Будизам...

  • Začetnik teme Začetnik teme Jasna
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Semenka nara i drvo jabuke

Svaki rezultat dolazi od uzroka koji su sposobni da ga stvore. Ako
posadimo seme jabuke, izrasce drvo jabuke, ne nara. Ako je posejano
seme nara, nar ce izrasti, ne jabuka. Na isti nacin, ako delujemo
konstruktivno, iz toga sledi sreca; ako delujemo destruktivno, nastaju
problemi. Kakvu god srecu ili dobrobit da dozivimo u zivotu, to dolazi
iz nasih pozitivnih postupaka, dok su problemi posledica nasih
destruktivnih postupaka. Prema budizmu, ne postoji niko ko upravlja
univezumom i udeljuje nagrade i kazne. Mi svojim delima stvaramo i
uzroke i njihove posledice, na isti nacin kao sto Njutn nije izmislio
gravitaciju. Njutn je jednostavno opisao ono sto postoji. Slicno tome,
Buda je opisao ono sto je svojim, iluzije oslobodjenim umom video kao
jedan prirodni proces uzroka i posledice, a dogadja se u sred uma
svakog bica. Time nam je pokazao kako da se najbolje uklopimo u to
funkcionisanje uzroka i posledice, kako bismo doziveli srecu, a
izbegli bol.

Thubten Chodron: Tricycle: The Buddhist Review, Vol. VI, #3

pom.jpg
 
Saputnici

Ko se kreće u društvu budala, taj se kaje dugo vremena.
Drugarstvo s budalama uvek je patnja, kao i s neprijateljem,
a druženje s razboritim je sretno kao susret sa srodnicima.

Dhammapada, stih 207

friendship.jpg
 
- Nisam znao da li ću moći da pronađem put, Umone.
#Sećaš se/izmišljaš/srcu ti je drago moje ime#
- Setio sam ga se tek kada si progovorio.
#Tvoje sporovremensko telo više ne postoji#
- Umro sam dvaput od trenutka kada si me poslao da se rodim.
#I jesi li naučio/primio u duhu/razuverio se zbog svega ovoga#
- Teško je umreti. Još teže živeti.
#Kvac!#
 
- Nisam znao da li ću moći da pronađem put, Umone.
#Sećaš se/izmišljaš/srcu ti je drago moje ime#
- Setio sam ga se tek kada si progovorio.
#Tvoje sporovremensko telo više ne postoji#
- Umro sam dvaput od trenutka kada si me poslao da se rodim.
#I jesi li naučio/primio u duhu/razuverio se zbog svega ovoga#
- Teško je umreti. Još teže živeti.
#Kvac!#


Da li bi objasnio o cemu govoris?
 
- Treba da shvatimo neke stvari. Potrebni su nam neki odgovori, Umone.
#Tvoje sporovremensko telo trudno je # Zar bi rizikovala pobačaj/neproduženje svoje DNK/biološki kvar putovanjem do ovog mesta#
- Nisam imala izbora. Šrajk me je odabrao, dodirnuo me je i poslao u megasferu sa Džonijem... Jesi li ti jedan AI? Pripadnik Srži?
#Kvac!#
 
#Jesi li ti/Bron Lamija/višeslojna samoreplika/samoomalovažavajućih/samozabavljenih proteina između slojeva ilovače#
#Da/ja sam Umon iz Srži/AI # Ovo stvorenje, tvoj sporovremenski prijatelj zna/seća se/k srcu prima ovo # Vremena nema # Jedno od vas mora sada umreti ovde # Jedno od vas mora sada naučiti ovde # Postavite svoja pitanja#
 
Spokojno posmatranje gasi bes

Nemoguce je posmatrati svoj um sve vreme. Nastojeci da to uradite,
sigurno cete naici na probleme i odustati obeshrabreni. Umesto da
idete u krajnost, pocnite koncentrisuci se na jednu emociju u sebi.
Odaberite emociju koja vas najvise muci ili vam se najcesce javlja...
Za mnoge ljude bes je dobra polazna tacka, jer se lako uocava i
rastvara brze od vecine drugih emocija. Kada jednom pocnete da
posmatrate svoj bes cim se javi, doci cete do jednog zanimljivog
otkrica. Ustanovicete da cim postanete svesni toga da ste ljuti, vas
bes pocece da se topi sam od sebe. Vrlo je vazno da ga posmatrate bez
uzivanja u njemu ili potiskivanja. Sto vam je lakse da sopstveni bes
posmatrate bez presudjivanja da je ovakav ili onakav, bez
kritikovanja, lakse ce bes nestajati.

Thynn Thynn: Living Meditation, Living Insight

Big%20calm(4).jpg
 
Saosećajna ljubav (metta)


Reč "ljubav" često ima značenje "nešto što mi se sviđa". Na primer, "volim pirinač u mleku", "volim slatki mango". Zapravo hoćemo da kažemo da nam se to sviđa. Sviđanje znači biti vezan za nešto kao što je hrana u kojoj zaista uživamo. Mi je ne volimo. Metta znači da volite svog neprijatelja; ona ne znači da vam se sviđa vaš neprijatelj. Ako neko hoće da vas ubije i vi kažete: "On mi se baš sviđaš", to je glupo! Ali možete da ga volite, što znači da se uzdržavate od ružnih misli i osvetoljubivosti, od bilo kakve želje da ga povredite ili uništite. Čak i ako vam se ne sviđa -- to je jedna jadna, ružna osoba -- još uvek možete biti ljubazni i velikodušni prema njemu. Ako neka pijanica uđe u ovu prostoriju, sav prljav i pocepan, star i bolestan, tako da na njemu nema bilo šta privlačno -- reći: "Sviđa mi se ovaj čovek" bilo bi smešno. Ali možemo da ga volimo, da ne budemo ispunjeni odvratnošću, da se ne upletemo u svoju reakciju na njegov neprijatan izgled. To je ono što podrazumevamo pod metta.

Nekad ima stvari koje ne volimo kod sebe, ali metta znači ne biti upetljan u misli koje o tome imamo, stavove, probleme, u misli i osećanja sopstvenog uma. Dakle to postaje direktna vežba u sabranosti pažnje. Biti sabran znači imati mettu prema strahu u svom umu, besu ili ljubomori. Metta znači ne praviti probleme oko onoga što postoji, dopuštajući mu da lagano prođe, da nestane. Na primer, kada je vaš um obuzet strahom, možete razvijati mettu za svoj strah -- što znači da ne razvijate averziju prema njemu, već jednostavno prihvatate njegovo postojanje i dopuštate mu da prođe. Možete takođe umanjiti značaj straha podsetivši sebe da je to isti onaj strah koji svako drugi oseća, koje i životinje osećaju. To nije moj strah, on ne pripada nikome, to je bezličan strah. Počinjemo da osećamo saosećanje za druga bića onda kada u sopstvenom životu razumemo patnju sadržanu u reakciji na strah -- bol, fizički bol kada nas neko udari. Ta vrsta bola je ista ona vrsta bola koju i pas oseti kada ge šutnu, tako da možete osetiti mettu za taj bol, dakle saosećanje i strpljenje, zbog kojeg niste obuzeti odbojnošću. Sa mettom možemo raditi unutra, sa svojim emocionalnim problemima. Nekada pomislite: "Hoću ovoga da se oslobodim, to je užasno." To je nedostatak mette prema samome sebi, zar ne? Prepoznajte želju da se oslobodite nečega! Ne prepoštajte se averziji prema postojećem emocionalnom stanju. Ne morate se pretvarati da odobravate svoje nedostatke. Ne pomišljate: "Ja volim moje nedostatke." Neki ljudi su dovoljno nepromišljeni da kažu: "Moji me nedostaci čine zanimljivim. Ja sam fascinantna ličnost zbog svojih slabosti." Metta nije da sebe ubeđujete da volite nešto što uopšte ne volite, ona je samo neprepuštanje odbojnosti. Lako je osetiti mettu prema nečemu što vam se sviđa -- maloj deci, lepim ljudima, lepo vaspitanim osobama, mladuncima životinja, lepom cveću -- možemo da osetimo mettu prema sebi onda kada smo u dobrom raspoloženju. "Sada sam srećan samim sobom." Kada stvari dobro idu lako je osećati naklonost prema onome što je dobro, prijatno i lepo. Na toj tački možemo da se izgubimo. Metta nisu samo dobre želje, divna osećanja, visokoumne misli, ona je uvek i praktična.
Ako ste suviše idealistični i mrzite nekoga, tada osećate: "Ne bi trebalo nikoga da mrzim. Budisti bi trebalo da osećaju mettu prema svim bićima. Trebalo bi svakoga da volim. Ako sam dobar budista, trebalo bi sve da volim." Sve ovo proističe iz nepraktičnog idealizma. Imajte mettu za averziju koju osećate, za uskogrudost uma, ljubomoru, zavist -- što znači mirno koegzistirati, ne stvarati probleme, ne otežavati situaciju niti stvarati većim poteškoće koje nailaze u životu, unutar našeg uma i tela.

U Londonu sam obično bio veoma uznemiren kada bih putovao podzemnom železnicom. Mrzeo sam je, te ružne metro stanice sa groznim reklamama i velikom gužvom u tim vagončićima što su se klackali beskrajnim tunelima. U meni nije bilo ni mrve mette (saosećajne ljubavi). Bivao sam obuzet averzijom, a onda sam odlučio da vežbam meditaciju ljubavi dok se vozim londonskim metroom. I tek tada sam počeo u njemu da uživam, umesto da se davim u gorčini. Počeo sam da osećam dobronamernost prema ljudima tamo. Averzija i pritužbe su nestalu -- potpuno.

Kada osećate averziju prema nekome, možete uočiti tendenciju da još tome dodajete: "Uradio je ovo i uradio je ono; zašto je ovakav, a nije onakav." A kada zaista volite nekoga: "On može da uradi ovo i može da uradi ono. On je dobar i predusretljiv." Ali ako neko kaže: "Ta je osoba zaista loša!" osećate bes. Ako nekoga mrzite i neko drugi počne da ga hvali, takođe osećate bes. Ne želite da čujete kako je dobar vaš neprijatelj. Kada ste puni besa, ne možete ni da zamislite da neko koga mrzite ima neke kvalitete; čak i ako ih zaista ima, nikada ne možete nijednog da se setite. U stanju ste da se setite samo loših stvari. Kada volite nekoga, čak i njegovi nedostaci mogu biti simpatični -- "sitni mali nedostaci".

Dakle, prepoznajte ovo u sopstvenom iskustvu, posmatrajte silu sviđanja i nesviđanja. Strpljiva dobronamernost, metta, veoma je koristan i efikasan instrument za bavljenje svim besmislicama koje um gomila oko neprijatnog iskustva. Metta je takođe vrlo koristan metod za one koji imaju cepidlački, vrlo kritički raspoložen um. Oni u svemu mogu da vide jedino nedostatke, ali nikada ne pogledaju u sebe; u stanjusu da vide jedino "tamo izvan".
Ušlo je u naviku da se žalimo na vreme ili na vladu. Lična arogancija podstiče zaista mrzovoljne komentare o svemu i svačemu. Ili počnete da govorite o nekome ko nije prisutan, seckajući ga na komadiće, vrlo oštroumno i vrlo objektivno. Tako ste analitični, znate tačno šta je toj osobi potrebno, šta bi trebalo i šta ne bi trebalo da radi, zašto je takva ili onakva. Vrlo je impresivno imati tako oštar, kritičan um i znati šta bi drugi trebalo da čine. A u stvari vi time, naravno, govorite: "Zapravo ja sam mnogo bolji nego što je on."

Dakle, sa mettom vi ne zatvarate oči pred nedostacima i greškama. Samo mirno koegzistirate sa njima. Ne tražite da nešto bude drugačije. Zato metta ponekad treba da pređe preko onoga što je pogrešno u nama i svakom drugom -- što ne znači da vi ne uočavate takve stvari, već samo da od toga ne stvarate novi problem. Zaustavljate taj večni krug i jednostavno ste blagonakloni i strpljivi -- mirno koegzistirajući.

"Paznja-put u besmrtnost" Ajahn Sumedho
Prevod: Branislav Kovacevic
 
Mudri napustaju tamu
i prihvataju svetlost,
napustaju sitnicavu bezbednost
i traze slobodu od vezivanja.
Tragati za takvom slobodom je tesko i retko,
ipak, mudri ce je traziti,
odvajajuci sebe od prepreka
preciscavanja srca i uma!

Dhammapada 87-88
 
Seizei Alone and Poor

A monk named Seizei asked of Sozan: `Seizei is alone and poor. Will you give him support?'
- Sozan asked: `Seizei?'
- Seizei responded: `Yes, sir.'
Sozan said: `You have Zen, the best wine in China, and alrady have finished three cups, and still you are saying that they did not even wet your lips.'


Mumon's Comment: Seizei overplayed his hand. Why was it so? Because Sozan had eyes and knew whom to deal. Even so, I want to ask: At what point did Seizei drink wine?

The poorest man in China,
The bravest man in China,
He barely sustains himself,
Yet wishes to rival the wealthiest.

Mrzelo me da prevodim.
http://www.ibiblio.org/zen/cgi-bin/koan.pl Na ovoj adresi imate random koan. :D
 
Bol je neizbezan

Prva plemenita istina kaze nepokolebljivo, direktno, da je bol
neodvojiv od samog zivota, zato sto se sve menja. Druga plemenita
istina objasnjava da je patnja ono sto se dogadja kada se borimo sa
bilo cim sto je nase iskustvo, umesto da ga prihvatimo i otvorimo se
za to iskustvo koristeci mudrost i strpljivost. Ako ovako gledamo na
stvari, postoji velika razlika izmedju bola i patnje. Bol je
neizbezan; zivot nam stize u paketu sa bolom. Patnja nije neizbezna.
Ako je patnja ono sto se dogadja kad se borimo sa svojim iskustvom,
usled svoje nesposobnosti da ga prihvatimo, onda je patnja samo jedan
suvisan dodatak. Nisam ovo razumevala kad sam pocinjala da vezbam i
verovala sam da cu se, ukoliko dovoljno uporno meditiram, osloboditi
svakog bola. To se ispostavilo kao velika greska. Bila sma razocarana
kad sam otkrila tu greska i zapanjila se kako sam mogla biti tako
naivna. Ocigledno je da u ovom zivotu necemo raskrstiti sa bolom. Buda
je rekao: "Sve za sta smo vezani izvor je bola." Oni od nas koji su
odabrali zivot u zajednici odlucili su da se taj bol isplati.

Sylvia Boorstein: It's Easier Than You Think

548756tdwlqh02zz.jpg
 
Dve vrste bola

Bol istine, koji vodi do iskorenjivanja svakog bola, uvek je bolji od
bola samoobmane, koji vodi samo do još više bola.

Tara Benet-Goleman: Emotional Alchemy

http://2.***************/_JcSXImrxoMI/R_l_jEkidFI/AAAAAAAAA0k/wkL6w1BXHB8/S220/favicon_alchemy1.jpg
 

Back
Top