Borel: Beograd i Priština postigli dogovor

- Obavijestili smo srpsku stranu da smo vrlo iznenađeni izjavama predsjednika Vučića. Još jednom smo prenijeli svoj stav u vezi s Kosovom, koje je Slovenija priznala kao samostalnu i neovisnu državu. S tim u vezi, izrazili smo očekivanje da Srbija ubuduće neće problematizirati našu poziciju po pitanju Kosova, jer podrška Slovenije Kosovu nije usmjerena protiv Srbije.
Naravno da su iznenađeni.
Kad Vučić bude podržao vraćanje Istre Italiji biće isto tako iznenađeni.
Naravno da Vučićeva podrška vraćanju Istre u matičnu Italiju neće biti usmerena protiv Slovenije.
 

1662813011809.png

Kako je Vučić još jednom obmanom pokušao da podigne paniku na Kosovu


1662723138-1661974802-FIL_6817-01-scaled-copy-750x500.jpg

Autor: Jelena Jelovac 10. sep 2022 13:21

“Što ste se igrali, igrali ste se”, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić prištinskim vlastima, nakon što je objavio informaciju da Albanci imaju plan da “ispod žita” tiho preuzmu i okupiraju sever KiM. Ovakva reakcija usledila je nakon što je kosovska Jedinica za patroliranje vodom obišla jezero Gazivode. I tako je započeta još jedna od nekoliko uzastupnih odmeravanja snaga Beograda i Prištine i novo obmanjivanje javnosti. Uglavnom srpske.


“Prvi put od posleratnog perioda, nakon što je uspostavljena Jedinica za patroliranje vodom, Kosovska policija danas je započela sa redovnim patroliranjem pogranične linije između Republike Kosova i Srbije, kao i čitavom oblašću jezera Gazivode. Sada je kontrola državnom granicom potpunija”, saopštio je u četvrtak kosovski ministar unutrašnjih poslova Đeljalj Svećlja.

Ovakav potez kosovskih vlasti predsednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je pokušajem okupacije severa Kosova i Metohije.

„Albanci imaju plan da ispod žita, uz pomoć najvećih evropskih sila iz Kvinte, tiho preuzmu i okupiraju sever Kosova ispod žita. Danas je i njihov tzv. ministar unutrašnjih poslova rekao da u potpunosti kontrolišu jezero Gazivode, što bi značilo novo kršenje Briselskog sporazuma, jer po njemu policija na severu mora da pripada direktoratu na severu, odnosno Srbi moraju tamo da budu. Baš njih briga za sve to, može im se”, rekao je Vučić i dodao:
“Što ste se igrali, igrali ste ste. Ako možete da poštujete norme koje ste sami doneli - možete, ako ne možete - ima ko će”.

Što se jezera Gazivode tiče, ono je bilo obuhvaćeno Vašingtonskim sporazumom koji su upravo Aleksandar Vučić i tadašnji premijer Kosova Avdulah Hoti, pod budnim okom bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa, potpisali u septembru 2020.

U njemu piše da će obe strane sarađivati sa Ministarstvom energetike SAD i drugim odgovarajućim telima američke vlade na izradi studije izvodljivosti za potrebe deljenja jezera Gazivode/Ujmani. Pored toga što je predviđeno da nadležnost na Gazivodima bude zajednička, sagovornici novina “Nova” kažu da nijednim sporazumom nije zabranjeno specijalnim policijskim snagama da uđu na sever.

Nigde ne piše da je zabranjeno

Urednica portal Kossev Tatjana Lazarević za novine “Nova” kaže da je reč samo o još jednoj obmani građana.

“Što se prištinskih zvaničnika i predstavnika KFOR i NATO na KiM tiče, oni ovim povodom šalju istu poruku, a to je da specijalnim policijskim jedinicama nije potrebna dozvola KFOR, a ni dogovor sa gradonačelnicima opština, na koji se Vučić poziva. Ovo nije prvi put da Vučić naglašava da specijalne policijske snage ne mogu na sever KiM, ali je u ranijim izjavama izjednačavao policiju sa Kosovskim bezbednosnim snagama (KBS). Međutim otkako su iz Brisela stigle poruke da se ne mogu izjednačavati, tako je letos promenio retoriku, pa sad kaže da nije u skladu sa Briselskim sporazumom i da su za to potrebne dozvole gradonačelnika”, kaže Lazarević.

1662029676-Tatjana-Lazarevic-KoSSev-10-scaled.jpeg


Kako dodaje, to ne piše nigde čak ni u Briselskom sporazumu, na koji se Vučić takođe poziva.

“To nigde ne piše u Briselskom sporazumu, već se oni pozivaju na nekakava usmena pojašnjenja. Briselski sporazum govori o formiranju Policijskog regiona sever, koji predviđa postavljanje srpskog komandira i većinskog broja srpskih policajaca. Međutim, ni tu se ne spominju specijalne policijske jedinice”, navodi Lazarević.

Priština gradi policijske baze na severu

Ona smatra da patroliranje na Gazivodama zaklanja nešto drugo, što jeste glavna vest, a koju su srpska vlast i predstavnici Srpske liste prećutali.

“To je izgradnja kosovskih policijskih baza na severu KiM. Mesecima se u Zubinom potoku dešavaju velike promene i imamo prodor kosovskih vlasti na sever KiM. Mi smo kao novinari bili upućeni u to da se nešto dešava, ali nismo mogli da dobijemo odgovor na pitanja ni od kosovskih vlasti niti od predsednika opština iz Srpske liste. Znali smo da se obavlja eksproprijacija zemljišta, na kojem se grade policijske baze. Tek kad je Aljbin Kurti obišao sever i to rekao javno, onda su saopštenjem reagovali i beogradska vlast i Srpska lista. A sve vreme dok su se radovi izvodili i dok smo postavljali pitanja oni su ćutali”, kaže Lazarević.

Bivši ministar za KiM Goran Bogdanović u izjavi za novine “Nova” kaže da je to mnogo veći problem od patroliranja Gazivodama.

1661180599-Prilog-Goran-Bogdanovic-03-09-2018-YouTube-0-41.jpeg


“Što se cele ove priče tiče, ja sam čitao sve sporazume koji su Beograd i Šriština pozpisali, sve ih imam i nigde ne piše da specijalnim policijskim jedinicama treba odobrenje KFOR da uđu na sever. To je Vučić izmislio. Jedino što je bila njihova obaveza jeste da obaveste opštinu Zubin potok da će to uraditi, čak im ni njihova dozvola nije bila potrebna, već samo da ih obaveste. Mnogo veći problem od patroliranja je ovo sa otvaranjem kosovskih policijskih baza na severu KiM. Koliko ja znam do sad ih je izgrađeno četiri. Ali, o tome se ćuti”, zaključuje Bogdanović.

Energetskim sektorom upravlja Priština
Vučić je 5. novembra prošle godine rekao i da očekuje da vlasti Kosova uskoro pokušaju da preuzmu trafo-stanicu Valač "pod izgovorom naplate električne energije" na severu Kosova.
Naime, u četiri opštine na severu Kosova srpsko stanovništvo čini većinu, a građani ovih opština od 1999. godine ne plaćaju električnu energiju.
Lazarević ovim povodom kaže da vlasti Kosova nisu ni imale šta da preuzmu, jer je ceo energetski sistem dat u ruke Prištini u decembru 2020.
“Tada je zvanično Elektromreža raskačena sa severa KiM i sve je prebačeno u kosovski energetski blok KOSST se onda spojio sa albanskom energetskom mrežom. Nijedan deo Kosova više nema veze sa EMS, ostalo je nekoliko radnika u Valaču kojima je Srbija isplaćivala plate, ali ne znam da li je tako i dalje. “Mapom puta” koju su u junu ove godine u Briselu dogovorili glavni pregovarači Beograda i Prištine Petar Petković i Besnik Bislimi praktično se dovršava briselski aranžman koji podrazumeva integraciju svih energetskih resursa u kosovski energetski sistem”.
 

1662821937065.png

Vreme je za drugo istorijsko njet: Beširi o porukama koje su Vučiću poslali evropski izaslanici


Vreme je za drugo istorijsko njet: Beširi o porukama koje su Vučiću poslali evropski izaslanici 1


danas 16:30

Predsedniku Aleksandru Vučiću poslate su jasne poruka gostiju iz Bratislave, Pariza i Berlina – ili ćete biti sa Evropskom unijom u osudi ruske invazije što znači potpuno usaglašavanje s sankcijama ili ćete biti protiv EU, kaže za Danas Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je posle sednice Saveta za nacionalnu bezbednost da je sinoć imao dvosatni razgovor sa Miroslavom Lajčakom i savetnicima nemačkog kancelara Šolca i francuskog predsednika Makrona i da je od njih dobijen predlog „potpuno nove armature razgovora u Briselu koji bi trebalo da dovedu do skorog i konačnog rešavanja pitanja u sa Kosovom i Metohijom”.

Nakon sednice Saveta za nacionalnu bezbednost, Vučić je izjavio je da taj razgovor „nije bio lak“.

„Saopšteno mi je da je Putin ‘podigao zavesu’ i sada ostaje na svima da se izjasne sa koje strane hoće da ostanu, sa one strane zavese gde ekonomija ne postoji, ili sa strane uspeha gde su oni“, rekao je Vučić.

Beširi za Danas kaže da će se vlast u Srbiji ukoliko odluči da bude protiv najvećeg ekonomskog partnera naći iza zavese koju je Putin podigao, iza koje se krije samo siromaštvo i nemaština.

“Na nama je izbor, a dok odlučujemo treba da znamo da 75 odsto svega što privrednici u Srbiji proizvedu za izvoz ide upravo u EU”, ističe on.

Druga jasna poruka je, kako kaže, da je igranju s usvajanjem i primenom pravno-obavezujućeg sporazuma došao kraj.

“Rešavanje pitanja Kosova prvenstveno je važno za odnose Beograda i Prištine, ali i cele Evrope. Staviti tačku i otpočeti dugoročni proces uspostavljanja trajnog mira između dve nezavisne zemlje preduslov je napretka oba društva. Ratovi devedesetih, Miloševićevo proterivanje više od 800.000 Albanaca s Kosova i ubijanje više od 10.000 svojih sugrađana je cena koju danas plaćamo nezavisnim Kosovom. To je izrazito bolna istina i teško prevladiva, ali jeste posledica loših političkih odluka koje su nas gurnule u izolaciju i siromaštvo”, naglašava Beširi.

Iako su, kako kaže, poruke jasne, nije siguran da u Beogradu i Prištini ima dovoljno zrelih glasova koji bi prevagnuli na putu konačnog mirnog rešenja.
“Udaljavanje od Rusije i ideologija koje odande dolaze težak je posao za predsednika Vučića koji ne drži konce u celom društvu kao što nam se čini. Kremlj je pustio korene u sve pore našeg društva i neće odustati od političkog uticaja bez borbe. Ipak, jasno je da je za budućnost naše zemlje neophodno da napustimo Rusiju od koje rešavanjem pitanja Kosova nemamo, ama baš nikakve koristi”, ističe Beširi i podseća da samo četiri odsto našeg izvoza ide u Rusiju, a samo osam odsto uvoza.

“Da nismo poklonili NIS, brojke bi bile još manje”, napominje on.

Beširi ističe kako je vreme da se kaže drugo istorijsko njet, a sa građanima Srbije da se otvoreno govori šta je režim devedesetih radio, da 15 odsto teritorije i 20 odsto građana Srbije odluči da jednostrano proglasi nezavisnost.
“Suočavanje sa zločinima, pozivanje na odgovornost i slušanje porodica žrtava prvi su korak ka raspetljavanju kosovskog čvora, a onda bi članstvo Kosova u UN, uvođenje sankcija Rusiji i ubrzane reforme ka članstvu u NATO i EU bile logičan i prirodan sled. Za sve ovo je potrebno mnogo hrabrosti i vizije, a da li je ima, videćemo u nedeljama pred nama”, kaže Naim Leo Beširi.
 

1663064558018.png

Bivši direktor kosovske policije: KP patrolira Gazivodama od 2008. godine


Bivši direktor kosovske policije: KP patrolira Gazivodama od 2008. godine 1


Vojin Radovanović danas 11:33

Bivši direktor Kosovske policije i narodni poslanik Demokratske partije Kosova u kosovskoj Skupštini Rašit Ćalaj reagovaći na izjavu aktuelnog ministra unutrašnjih poslova Dželjaja Svećlje izjavio da se kosovska policija patrolira jezerom Gazivode još od 2008. godine, u zavisnosti od operativnih potreba, prenosi BotaDot.

Svećlja je naime 8. septembra izjavio da je „prvi put od posleratnog perioda, nakon formiranja jedinice za patrolu na vodi, kosovska policija je danas počelka redovno patroliranje granične linije između Kosova i Srbije, kao i čitavim područjem jezera Gazivode“.

– Mislim da je Svećlja prvi put otišao u severne krajeve nakon što je postao ministar, za njega je ovo pitanje interesantno i za njega sve akcije KP počinju od vremena kada je postao ministar. Ne zaboravimo da na ovom delu jezera KP patrolira od 2008. godine, u zavisnosti od operativnih procena koje su napravljene. Ove patrole se prave periodično na osnovu potreba policije, na osnovu procene situacije, zato što se te patrole prave radi sprečavanja šverca i slično, rekao je bivši direktor policije za emisiju „Republika“.

On je istakao i da bi trebalo poboljšati uslove za policajce, kao i da ministrova izjava nije tačna, te da služi tome da se svaka akcija institucija pripiše aktuelnoj vlasti.

Kurtijevu vladu kritikuje i zbog „degradacije u pogledu bezbednosti“ jer se suverenitet ne može proširiti na sever Kosova. Naveo je da su građani na severnom delu Kosova podstaknuti od strane „političkog i kriminalnog elementa“ da blokiraju puteve kao vid protesta zbog odluka Prištine.
– Da, imamo veliko pogoršanje, iako slušate moje kolege iz vladajuće stranke, po njima Kosovo širi svoj uticaj, suverenitet, mislim da sa aspekta bezbednosti, imamo degradaciju jer koliko puta smo pokušavajući da sprovedemo odluke Vlade imali veoma veliku reakciju građana severnog dela podstaknutih od strane političkog i kriminalnog elementa da blokiranjem puteva spreče sprovođenje odluka, dodao je on.

Štaviše, Ćalaj ocenjuje da je za vreme dok je bio direktor policije svaka odluka koja je doneta bila sprovedena i nisu dozvolili da se putevi blokiraju.
 

Nova S: Govor Lazovića koji je iznervirao Vučića u Skupštini i naterao naprednjake da urlaju


Untitled-design-1.png


13. 09. 2022.

Šef poslaničke grupe Ne davimo Beograd Radomir Lazović je na današnjoj sednici parlamenta posvećenoj pregovorima oko Kosova i Metohije pomenuo smrt Olivera Ivanovića i rekao da politički inspiratori njegovog ubistva danas aplaudiraju predsedniku, što je izazvalo burne reakcije poslanika vlasti.
Nakon što je bilo manjih nesuglasica sa predsednikom skupštine Vladimirom Orlićem oko reči, šef poslaničke grupe Ne davimo Beograd Radomir Lazović ovako je započeo svoje obraćanje parlamentu:

„Kako ne želim reč gospodine predsedavajući, jako sam se temeljno spremao, skoncentrisan sam imam svašta da vam kažem. Danas se pred Narodnom Skupštinom nalazi izveštaj vlade čija premijerka za dva svoja mandata nijednom nije otišla da vidi kako žive oni s čijim se sudbinama igra i životima trguje. Trebalo je da dobije treći mandat kako bi se naterala da ode jednom da poseti ove ljude. Danas ovaj izveštaj vlade brani predsednik, čovek koji je inače uzurpirao sve poluge moći u društvu, pa ne treba da čudi što je preuzeo posao premijerke, a prepreka mu nije ni poslovnik. On predviđa posebnu sednicu, ali ili za obraćanje predsednika ili za podnošenje izveštaja vlade, što treba da radi premijerka, pa se pitam kakav je ovo format“, rekao je Lazović i dodao:

“Izgleda da ne može da se odluči da li je predsednik, premijer, predsednik mesne zajednice i kao što stih jedne popularne pesme kaže “ti lutaš bebo, skrenuo si puta bebo”. Mi smo kao društvo skrenuli s puta”, poručio je Lazović predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

Svaki put da se kada se vrati iz Brisela vrati se kao pobednik, nastavio je Lazović.

“Priča nam bajke kako je Srbija pobedila pet prema nula, a za tih 10 godina položaj Srba i na KiM i na severu je sve lošiji. Te njegove priče mi liče na onaj vic:”Bili Amerikanac, Rus i Srbin, ne znam šta je dalje bilo, ali naš je pobedio”. Meni taj vic uopšte nije smešan, tužno mi je. Danas većinu u skupštini, koja će izglasati ovaj izveštaj i koja će ushićeno aplaudirati predsedniku čine i politički inspiratori ubistva Olivera Ivanovića. Mi sad spominjemo ubistvo tog čoveka, za kojeg ne možemo da utvrdimo ni ko ga je ubio, ni ko je platio kampanju na TV Pink koja ga je isto tako rastrzala kao sve protivnike režima. I ubistvo Olivera Ivannovića je slažem se najeksplicitniji primer, ali svako ko otvori temu Kosova u javnosti može da očekuje optužbe da je izdajnik, strani plaćenik, i napad svih sila režima”, naveo je Lazović.

Kako je istakao, monopol nad pitanjem Kosova u javnosti se postiže da slučajno neko ne bi pitao ono što se svi pitaju.

“Kuda vode ovi pregovori i u čijem interesu se vode, ukoliko nisu posvećeni boljem životu ljudi na Kosovu. Dok obe strane maksimalno podižu tenzije oko svakog tehničkih detalja pregovora, videći u svemu samo korak na nezavisnosti, koju u slučaju Prištine treba objaviti, a u slučaju Beograda odbraniti, ovi obični ljudi su kolateralna šteta i za njih malo ko pokazuje interesovanje. Ja vam ne verujem kad kažete da se interesujete za njihove probleme. Dok pregovori traju Srbima sa Kosova se ograničavaju osnovna ljudska prava, oko slobode kretanja, zaposlenja, obrazovanja, ličnih dokumeanata, slobodnog radspoloaganja imovinom. Da odgovorim ovima ne mogu reći kolegama, koji dobacuju, govor mi pišu ti ljudi, koji tamo žive ove probleme”.

Zatim je obrazložio predlog njegove poslaničke grupe.

“Ja ovde vidim prioritete za te buduće pregovore koji će se dešavati. Prioritet u pregovorima treba da bude stvarno rešavanje problema ličnih karata tako da one važe na svim graničnim prelazima koje Kosovo ima, a ne samo na onim sa Srbijom. Prioritet u pregovorima treba da bude rešavanje problema civilne registracije koji prouzrokuje nepriznavanje srpskih izvoda iz matičnih knjiga izdatih nakon jula 1999. Prioritet u pregovorima treba da bude zdravstveni i obrazovni sistem koji bi trebalo da budu u nadležnosti Zajednice srpskih opština. Zašto ovo nije prioritet pregovora nego ljudi moraju da švercuju lekove jer od 2015, srpska državna apoteka nema licencu da radi na Kosovu?Prioritet u pregovorima treba da bude verifikacija diploma Univerziteta u Prištini jedine viskokoškolske ustanove na srpskom jeziku na Kosovu.

Bez verifikacije nemoguće se prijaviti na bilo koji javni konkurs za posao na Kosovu, pa su mogućnosti ljudima još više smanjene. Prioritet u pregovorima treba da bude prihvatanje udžbenika, srpskoj zajednici se garantuje upotreba nastavnog plana odobrenog od ministarstva obrazovanja Srbije. Prioritet u pregovorima treba da bude usklađivanje fitosanitarnih sertifikata. Beograd i Priština su uskladili svega 15-ak fitosanitarnih sertifikata od preko 50. To znači da samo deo proizvoda iz Srbije može legalno da se uveze”, zaključio je Lazović.
 

1663159361414.png

Olenik: Utisak je da je namera postizanje sporazuma sa Kosovom, bez suštinskog priznanja


"Za 14 godina imali smo samo jednu sednicu posvećenu Vojvodini i parlament nije doneo zakon o finansiranju Vojvodine"


Aleksandar-Olenik-foto-ZZV-1024x676.jpg


14. sep 2022.


„Na osnovu jučerašnje rasprave stiče se utisak da je cilj naše strane u pregovorima postizanje sporazuma sa Kosovom, bez suštinskog priznanja. Ako takav predlog dođe u skupštinu mi ćemo to podržati. Što se tiče izveštaja njega ne možemo da podržimo, jer se iz njega ne može zaključiti šta je cilj, da li je to sporazum ili nešto drugo“ , rekao je na početku rasprave Aleksandar Olenik, poslanik koalicije Vojvođani.

On je naveo da je dobro što je predsednik Srbije tokom jučerašnje rasprave više puta pomenuo poštovanje Ustava.

“Ali osim Kosova, Srbija ima još jednu pokrajinu, a to je Vojvodina. Za 14 godina imali smo samo jednu sednicu posvećenu Vojvodini i parlament nije doneo zakon o finansiranju Vojvodine. I u severnoj pokrajini ima gomila problema, 700.000 ljudi bez vode, to što je Gasprom sa sedam na tri odsto smanjio rudnu rentu, devastirane pruge”, rekao je Olenik i dodao da bi parlament raspravlja i o situaciji u Vojvodini.

Poslanici Skupštine Srbije nastavili su danas raspravu o pregovaračkom procesu Beograda i Prištine od 15. juna 2021. do 1. septembra 2022. koji je predstavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Danas
 
Poslednja izmena:

1663177684759.png

Vučić optužio opoziciju: Žele da mi ubiju sina Danila, da završi u šahti kao Gadafi, prebijen i silovan


Vučić optužio opoziciju: Žele da mi ubiju sina Danila, da završi u šahti kao Gadafi, prebijen i silovan 1


danas 17:12

Aleksandar Vučić, predsednik Srbije tokom rasprave o izveštaju o KiM više puta je optužio opoziciju da želi da mu ubije sina Danila i brata Andreja, i ne samo da ih ubije, već udavi u šahti kao Gadafija.

Prvi put je te optužbe na račun opozicije izrekao tokom prepodnevne polemike sa Srđanom Milivojevićem , poslanikom Demokratske stranke,a onda je ponavljao tokom raspave.

“ Govorite i kukate kako je neko vas nazivao pogrdnim imenima. Evo vam šta kaže ovaj čovek koji je malopre govorio. Kaže Andrej i Danilo, to je moj mlađi brat i Danilo, moj stariji sin, pronađeni u šahti, kao Gadafi. Dakle taj čovek želi da mi ubije dete. Rekao je da želi da moje dete završi u šahti kao Gadafi, a ne znate kako je Gadafi završio. Sram vas bilo što to radite, što to govorite i pri tom se smejete i za sve vreme glumite žrtvu”, naveo je Vučić i dodao da ne postoje stvari koje opozicija neće da uradi, da izgovori.

A onda je tokom rasprave više puta ponovo da neko preti da će Danilo proći kao Gadafi, a Gadafi je prebijen, silovan, ubijen i bačen u šaht.

„Neću vam dati da ubijete ni jedno dete, ni moje ni bilo koje“, poručio je predsednik Srbije uz aplauze poslanika vladajuće većine.
Niko od opozicije nije reagovao na Vučićeve optužbe da žele da mu ubiju sina i brata.

Predsednik je očigeldno u parlament došao spreman za replike, sa “dokaznim materijalom” protiv opozicije.

Kada su poslanici Ne davimo Beograd kritikovali Vučića zato što se još ne zna ko su ubice Olivera Ivanovića, on je izvukao njihovu fotografiju iz Kosovske Mitrovice na kojoj nisu baš ožalošćeni.

Kada je Zelenović kritikovao njegovu kosovsku politiku, predsednik države pokazao je fotogradiju na kojoj lider Zajedno sedi ispod kosovske zastave.

Slaviši Ristiću izvukao je bankovni papir na osnovu koga se vidi da je on iz kosovskog budžeta naplatio oko 120 000 evra .


Zato ni ne čudi što je poslanik sa liste Narode stranke, Vadeta Janković bio zadovoljan, što Vučićevu repliku na njegov govor nije pratio neki inkriminišući dokument, ili fotografija.
 
1663449858679.png





Narodni poslanik Ne davimo Beograd za Danas i profesor Fakulteta političkih nauka

Intervju sa Đorđem Pavićevićem: Predsednik odigrao svoju igru tokom sednice, došlo je do pomeranja u kosovskoj politici


Intervju sa Đorđem Pavićevićem: Predsednik odigrao svoju igru tokom sednice, došlo je do pomeranja u kosovskoj politici 1


Snežana Čongradin danas 10:35


Sednica o Kosovu nije bitno promenila utisak, osim što je vlast i fizički govorila iz jedne glave. Imali smo beskonačna, repetitivna i dosadna izlaganja velikog šefa i upozoravajuće prisustvo udarnih pesnica na galeriji.

Često se pitate šta vam je sve to trebalo. S druge strane to jeste važno mesto političke borbe za svoje stavove, uverenja i vrednosti i prilika da ih iznesete i da ih građani i građanke čuju. Ti glasovi ne mogu se ućutkati bez jakog institucionalnog nasilja prema opoziciji kakvo smo imali u pretprošlom sazivu ili u prethodnom, jednostranačkom parlamentu – kaže za Danas Đorđe Pavićević, narodni poslanik Ne davimo Beograd.

*Kako objašnjavate gledište dela javnosti, koja je kritična prema politici Aleksandra Vučića, da je predsednik Srbije „pobedio“ opoziciju tokom sednice o Kosovu?

– Predsednik je odigrao svoju igru, ali nisam siguran da je rezultat nedvosmislena pobeda. On je ispričao svoju priču, bio glavni glumac na pozornici i dobio priliku da kaže da je vodio dijalog sa opozicijom, sam protiv svih i to su njegovi poeni iz ovog zasedanja. Ali to i onako radi svakodnevno na raznim mestima, nije mu bila potrebna Skupština samo zbog toga. Ono što nije nije uspelo, jeste da, čak i od blagonaklonog dela opozicije koji je poštedeo svojih verbalnih izliva i mahanja papirima iz dosijea, dobije saglasnost za svoju politiku i uspostavi razliku srpskog bloka, pristojne i umerene opozicije i ekstremista sa leve i desne strane. Njegova više puta iskazana namera da rekonfiguriše političku scenu, da promeni partijski sistem i stvori opoziciju po meri ne ide lako a to je i ovo zasedanje pokazalo.

*Takođe, izvesni su i komentari da je „iskoristio“ opoziciju da bi navodno podelio odgovornost u vezi sa Kosovom.

– To jeste bila jedna od namera, ali nisam siguran da je ishod nedvosmisleno takav. On je hteo da ostvari konsenzus oko jednog dosta banalnog dokumenta da bi to prikazao kao konsenzus o njegovoj politici ili da izoluje one koji se ne slažu kao ekstremiste, izdajnike i neodgovorne ljude. Nisam siguran da je u tome uspeo, ali sam siguran da će se ta mantra nastaviti da se ponavlja i da će provladini mediji ići u tom pravcu

*Kako ste razumeli njegov nastup u vezi sa onim što sledi kada je reč o Kosovu? Šta ste pročitali između redova, kakve su mu namere?

– Očigledno je da je došlo do određenog pomeranja u kosovskoj politici. Mnogo više se govori o suočavanju sa realnošću, katastrofalnim posledicama nerešavanja ovog pitanja i neverovatnim pritiscima koje on svakodnevno trpi. Međunarodna konstelacija, u svakom pogledu, ne samo po ovom pitanju, nije više toliko lagodna za njega koliko je donedavno bila i vidljivo je da ima problema da se sa tim nosi, posebno imajući u vidu ekonomsku zavisnost od zapada, ali i od istoka. Moj utisak jeste da i on misli da je pritisak da se opredeli u postojećim sukobima i da se potpiše ili ne potpiše obuhvatni sporazum o kosovskom pitanju ozbiljniji nego ranije i da politika odugovlačenja ne može više da prolazi bez značajnih posledica.

*Imaju li, prema vašem mišljenju, Prajd i Kosovo, u kontekstu pokušaja skretanja pažnje Aleksandra Vučića sa sopstvene odgovornosti, ikakve veze? Da li pokušava takozvanom polarizacijom društva da pribavi benefite za sebe, i, ako da, na koji način?

– On to sve vreme radi i o svakom pitanju, za sve su krivi neki drugi i za sve je zaslužan on. Lista faktora koji ga sprečavaju da povede Srbiju u svetlu budućnost je svakodnevno duža. Sada je to i realnost, koja valjda nema veze sa njim i njegovom desetogodišnjom vladavinom Srbijom. U poslednje vreme se često ograđuje i od svojih. U jednom trenutku je u Skuštini rekao da “onda dođu političari i advokati” i traže 10 odsto da nešto završe. Kao da ta realnost, ti političari i korumpirani službenici nemaju veze sa njim i sa strankom koju vodi. Proizvođenje podela i kriza ili zastrašivanje nadolazećim katastrofama su već dobro uhodani i dugo poznati mehanizmi čuvanja vlasti i može se reći da, ako bi slušali predstavnike vlasti, godinama idemo iz krize u krizu i iz opasnosti u opasnost iz koje nas oni spašavaj, a da toga nismo bili ni svesni. Sada smo stigli i do trećeg svetskog, verovatno atomskog, rata. Ako se ne desi, oni su nas spasili, ako se desi, rekli su nam a nismo hteli da slušamo.

*Da li ste razumeli saopštenje Tužilaštva o krivičnim prijavama “šetačima” Evroprajda kao pretnju građanima?

– To je svakako još jedan dodatni element radikalizacije kako bi se što manji broj ljudi odlučio da izađe na ulicu tog dana, sa obe strane.

*Izaći ćete u subotu na ulicu?

– Da, u svakom slučaju i sa onima kojima su prava ugrožena.

*Vučić je zabranio Prajd ali je istovremeno kao nikada do sad govorio afirmativno o gej populaciji. Kako razumete to? Da li verujete da zaista nema kontrolu nad običnim ljudima kao i dirigovanim nasilnicima, koji istinski žele da povrede ljude drugačije seksualne orijentacije?

– To je argument kojim se često opravdava diskriminacija manjina, Nemamo mi ništa protiv njih, čak nam se i sviđaju i sarađujemo sa njima, ali nemoj da se okupljaju jer je to opasno i nije dobro ni za njih ni za državu. Međutim, ovde nije reč o sviđanju ili ne sviđanju, nego o pravu nekih ljudi da se bezbedno okupe i iskažu svoj stav. Izjednačavanje tog prava, sa pravom onih koji žele da im uskrate to pravo i čak pozivaju na nasilje prema njima jeste licemerje na koje smo, na žalost, navikli. Nespremnost države da obezbedi ovo pravo jeste ili kapitulacija države pred nasiljem i nasilnicima ili politička kalkulacija. Ja bih rekao da je ovo drugo u pitanju, jer vlast ne želi da izgubi podršku dela biračkog tela koje je već toliko puta koristila u različite svrhe, najčešće za zastrašivanje onih koji se ne slažu. Svakako, postoji i deo onih koji nisu pod kontrolom vlasti, ali reći da oni predstavljaju opasnost po javnu bezbednost nije dostojno ozbiljne države.
Intervju sa Đorđem Pavićevićem: Predsednik odigrao svoju igru tokom sednice, došlo je do pomeranja u kosovskoj politici 2
Energija Kostolac

*Kako vidite predstojeću zimu, najavljene restrikcije struje, siromaštvo još dublje? Da li je to dizanje panike ili realnost? Kako biste opisali ono što čeka građane Srbije u narednim mesecima?

– Mi već duže vreme ukazujemo na rastuće nejednakosti u Srbiji i potrebu da se menja politika u prilog onima koji su u nepovoljnom položaju ne da se krpe rupe hitnim i vanrednim merama. Vlast je godinama, ubeđivala ljude da svuda teče med i mleko, a sada odjednom, samo zbog rata u Ukrajini, svega je nestalo. Vlast širenjem panike očigledno želi da spere svoju odgovornost za stanje u koje je dovedena država i neki vitalni sektori poput energetike ili prehrambene industrije. Istovremeno nismo videli značajna odricanja države ili nametanje većih tereta onima koji ostvaruju profite iz krize, nego opet pokušavaju da teret krize prebace na građane. Sledeći budžet ne bi smeo da ide u tom pravcu, ali je teško poverovati da će vlast promeniti svoju dosašnju politiku. Očigledno je da se mnogima osladilo uživanje u državnim resursima i bogaćenje korišćenjem položaja i uticaja. Šminkanje sa planom uštede električne energije neće mnogo pomoći u tome, sačuvaće neki novac iz državne blagajne, ali on verovatno neće biti upotrebljen za dublje reforme. U tom pogledu, građane ne očekuje laka zima, ne samo zbog krize koja dolazi spolja, nego i zbog vlasti kojima su oni manja briga od, kako ih je predsednik nedavno nazvao, “naših tajkuna” i raznih investotora.

Vučić nije napravio “istorijski” zaokret od Putina
*Verujete li da je Vučić napravio „istorijski“ zaokret od Putina?
– Ne, ukoliko ne bude prisiljen da ga učini. Čak i ako učini zaokret u svojoj politici po tom pitanju on neće biti ni oštar ni konačan. Uostalom, dilema na kojoj strani sveta se nalazimo postoji u Srbiji od osnivanja države i nikada nije razrešena, niti će verovatno biti. U ovom trenutku, verovatno bi želeo da se situacija nekako sama razreši i da može da kaže ili da nije imao izbora ili da je bio u pravu.
 

1663793870894.png

NATO raspoređuje rezervne snage na Kosovu

Rezervni vojnici Kfora dolaze na Kosovo uoči isteka roka za uvođenje registarskih oznaka kojima se protive Srbi.

w_57153433.jpg

Oko 3.700 NATO mirovnjaka trenutno je raspoređeno na Kosovu (EPA)

21 Sep 2022


Sjevernoatlantski savez je rasporedio rezervne vojnike u svoju misiju na Kosovu – Kfor, objavio je jedan od komandanata misije, uoči isteka roka za uvođenje registarskih oznaka koje uvode vlasti Kosova, a kojima se protive Srbi.

Raniji pokušaji da se uvedu oznake na sjeveru Kosova, gdje većinom žive Srbi, doveli su do sukoba između policije i Srba, koji su ljetos postavili blokade na cestama, prenosi Hina.

Blokade su uklonjene kada su se u nadgledanje tog postupka uključili mirovnjaci NATO-a, a vlasti Kosova produžile rok do 31. oktobra.
S približavanjem tog datuma raste bojazan od izbijanja sukoba između Kosova i Srbije.

“U sklopu uobičajenog planiranja rasporeda snaga, postoje rezerve uvježbane za dolazak ovdje”, rekao je komandant istočnog sektora Kfora, pukovnik Christopher Samulski, novinarima u kampu “Bondsteel”.

Oko 3.700 NATO mirovnjaka trenutno je raspoređeno na Kosovu.

Vojna vježba pod nazivom ‘Zlatna sablja’​

Samulski nije precizirao koliko je dodatnih vojnika stiglo na Kosovo, ali spomenuo je jedinicu “veličine bataljona”.
Bataljon se obično sastoji od 500 do 1.000 vojnika.

Kfor je najavio da će 27. septembra izvesti vojnu vježbu pod nazivom “Zlatna sablja” na poligonu za obuku baze Novo Selo.

U vježbi će učestvovati osoblje Kfora i EULEX-a, u kontekstu operacije reagiranja u vanrednim situacijama, gdje osoblje Kfora nastavlja djelovati u bliskoj saradnji s policijom Kosova i EULEX-om, u skladu s konceptom “prvog, drugog i trećeg odgovora”, navodi se u saopćenju Kfora.

“Misija Kfora, predvođena NATO-om, nastavlja se fokusirati na svakodnevnu provedbu svog mandata kako bi osigurala bezbjedno okruženje i slobodu kretanja za sve zajednice koje žive na Kosovu, u skladu s odredbama Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244 iz 1999. godine”, navodi se u saopćenju.
 

Back
Top