Будизам...

  • Začetnik teme Začetnik teme Jasna
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Pa dobro - imaju li budisti hramove, sveštenike i obrede?
Храмове имају.. имају и монахе...

ал не знам шта подразумеваш под обредима...z:(

Можда ово питаш?

''Pitanje: Zašto ljudi u budističkim hramovima rade razne čudne stvari?

Odgovor: Mnoge stvari nam se mogu učiniti čudnim ako ih ne razumemo. Umesto da ih odbacimo kao čudne, trebalo bi da pokušamo da pronađemo njihovo značenje. Međutim, istina je da neke od stvari koje budisti čine imaju koren u narodnom sujeverju i nerazumevanju, više nego u Budinom učenju. A takva nerazumevanja nije teško pronaći ne samo u budizmu, već i u drugim religijama. Buda je jasno i do detalja podučavao i ukoliko neki ljudi ne uspevaju da to razumeju, on se ne može zbog toga okrivljavati. Ima jedan odlomak u budističkim tekstovima:

Ako neko ko je bolestan ne traži sebi lek čak i kada je lekar pored njega, ne treba zbog toga okrivljavati lekara. Na isti način, kada nekoga muči bolest patnje, a ne traži pomoć od Bude, to nije Budina greška. (Jn. 28-9)

Ne bi trebalo ni budizam, niti bilo koju drugu religiju procenjivati na osnovu onih koji je ne upražnjavaju na pravi način. Ako želiš da saznaš pravo budističko učenje, čitaj Budine reči ili razgovaraj sa onima koji ih pravilno razumeju. ''
 
Ne volim da dovlačim sa Vikipedije, ali me sad mrzi da tražim druge definicije religije:

Religija je društvena pojava koja podleže određenim zakonima nastajanja, razvoja i nestajanja. Religiju možemo definisati i kao duhovnu povezanost jedne grupe ljudi sa nekim višim, svetim bićem, odnosno Bogom. Bog (na sanskritskom “gospodar hleba”) je ljudska zamisao o nekoj natprirodnoj, onostranoj sili. I sama reč religija vodi poreklo od latinske reči “religare” što znači ponovo svezati, prepovezati. Dakle, religija je oblik društvene svesti u kome se prirodne i društvene sile prikazuju kao natprirodne, nezavisne od čoveka, prirode i istorije. Svaka religija podrazumeva više ili manje jednostavno učenje koje se odnosi na suštinu, svrhu i poreklo svega postojećeg. Takođe, svaka religija podrazumeva određene oblike verskih zajednica, kao i određene obrede, ritualne radnje koje se obavljaju na posvećenim mestima, odnosno u određenim institucijama (crkve, džamije, sinagoge, hramovi...).

(Kada budem imala vremena, prevešću onaj članak japanskog teoretičara religije, koji sam spomenula na drugoj temi.)

Budizam nije isti u svakoj zemlji.
Onaj u Indiji razlikuje se od budizma u, recimo, Japanu.
Inicijalno, budizam je filozofija, ali je odavno poprimio karakter religije.
(Svaka religija ima svoje uporište u filozofiji.)
Takođe, neko može tvrditi da se pronašao u učenju Isusa Hrista a da ipak nije vernik (koji veruje u Boga, odlazi u crkvu itd), što ne opovrgava činjenicu da je hrišćanstvo religija.
 
Чекам чланак.. баш ме занима..z:)

Да. Будизам се може сматрати религијом.
И постоји неколико праваца.. или грана будизма..
Да не препричавам.. ево ти линк па погледај..
http://www.yu-budizam.com/texts/thermah.html

Ja ću da budem ZEN budista i to majstor.z:dm:
 
Čuo sam da više ne postoje budističke monahinje. Da li je to istina?

Buda je tokom svoga života osnovao ženski monaški red i u prvih pet ili šest stotina godina monahinje su imale značajnu ulogu u širenju i razvoju budizma. Ali iz nekog nejasnog razloga monahinje nikada nisu uživale isto poštovanje i istu podršku kao monasi, pa je u Indiji i u jugo-istočnoj Aziji ovaj red zamro. Međutim, u Tajvanu, Koreji i Japanu red monahinja je nastavio da se rayvija. U današnjoj Šri Lanki se preduzimaju koraci da se ponovo uspostavi ovaj red uz pomoć monahinja sa Tajvana, iako neki tradicionalisti nemaju baš mnogo entuzijazma po ovom pitanju. Međutim, ukoliko sledimo Budine originalne namere, jedino je ispravno da i žene kao i muškarci imaju mogućnost da žive monaškim životom i uživaju njegove blagodati.
 
Uz dobre želje za 2009. svim članovima foruma, evo i jedne Budine mudrosti:

"Šta god bi neprijatelj neprijatelju učiniti mogao, mrzitelj mrzitelju,
još i gore stvari loše usmeren um učiniti može nama samima.

Ono što majka, otac il' drugi srodnik učiniti može,
dobro usmeren um to će učiniti još i bolje."

(Dhp. 42-43)
 
EH,...Barbi..Pa odakle ti to da su zene zapostavjene u Budizmu....A tek celibat? Pa veliki oslonac SAMURAJIMA i njihovom porodicnom zivot cini kult zene-majke koja je osnov porodice.Ne bih o njihovim provodima sa gejsama... osnovni kodeks samuraja zasivao se na ' ZENU'-Budistickom ucejnu koje su ucili od monaha,koji doduse jesu kao i u ostalim religijama u manastirima vodili monaski nacin zivota.Ostali deo populacije je onda kao i sada u Japanu sprovodio ZEN kao uobicajeni stil zivota....
 
Skoro sve religije imaju neku vrstu Svetog Pisma ili Biblije. Koja je budistička sveta knjiga?
Sveta knjiga budizma je Tipitaka. Napisana je na drevnom indijskom jeziku pali, koji je veoma blizak jeziku koji je sam Buda govorio. Tipitaka je ogromna knjiga. Engleski prevod Tipitake se sastoji od 40 tomova.

Šta znači naziv Tipitaka?
Reč Tipitaka je sačinjena od dve reči, “ti” što znači “tri” i “pitaka” što znači “košara”. Prvi deo imena “Tipitaka” se odnosi na činjenicu da su budistički spisi svrstani u tri grupe. Prva grupa, koja se zove Sutta pitaka, se sastoji od Budinih govora kao i od govora njegovih prosvetljenih sledbenika. Materijal u Sutta pitaki je veoma raznovrstan, što omogućava da se istine kojima je Buda poučavao prenose različitim vrstama ljudi. Mnogi od Budinih govora su u obliku propovedi, dok drugi imaju formu dijaloga. Drugi delovi, kao što je Dhammapada, predstavljaju Budino učenje kroz poeziju. Đatake, da dam i drugi primer, sastoje se iz divnih priča u kojima su često glavni likovi životinje. Drugi deo Tipitake je Vinaya pitaka. Ova pitaka se sastoji iz pravila i propisa za monahe i monahinje, saveta u vezi sa manastirskom administracijom i procedurama, kao i od istorije ranog monaškog reda. Poslednji, treći deo Tipitake se zove Abhidhamma pitaka. To je vrlo složeni i profinjeni pokušaj da se analiziraju i klasifikuju svi činioci koji zajedno sačinjavaju osobu. Iako je ovaj deo Tipitake nastao nešto kasnije od prva dva, on ne sadrži ništa što bi bilo u suprotnosti sa njima.

A sada o reči “pitaka”. U drevnoj Indiji su građevinari prenosili građevinski materijal sa jednog mesta na drugo koristeći košare. Jedan radnik bi nosio košaru na glavi određenu razdaljinu, gde ju je predavao drugom radniku, koji bi nosio košaru do trećeg i tako dalje. Pismo je postojalo u Budino vreme, ali je medijum na kome je pisano smatran manje pouzdanim od ljudske memorije. Knjiga je mogla da istruli na monsunskim kišama ili da je pojedu beli mravi, a memorija jedne osobe može da traje dokle god ta osoba živi. Zbog toga su monasi i monahinje memorisali Budine govore i prenosili ih sa kolena na koleno, baš kao što su i građevinari prenosili zemlju i cigle jedan drugome u košarama. Zbog toga se tri grupe budističkih spisa nazivaju košarama. Nakon što je bila sačuvana na ovaj način nekoliko stotina godina, Tipitaka je na kraju zapisana u Šri Lanki oko 100 godina pre naše ere.

z:lol:
 
Ukoliko su zapisi prvo bili čuvani u ljudskoj memoriji toliko dugo, oni mora da su nepouzdani. Veći deo Budinog učenja bi mogao biti izgubljen ili izmenjen.
Očuvanje spisa je bio zajednički napor zajednice monaha i monahinja. Oni bi se periodično sastajali i pevali celu Tipitaku ili njene delove. Ova praksa je učinila gotovo nemogućim da se nešto doda ili izgubi. Razmišljajte o tome na sledeći način. Ako grupa od sto ljudi nauči pesmu napamet i ukoliko dok je zajedno pevaju neko pogreši tekst ili namerno pokuša da ubaci novi stih, šta će se desiti? Većina, koja je memorisala pesmu korektno, sprečiće tu osobu da izmeni pesmu. Takođe je bitno imati na umu da u to vreme nisu postojali televizija, novine ili reklame koji bi rastrojili ili uneli pometnju u ljudski um, što zajedno sa činjenicom da su monasi i monahinje meditirali, znači da su imali izuzetno dobru memoriju. Čak i danas, toliko godina nakon što su knjige ušle u upotrebu, postoje monasi koji mogu da recituju celu Tipitaku napamet. Burmanski monah Mengong Sayadaw može ovo da uradi i ušao je u Ginisovu knjigu rekorda kao čovek sa najboljom memorijom na svetu.

Koliko su važni spisi u budizmu?
Budisti ne smatraju da je Tipitaka božansko nepogrešivo otkrivenje koje dolazi od boga i da oni moraju da veruju u svaku njenu reč. To su zapisi učenja jednog velikog čoveka koji nude objašnjenja, savete, vođstvo i podstrek, koji treba da se čitaju sa pažnjom i poštovanjem. Naša namera bi trebalo da bude da razumemo učenje Tipitake, a ne samo da joj slepo verujemo. Prema tome ono što je Buda govorio treba uvek da se proveri na osnovu našeg ličnog iskustva. Moglo bi se reći da je pristup dobro informisanog budiste spisima sličan stavu naučnika koji čita rad iz nekog naučnog časopisa. Jedan naučnik izvodi eksperiment i onda objavljuje svoje nalaze i zaključke u naučnom časopisu. Drugi naučnik će da pročita taj rad sa uvažavanjem, ali ga neće smatrati valjanim i merodavnim dok i on ne izvede isti eksperiment i ne dobije iste rezultate.

07Mealtime%20Chanting.JPG
 
Koliko su važni spisi u budizmu?
Budisti ne smatraju da je Tipitaka božansko nepogrešivo otkrivenje koje dolazi od boga i da oni moraju da veruju u svaku njenu reč. To su zapisi učenja jednog velikog čoveka koji nude objašnjenja, savete, vođstvo i podstrek, koji treba da se čitaju sa pažnjom i poštovanjem. Naša namera bi trebalo da bude da razumemo učenje Tipitake, a ne samo da joj slepo verujemo. Prema tome ono što je Buda govorio treba uvek da se proveri na osnovu našeg ličnog iskustva. Moglo bi se reći da je pristup dobro informisanog budiste spisima sličan stavu naučnika koji čita rad iz nekog naučnog časopisa. Jedan naučnik izvodi eksperiment i onda objavljuje svoje nalaze i zaključke u naučnom časopisu. Drugi naučnik će da pročita taj rad sa uvažavanjem, ali ga neće smatrati valjanim i merodavnim dok i on ne izvede isti eksperiment i ne dobije iste rezultate.

Extra, znaci dozvoljeno je preispitivanje i istrazivanje, a ne samo slepo verovanje i pretnja u slucaju da se posumnja z:)
Iz svega izlozenog pokazuje budizam kao religija ili filozofija zivota sve jedno je razuman, niko nikoga ne tera na nesto, vec je coveku dozvoljeno da sam uci i spoznaje.
Sem onog dela da treba praktikovati vegeterijansku ishranu.:zstidljivko:
 
Poslednja izmena:
Eto vidiš kako je lepo kad razveješ neka predubeđenja. Odmah lakše dišeš z:)

Mada, je izgleda ostalo još jedno. Budisti nisu nužno vegetarijanci...



Ranije ste pomenuli Dhammapadu. Šta je to?

Dhammapada je jedan od najmanjih radova iz prvog dela Tipitake. Ime može biti prevedeno kao “Put istine” ili “Stihovi istine”. Sastoji se od 423 stiha, od kojih su neki jezgroviti, a neki duboki, neki sadrže dopadljiva poređenja, a neki izuzetnu lepotu, a sve ih je izgovorio Buda. Zbog toga je Dhammapada najpopularniji deo budističke literature. Prevedena je na većinu glavnih jezika i smatra se remek-delom svetske religiozne literature. Takođe, prevedan je i kod nas. Možete je pročitati ovde Dhammapada ili put ispravnosti

Neko mi je rekao da nikada ne treba da stavim spise na pod ili pod mišku, nego da treba da ih ostavljam na nekom visokom mestu. Da li je to tačno?
Doskora su u budističkim zemljama, kao u srednjovekovnoj Evropi, knjige bile retkost i prema tome veoma vredne. Zbog toga su knjige uvek bile tretirane sa puno poštovanja i običaj koji ste upravo opisali je primer toga. Međutim, iako nema ništa loše u običajima i tradicijii, većina ljudi bi se danas složila da je najbolji način ukazivanja poštovanja budističkim spisima praktikovanje učenja koja oni sadrže.

z:D
 
Poslednja izmena:
Znaci otpada preispitivanje, javlja se kontraindiktornost ili se to meni cini?
Cim procitam put ispravnosti iznecu misljenje. z;)
Чини ти се. z;)

Прочитај.. добро преиспитај па изнеси мишљење...z:)

Онда би могла да се јавиш за неких двадесетак година? :lol:
шалим се наравно..
Преиспитуј део по део.. тако ћемо се чешће виђати на теми...
 
Чини ти се. z;)

Прочитај.. добро преиспитај па изнеси мишљење...z:)

Онда би могла да се јавиш за неких двадесетак година? :lol:
шалим се наравно..
Преиспитуј део по део.. тако ћемо се чешће виђати на теми...

z:shock: neke knjige se lakse ispituju, znamo koje z:lol:

Hocu i nisam mislila odmah da iscitam na brzinu, nego lepo pazljivo, polako z:)
 
Nalazim da mi je teško da čitam budističke spise. Čini mi se da su predugački, puni ponavljanja i dosadni.
Kada otvorimo religiozne spise, očekujemo da pročitamo reči ushićenja, zanosa i slave koje će nam doneti polet i inspiraciju. Zbog toga osoba koja čita budističke spise može lako da bude razočarana. Iako neki od Budinih govora sadrže izuzetan šarm i lepotu, većina njih liči na filosofske teze sa definicijama pojmova, pažljivo promišljenim dokazima, detaljnim savetima u vezi sa ponašanjem i meditacijom i precizno izraženim istinama. Ovi govori su više upućeni intelektu slušalaca nego njihovim emocijama. Kada prestanemo da poredime budističke spise sa spisima drugih religija videćemo da oni sadrže svojevrsnu lepotu - lepotu jasnoće, dubine i mudrosti.

Pročitao sam da su budistički spisi originalno bili napisani na listovima palminog drveta. Zašto?
U vreme kada su spisi pili pisani, u Indiji i Šri Lanki papir još nije bio pronađen. Obični dokumenti, kao što su pisma, ugovori, izveštaji i akta su bili pisani ili na životinjskoj koži ili na tankim listovima metala ili na palminom lišću. Budisti nisu želeli da koriste životinjsku kožu, a pisanje na tankim listovima metala bi bilo i skupo i mučno. Zato su korišćeni palmini listovi. Nakon što prođu kroz posebnu pripremu, listovi bi bili povezani žicom i ukoričeni drvenim koricama. Tako bi postali zgodni za upotrebu i dugotrajni, baš kao i moderne knjige. Kada je Budizam stigao u Kinu, spisi su zapisivani na svilu i papir. Oko 500 godina kasnije je potreba za proizvodnjom velikog broja primeraka dovela do izuma štamparije. Najstarija štampana knjiga na svetu je kineski prevod jednog od Budinih govora, izdat 828. godine nove ere.

:sanke:
 
Ako se ljudi reinkarniraju i u zivotinje, da li to znaci da drugi ljudi ubijajuci tu zivotinju zbog ishrane pomazu joj da ponovo postane covek? ili se ljudi ne reinkarniraju u zivotinje? Ili kako?
Gledala sam neku emisiju u kojoj neki budisti ne ubijaju ni crve, na koje naidju obradjujuci zemlju, jer navodno to bi mogla biti necija majka- bas tim recima je objasceno zasto ih ne ubijaju.
I sta biva sa ljudima reinkarniranim u paklu ili sa gladnim duhovima imaju li oni neku sansu za novu reinkarnaciju ili kada se jednom zaglavi to je to?
 
Poslednja izmena:
Ako se ljudi reinkarniraju i u zivotinje, da li to znaci da drugi ljudi ubijajuci tu zivotinju zbog ishrane pomazu joj da ponovo postane covek? ili se ljudi ne reinkarniraju u zivotinje? Ili kako?
Gledala sam neku emisiju u kojoj neki budisti ne ubijaju ni crve, na koje naidju obradjujuci zemlju, jer navodno to bi mogla biti necija majka- bas tim recima je objasceno zasto ih ne ubijaju.


Isus reče:Blažen je lav koga pojede čovek, i lav će postati čovek;a proklet je čovek koga pojede lav,i čovek će lav postati.
 
Poslednja izmena:
Verovatno je negde gore ovo već objašnjavano, ali nije zgoreg da uradimo rekapitulaciju barem prema onome kako ja shvatam stvari z:lol:
Ako se ljudi reinkarniraju i u zivotinje, da li to znaci da drugi ljudi ubijajuci tu zivotinju zbog ishrane pomazu joj da ponovo postane covek? ili se ljudi ne reinkarniraju u zivotinje? Ili kako?

kako znaš da će se sledeći put roditi kao čovek? Ljudi se ponovo rađaju kao životinje u skladu sa svojom lošom karmom. Ubijajući životinje mi njima ništa ne pomažemo, ali sebi odmažemo. Jer njihovo stanje zavisi od njihove karme, a ne od naših dela. Tako da ako im je još preostalo loše karme one će se verovatno ponovo roditi kao životinje. A nas ubijanje može samo odvesti da im se pridružimo. Dakle, svakom svoje i prema zasluzi.

Gledala sam neku emisiju u kojoj neki budisti ne ubijaju ni crve, na koje naidju obradjujuci zemlju, jer navodno to bi mogla biti necija majka- bas tim recima je objasceno zasto ih ne ubijaju.
Ne vidim ništa nelogično u ovome. Buda je na jednom mestu rekao da kad bismo znali koliko smo se puta preporađali i mi i drugi, shvatili bismo da među bićima ima mnogo, mnogo onih koji su nam u nekom od života bili bliski srodnici, majka i otac, brat i sesta, žena ili dete. I zato bismo se trudili da im ništa nažao ne učinimo.

I sta biva sa ljudima reinkarniranim u paklu ili sa gladnim duhovima imaju li oni neku sansu za novu reinkarnaciju ili kada se jednom zaglavi to je to?

Osnovna postavka budizma je prolaznost, da sve što je nastalo, rođeno, stvoreno traje jedno vreme, pa nestane. Takva je priroda sveta u kojem živimo. To važi i za bilo koje stanje u kojem se preporodimo u okviru ovog ogromnog kruga rađanja i umiranja koji se naziva samsara. Zato, u budizmu nema večnog ni neba ni pakla. Jedino je izlazak iz tog kruga, u nirvanu, večan. Jer nirvana i jeste zapravo stanje izvan nastalo, rodjenog, stvorenog.

:grudvanje2:
 

Back
Top