilo ono reče?); dakle, njebitno i može se reći da počinje tek od sredine XIX st. :lol:
 
Poslednja izmena:
Opisao si moj komentar besmislenim, a onda si jednu pojavu — a diskusija koja se vodi jeste da li je ona postojeća ili ne — proglasio, citiram, mentalnim poremećajem. :D

Ne znam stvarno šta si to pokušao da kažeš. Pojasni, ako možeš.

Vladika cetinjski Sava 1767. godine Dubrovčanima, tvrdeći da govore srpskim jezikom:

Pogledajte prilog 1368440

Pismo iz 1763, koje potpisuje i vladika Vasilije:

Pogledajte prilog 1368442

Ovde traže da Dubrovčani Crnogorcima učine ustupke kao Srbi Srbima.

@Urvan Hroboatos odgovor na sve to: ma to je neki kolektivni mentalni poremećaj (nešto kao rasna kategorija, kako li Supilo ono reče?); dakle, njebitno i može se reći da počinje tek od sredine XIX st. :lol:
Ovo je upravo dokaz promašaja, budući da sami Dubrovčani, pisci i ostali ljudi, nisu nikad svoj jezik zvali srpskim.

Ako je to primitivne razine- ja vas razumijem, govorim srpski, pa onda i vi govorite srpski - to se i može razumijeti, no to je isto kao što su hrvatski autori i njihovi vatikanski prijatelji još u 17. stoljeću, i prije, 1590. i dr., jezik pravoslavnih štokavaca zvali hrvatskim (v. knigu Stjepana Krasića), dok te pravoslavce nije nitko pitao kako oni zovu svoj jezik i kako se narodno osjećaju.

Pansrpska ideologija ne bi imala učinka jer što god da su neki lokalni Srbi mislili u 17. ili 18. st., Dubrovčanim su oni bili stranci, i narodnosno, i civlizacijski, i vjerski, a koliko su bili jezično nema smisla govoriti- oni su ih sigurno uvelike razumjeli, no od njih nešto pisano nisu znali ništa jer tu kulturu nisu ni poznavali. Ne bi imala nikakav efekt da ju rana slavistika nije katapultirala.

Takve pošalice i anegdote su zabavne i ništa više. To je kao s Vrančićem i Osmanlijama, isti jezik, rod....pa od toga ništa jer jedni pripadaju drugom narodu religije i povijesne kulture.

To je tipičan srpski diskurs- razina anegdote.

 
Ovo je upravo dokaz promašaja, budući da sami Dubrovčani, pisci i ostali ljudi, nisu nikad svoj jezik zvali srpskim.

A šta to veze ima?

Ako je to primitivne razine- ja vas razumijem, govorim srpski, pa onda i vi govorite srpski - to se i može razumijeti, no to je isto kao što su hrvatski autori i njihovi vatikanski prijatelji još u 17. stoljeću, i prije, 1590. i dr., jezik pravoslavnih štokavaca zvali hrvatskim (v. knigu Stjepana Krasića), dok te pravoslavce nije nitko pitao kako oni zovu svoj jezik i kako se narodno osjećaju.

Pansrpska ideologija ne bi imala učinka jer što god da su neki lokalni Srbi mislili u 17. ili 18. st., Dubrovčanim su oni bili stranci, i narodnosno, i civlizacijski, i vjerski, a koliko su bili jezično nema smisla govoriti- oni su ih sigurno uvelike razumjeli, no od njih nešto pisano nisu znali ništa jer tu kulturu nisu ni poznavali. Ne bi imala nikakav efekt da ju rana slavistika nije katapultirala.

Takve pošalice i anegdote su zabavne i ništa više. To je kao s Vrančićem i Osmanlijama, isti jezik, rod....pa od toga ništa jer jedni pripadaju drugom narodu religije i povijesne kulture.

To je tipičan srpski diskurs- razina anegdote.


Ja moram ozbiljno da te pitam...šta je tebi toliki problem da pratiš nit diskusije? Zašto mora uvek da objava i pitanje bude jedno, a tvoj odgovor ili replika nešto sasvim šesto?

P. S. Nadam se da nećeš shvatiti kao provokaciju i opet započeti neko histerisanje ili da pišeš nešto o nekakvom zamajavanju...pitanje je iskreno i dobronamerno.
 

Back
Top