Будизам...

  • Začetnik teme Začetnik teme Jasna
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Ok, nisam se dobro izrazila, prilike u prevashodno budistickim zemljama, jer svaka vera u sustini ima svoji uticaj u drustvu.
Да. Мислим да сада разумем.
Ти питаш да ли Будино учење заговара неравноправан положај мушкараца и жена.
Одговор је - Не.

Колики је и какав утицај његовог учења у неком друштву, то већ не зависи од њега.
Јел тако?
 
Да. Мислим да сада разумем.
Ти питаш да ли Будино учење заговара неравноправан положај мушкараца и жена.
Одговор је - Не.

Колики је и какав утицај његовог учења у неком друштву, то већ не зависи од њега.
Јел тако?

Moracu to da proucim, pre nego sto procenim.
Ps. na onom sajtu je dijamantski put, sad sam bacila pogled, ljudi ciji je um ogledalo Budinog uma.
 
Poslednja izmena:
Moracu to da proucim, pre nego sto procenim.
Ps. na onom sajtu je dijamantski put, sad sam bacila pogled, ljudi ciji je um ogledalo Budinog uma.
Шта то? Утицај појединих религија на поједина друштва и обратно?
Па то би била заиста занимљива студија. Само ће потрајати. z:)
 
Шта то? Утицај појединих религија на поједина друштва и обратно?
Па то би била заиста занимљива студија. Само ће потрајати. z:)

Svaka religija utice na drustvo u odrdjenoj meri, ma koliko ono bilo moderno i napredno, tako da se ni budisticke zemlje ne razlikuju po tom pitanju od islamskih ili hriscanskih zemalja.
Ako se dodje do prave literature nije neka mudrost shvatiti brzo taj uticaj i sustinu odnosa prema zenama.
 
Poslednja izmena:
Ukupno da li bi mogao da odgovoriš na sledeće pitanja ?Nadam se da nisam dosadna.
1.Stav u budizmu prema ženama.
2.Isto prema životinjama
3Takođe prema istopolnim zajednicama.
Hvala.

Evo da krenem sa prvim pitanjem:

Odnos prema ženama je zapravo odnos prema različitim polovima. A Buda je smatrao da se polovi karakterišu muškim i ženskim mislima, zanimanjima, odećom, interesovanjima, željama, glasom, izgledom, mirisom itd. Iz ovoga je očigledno da je on pol video kao kombinaciju materijalnih i psiholoških, urođenih i stečenih faktora. To znači da, dok su polovi u velikoj meri određeni svojim telom, oni imaju i sposobnost da prevaziđu svoje psihološke i socijalne barijere. Tako, što se tiče potencijala za dostizanje prosvetljenja, muškarci i žene jesu jednaki. Buda je tvrdio da su žene isto tako sposobne da postanu prosvetljene kao i muškarci: "Bilo da se radi o ženi ili o muškarcu, ko god putuje kočijom Dhamme ide sve bliže Nirvani". Zato se i saglasio sa ženama da se zamonaše, za razliku od strogih normi svoga vremena kada žena o tome nije mogla ni da sanja u drugim religijama. O tim ženama ostalo je divno svedočanstvo u jednoj od knjiga budističkog kanona, koja nosi naslov Therigatha. Tu su sabrani stihovi probuđenih monahinja kojima su one opisale svoj život i probuđenje. Knjiga je i kod nas prevedena, a ima jedan deo i ovde
Pesme Prosjakinja

Uprkos tome, žene u tradicionalnim budističkim kulturama, kao i u mnogim drugim, dugo su bile tretirane kao inferiorne u odnosu na muškarce. Ova se diskriminacija takođe proširila na religijski život u celini i na monaški život posebno. Na taj način tradicionalne budističke kulture su ignorisale Budin visoki ideal da duhovno traganje treba da bude otvoreno za sve, bez obzira na socijalni status, rasu ili pol. Sa druge strane, budističke kulture nikada nisu podvrgavale žene pokrivanju čadorom, obrezivanju, prisilnom udovištvu ili očekivale da se udovica pri spaljivanju umrlog muža i sama baci živa u vatru kao recimo u hinduizmu itd.

Za sada toliko z:)
 
Svaka religija utice na drustvo u odrdjenoj meri, ma koliko ono bilo moderno i napredno, tako da se ni budisticke zemlje ne razlikuju po tom pitanju od islamskih ili hriscanskih zemalja.
Ako se dodje do prave literature nije neka mudrost shvatiti brzo taj uticaj i sustinu odnosa prema zenama.
Ма јесам ли толико нејасна?
Не поричем утицај религије на друштво.
И у Библији стоји оно чувено ''љуби ближњега свога као себе самога'' па како је то утицало на друштво? z:lol:
Али.. у Библији стоји и да је жени глава муж а мужу неко трећи итд...
и то има огроман утицај на друштво...
Е то је већ, мораш признати феномен.. и интересанто би било проучити зашто је то тако...

Ако Буда није заговарао подређен однос жена у друштву, ко је онда крив што се ситуација у будистичким земљама не разликује од оне у хришћанским и исламским земљама?
Тема је свакако вредна пажње, али то више није тема ''будизам''.
 
Ма јесам ли толико нејасна?
Не поричем утицај религије на друштво.
И у Библији стоји оно чувено ''љуби ближњега свога као себе самога'' па како је то утицало на друштво? z:lol:
Али.. у Библији стоји и да је жени глава муж а мужу неко трећи итд...
и то има огроман утицај на друштво...
Е то је већ, мораш признати феномен.. и интересанто би било проучити зашто је то тако...

Ако Буда није заговарао подређен однос жена у друштву, ко је онда крив што се ситуација у будистичким земљама не разликује од оне у хришћанским и исламским земљама?
Тема је свакако вредна пажње, али то више није тема ''будизам''.

Sve ima i drugu stranu medalje, tako je i sa budizmom, neko je modifikovao Budino ucenje, mada ni Buda u pocetku nije uzimao u obzir zene i takvo modifikovano nastavilo je da postoji i da se primenjuje.
Buda kao osnivac i promene budizma kroz vreme.
 
Poslednja izmena:
Немам.. читала сам од јутрос муслиманску свету књигу.. и нешто мало старог завета.. и позлило ми је...:sad2:

А онда сам се сетила будизма. :D

Па.. и није то религија... Будизам је наука.

"Prenosim Učenje jer vi i sva ostala bića tragate za srećom, pokušavajući da izbegnete patnju. Ja vam otkrivam stvari kakve jesu".

Budizam nauka? Zaista?
Znam da naucava reinkarnaciju, sto podrazumeva besmrtnost duse!
Na kojim zakonima se temelji ta nauka?

z:D
 
Pa, ako bi postojala dusa, najverovatnije da ne bi bila smrtna, posto po definiciji "dusa" nije materijalna, ali mozda i bi... a naucno se moze dokazati da postoji dusa, samo ne eksperimentalnim postupkom, posto je za neke stvari eksperiment gori od studije slucaja itd.
Sve i da postoji reinkarnacija, ili da ne postoji, nauka ne moze eksperimentom dokazati da li je to tako ili ne... ali moze drugacije. Naivni ljudi misle da je samo eksperimenentalno = naucno. Setimo se da matematika i metodologija, kao i antropologija i sociologija i ekonomija itd. nisu eksperimentalne nauke.
Budizam nije nauka nego filozofija, i to ne svaki budizam... a budizama ima 100000000... to su u stvari dosta razlicite filozofije koje se zovu imenom "budizam" samo cisto iz geografsko politickih razloga zato sto su iz kine indije itd. Ruzno ali tako je.
 
Poslednja izmena:
Budizam nauka? Zaista?
Znam da naucava reinkarnaciju, sto podrazumeva besmrtnost duse!
Na kojim zakonima se temelji ta nauka?

z:D

Budizam ne naucava ni reinkarnaciju, ni besmrtnost duse.

Budizam pre naucava da se nasa mentalna energija, um sa svim sklonostima, preferencijama, sposobnostima i karakteristikama koje su se razvile i uslovljavale tokom života ponovo uspostavlja u oplođenom jajetu. Tako individua raste, biva ponovo rođena i razvija ličnost uslovljenu kako mentalnim karakteristima koje su prenete iz poslednjeg života, tako i novim okruženjem. Ličnost će se menjati i oblikovati svesnim naporom i uslovljavajućim faktorima kao što su obrazovanje, uticaj roditelja i društva, da bi ponovo, posle smrti, sebe uspostavilo u novom oplođenom jajetu. Ovaj proces umiranja i ponovnog rađanja nastaviće se sve dok ne nestanu uslovi koji ga izazivaju, a to su želja i neznanje. Kada nestanu, umesto da se ponovo rađa, um dostiže stanje koje je nazvano nirvana i to je krajnji cilj budizma i cilj života samog.
z:)
 
Stanje u kome te "nema". To nije krajnji cilj SVAKOG budizma.
Cilj nirvane je u stvari da Ego nestane... tj. da nestane licnost, i da se covek (ako moze ikako) pretvori u nesto bezlicno... recimo: samu telesnost... bezdusnu itd. automat nesvesan sebe... "a svestan svega ostalog" (pod znacima navoda, jer je nemoguce neznati svoje granice a znati sve a ne poluditi zestoko). Ljudi koji bi to (nirvanu) - oni bi samo da "sve vide" i da "nista ne mogu da urade", ali da se pri tom "osecaju bas spokojno". Dakle, totalna inertnost... besmislica, nekrofilija, autodestrukvitnost, mrznja, zlo itd. - eto to su osobine ljudi koji zele ili koji su dostigli nirvanu. Naravno, hvala kupcu, oni se iz toga mogu i vratiti u normalu... uz dobrog (predobrog) psihijatra,

posto je meditacija zajebana stvar, i moguce je (Stvarno) ako se koristi za dobre svrhe (sasvim suprotne od ovih "meditiranje u svrhu Nirvane") postici tako dobar osecaj... (koji je samo plod cinjenice da covek vidi da je tad postigao dobro psihicko funkcionisanje, bolje nego pre) ... koji je (kazu naucnici) jaci od ubadanja tzv. "plavim" (najcistijim) heroinom. Da li se moze postici bolji osecaj od heroina neznam, ali znam da moze da se dozivi bolji "provod" od mnogih droga, i da je odlicno sredstvo za odvikavanje (odlicna je za odvikavanje od droga ta meditacija). Jednom sam meditacijom doziveo najlepse trenutke u zivotu... odnosno tek posle meditacije, kada sam se "procistio" sto se ono kaze... mada sam se :( brzo ponovo zaprljao, drzalo me je samo 1 ipo dan (tad se nisam drogirao, tako da definitivno znam da nije od droga, a taj osecaj ne mogu uporediti sa osecajem od neznam kakve kombinacije kokaina marihuane i uvlacenja dima (nesto slabije od smrkanja, kazu ovi sto smrcu) od heroina).

Toga dana mi je "misljenje" radilo bolje nego pre, i sto je glavno, sve to "dobro" sto mi se od te meditacije (jedine koja mi je tako dobro uspela da ja znam) mi se desilo (po mom nestrucnom misljenju) samo zbog toga sto sam sa njom (i pre nje jednom serijom zadavanja "teme" za meditaciju, dakle, razmisljanjem (prostim) koje treba da bude pre meditacije (po mojoj nekoj tehnici)) negirao svaku... nestrpljivost a istovremeno pojacao svaku zelju (i provalio nove za koje nisam ni znao da ih imam, pa ih zato nisam ni mogao "primenjivati")!
 
Poslednja izmena:
Evo da krenem sa prvim pitanjem:

Odnos prema ženama je zapravo odnos prema različitim polovima. A Buda je smatrao da se polovi karakterišu muškim i ženskim mislima, zanimanjima, odećom, interesovanjima, željama, glasom, izgledom, mirisom itd. Iz ovoga je očigledno da je on pol video kao kombinaciju materijalnih i psiholoških, urođenih i stečenih faktora. To znači da, dok su polovi u velikoj meri određeni svojim telom, oni imaju i sposobnost da prevaziđu svoje psihološke i socijalne barijere. Tako, što se tiče potencijala za dostizanje prosvetljenja, muškarci i žene jesu jednaki. Buda je tvrdio da su žene isto tako sposobne da postanu prosvetljene kao i muškarci: "Bilo da se radi o ženi ili o muškarcu, ko god putuje kočijom Dhamme ide sve bliže Nirvani". Zato se i saglasio sa ženama da se zamonaše, za razliku od strogih normi svoga vremena kada žena o tome nije mogla ni da sanja u drugim religijama. O tim ženama ostalo je divno svedočanstvo u jednoj od knjiga budističkog kanona, koja nosi naslov Therigatha. Tu su sabrani stihovi probuđenih monahinja kojima su one opisale svoj život i probuđenje. Knjiga je i kod nas prevedena, a ima jedan deo i ovde
Pesme Prosjakinja

Uprkos tome, žene u tradicionalnim budističkim kulturama, kao i u mnogim drugim, dugo su bile tretirane kao inferiorne u odnosu na muškarce. Ova se diskriminacija takođe proširila na religijski život u celini i na monaški život posebno. Na taj način tradicionalne budističke kulture su ignorisale Budin visoki ideal da duhovno traganje treba da bude otvoreno za sve, bez obzira na socijalni status, rasu ili pol. Sa druge strane, budističke kulture nikada nisu podvrgavale žene pokrivanju čadorom, obrezivanju, prisilnom udovištvu ili očekivale da se udovica pri spaljivanju umrlog muža i sama baci živa u vatru kao recimo u hinduizmu itd.

Za sada toliko z:)
Dakle,neki opšti zaključak bi bio da je žena u određenom periodu na podnebljima gde je preovlađivao budizam bila u boljem položaju nego gde su bile prisutne ostale religije.
 
Ма јесам ли толико нејасна?
Не поричем утицај религије на друштво.
И у Библији стоји оно чувено ''љуби ближњега свога као себе самога'' па како је то утицало на друштво? z:lol:
Али.. у Библији стоји и да је жени глава муж а мужу неко трећи итд...
и то има огроман утицај на друштво...
Е то је већ, мораш признати феномен.. и интересанто би било проучити зашто је то тако...

Ако Буда није заговарао подређен однос жена у друштву, ко је онда крив што се ситуација у будистичким земљама не разликује од оне у хришћанским и исламским земљама?
Тема је свакако вредна пажње, али то више није тема ''будизам''.

Testosteron Kojice,testoteron.Karikiram,ali poenta je u njemu. z:)
 
Ukupno da li bi mogao da odgovoriš na sledeće pitanja ?Nadam se da nisam dosadna.
1.Stav u budizmu prema ženama.
2.Isto prema životinjama
3. Takođe prema istopolnim zajednicama.

Evo i odgovora na drugo pitanje:

Budizam i odnos prema životinjama

Počeću jednim Budinim stihom iz Kanona:
„Ispred svakog bića ukloni svoj štap,
da ne povrijediš nijedno od njih...“

Obratiti pažnju, gore ne piše „ispred mog plemena, mog pola, pripadnika moje religije, čak ni svakog čoveka“, već „svakog bića“.

Buda je inače životinje klasifikovao kao bića sa mnogo nogu, sa četiri noge, sa dve noge ili bez nogu. Takođe je rekao: "Ne znam ni za jednu drugu klasu stvari koja je toliko raznovrsna kao što je to životinjski svet". Otuda se više bića rodi kao životinje nego kao ljudi. Pošto životinje imaju ograničenu sposobnost razumevanja i tako malo šanse da se duhovno razviju i zato što životinjskim carstvom dominira princip "jedi ili budi pojeden", Buda je smatrao velikim hendikepom preporoditi se kao životinja, a ne kao ljudsko biće. Pa ipak, životinje su svesna bića, sposobna da osete zadovoljstvo i bol, te ih je otuda smatrao apsolutno vrednim saosećanja i poštovanja. Većina religija kaže da treba treba da osećamo ljubav prema drugim ljudima. Budizam proširuje i univerzalizuje tu ljubav, zagovarajući da nju treba osećati i izražavati prema svim bićima, makako nam se ona činila beznačajnim. Drevni budistički tekst Buddhacarita kaže: "Saosećanje sa svim stvorenjima jeste istinska religija". Prve zakone koji štite životinje od okrutnosti i obezbeđuju rezervate za divlje životinje doneo je budistički monarh Ašoka u II veku pre naše ere.

Po svom stavu ljubavi prema životinjama budizam je sličan jednoj drugoj drevnoj indijskoj religiji, a to je đainizam. On nje je i Buda preuzeo kao vrhovni princip ahimsu, tj. nenasilje, te je kao prvo od pet pravila ponašanja (pañcasila) koje svaki budista dobrovoljno prihvata jeste nastojanje da ne povredjuje druga bića. U naše vreme principom ahimse inspirisao se i Gandi i oko njega izgradio svoju političku filozofiju.

Treći odgovor sledi
z:lol:
 
Budizam i odnos prema istopolnim zajednicama

Prema starom indijskom shvatanju, homoseksualnost je jednostavno smatrana "trećom prirodom", a ne nekakvim poremećajem ili bolešću, kako je to dugo bilo na Zapadu. Sa svojim naglaskom na psihologiji i delovanju uzroka i posledice, budizam prosuđuje dela, uključujući i ona seksualne prirode, prema nameri koja stoji iza njih, kao i prema rezultatu koji ona imaju. Seksualni čin motivisan ljubavlju, uzajamnošću i željom da se daje i deli, može se oceniti kao pozitivan, bez obzira kojeg su pola dve osobe koje su u njega uključene. Otuda, homoseksualnost kao takva se u budizmu ne smatra nečim nemoralnim ili protivnim trećem pravilu morala, koje govori o preljubi i zloupotrebi seksa. Ako homoseksualac izbegava puki lov na zadovoljstva čula ili avanture unutar takozvane "gej scene", već ulazi u iskrenu ljubavnu vezu sa drugom osobom, nema razloga zašto on ili ona ne bi mogli istinski da praktikuju budizam i uživaju u svim blagodetima budističkog života.

Nijedan od pravnih sistema tradicionalnih budističkih zemalja nije kriminalizovao homoseksualnost kao takvu, iako su naravno bile propisane kazne za homoseksualno silovanje i homoseksualne odnose sa maloletnicima, baš kao što je to bio slučaj i sa heteroseksualcima. U većini budističkih zemalja danas homoseksualnost se smatra čudnom, iako ne izopačenom ili zlom. Tajland, Laos, Kambodža, Vijetnam, Mongolija, Japan i Južna Koreja nemaju zakone protiv punoletnih homoseksualaca koji u vezu stupaju dobrovoljno. Homoseksualnost je nezakonita u Burmi i na Šri Lanki, uglavnom zato što su njihovi krivični zakonici delom nastajali tokom kolonijalne ere. Nedavno je na Šri Lanki kazna za homoseksualnost povećana, kao jedan loše promišljen odgovor na sve veći problem seks turizma u toj zemlji.

To bi bilo to, u glavnim crtama. Nadam se da si zadovoljna.
z:lol:
 
Ogha-tarana sutta
Prelazak preko bujice


''Ovako sam čuo. Jednom je Blaženi boravio blizu Savatija, u Đetinom gaju, u manastiru Anatapindike. I tada, u sred noći, izvesno božanstvo izvanredne lepote i tako bleštavo da je obasjalo čitav Đetin gaj, dođe do Blaženog. Stigavši, pokloni mu se, stade sa strane i reče: "Kažite mi, dragi gospodine, kako ste vi prešli preko ove bujice". [1]

"Ja sam, prijatelju, preko ove bujice prešao ne zaustavljajući se u mestu i ne jureći suviše napred." [2]

"Ali kako ste, dragi gospodine, prešli preko ove bujice ne zaustavljajući se u mestu i ne jureći suviše napred?"

"Kada sam se zaustavljao u mestu, tonuo sam, ali kada sam jurio suviše napred upadao sam u vrtlog. Tako sam prešao preko ove bujice ne zaustavljajući se u mestu i ne jureći suviše napred."''


z:sp2:
 
Ма православци су будисти.. само што то не знају...:heart:

Bili budista, Srbin i musliman na jednoj steni, visokoj, visokoj...
I pocne budista: Budizam je najbolja religija, ja u Budu verujem, sad cu da vam pokazem!
Skoci on sa stene, pada i vice brzo: Buda,Buda,Buda,Buda... I zaustavi se metar iznad zemlje, lebdi...

Onda dodje musliman: Alah je najbolji, ja u njega verujem! I skoci i on...
Pada, vice Alah,Alah,Alah,Alah, udari u zemlju i razbije se.

Onda dodje Srbin: Ljudi bre, vi ste u zabludi, Hrist je najbolji, ja u njega verujem!
I skoci on sa stene i vice:
Buda,Buda,Buda,Buda...z:lol:
 
Ogha-tarana sutta
Prelazak preko bujice


''Ovako sam čuo. Jednom je Blaženi boravio blizu Savatija, u Đetinom gaju, u manastiru Anatapindike. I tada, u sred noći, izvesno božanstvo izvanredne lepote i tako bleštavo da je obasjalo čitav Đetin gaj, dođe do Blaženog. Stigavši, pokloni mu se, stade sa strane i reče: "Kažite mi, dragi gospodine, kako ste vi prešli preko ove bujice". [1]

"Ja sam, prijatelju, preko ove bujice prešao ne zaustavljajući se u mestu i ne jureći suviše napred." [2]

"Ali kako ste, dragi gospodine, prešli preko ove bujice ne zaustavljajući se u mestu i ne jureći suviše napred?"

"Kada sam se zaustavljao u mestu, tonuo sam, ali kada sam jurio suviše napred upadao sam u vrtlog. Tako sam prešao preko ove bujice ne zaustavljajući se u mestu i ne jureći suviše napred."''


z:sp2:

Misticizam kao temeljni kriterijum razlikovanja religijskih tradicija

Razni naučnici su tvrdili da su neke religijske tradicije inherentno mističke dok druge to nisu, ili su ovaj izraz koristili na klasifikatorski način. Maks Veber (Max Weber) je, na primer, Budino* učenje o nirvani* i težnju jednog celibatnog monaškog reda za postizanjem tog cilja tumačio kao »onostrani (nezemaljski) misticizam«. Uopšteno govoreći, postoji tendencija da se pravi razlika između »istočnjačkih religija« kao fundamentalno mističkih i zapadnih religija kao u suštini nemističkih. Stejs (Stace), na primer, smatra budizam inherentno mističkim, jer se zasniva na Budinom iskustvu probuđenja, dok u hrišćanstvu naglasak na verovanju pre nego na iskustvu teži da umanji značaj misticizma. Zehner (Zaehner) smatra da je hinduizam mističkiji od hrišćanstva ili islama zato što se ne zasniva na verovanju u transcendentnog boga i ne poseduje snažnu tradiciju dogmatske teologije. Međutim, izgleda da je, usled mnogostrane prirode svih religijskih tradicija, napor da se misticizam uzrne kao glavni kriterijum razlikovanja religija osuđen na frustraciju beskrajnog kvalifikovanja
Različite vrste proističu iz interakcije kulturno-istorijskih uslova, normativnog religijskog učenja i ličnosti određenog mistika. Neki istraživači misticizma nastojali su da opišu različite vrste indijskog religijskog misticizma, na primer, kao žrtvene, "' upanišadske* jogi, budističke, i posvećeničke (bhak-ti*). Drugi su analizirali islamski misticizam koristeći kategorije asketa, ekstatičara, antinomista, pesnika i derviša*. Pokušaj razumevanja misticizma u njegovim mnogostrukim oblicima u okviru različitih religijskih tradicija pruža primereniju perspektivu iz koje se može izučavati odnos religije i misticizma, pogotovo stoga sto ozbiljno uzima u obzir istorijsko-kultume dimenzije.z:poz:
 

Back
Top