Ево прилога твојој тврдњи некаквих борби са Немцима, усташама, Бугарима, ........
Подаци су из четничке архиве и има сијасет депеша и наређења Д.М. и других команданата четницима (свих фела) о сарадњи а не о некаквим крвавим борбама.
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Dokumenti četničkog porekla
-
Mihailovićeve depeše Pavlu Đurišiću i Karlu Novaku za vezu sa okupatorima
-
Zabrana za otvaranje vatre na Nemce u Lici
-
Zabranjuje se napad na Nemce u Srbiji
-
Sporazum Višegradskog četničkog odreda sa Nemcima
- Nema suprotstavljanja Nemcima
- Naredba Jezdimira Dangića o saradnji sa Nemcima
- Naređenje Petra Baćovića za saradnju sa Nemcima u Hercegovini
- Ponuda Majevičke grupe nemačkoj komandi za saradnju
- Ovlašćenje Draže Mihailovića kapetanu Đuri Ivetiću za legalizaciju kod okupatorskih vlasti
- Obaveštenje Dobrosava Jevđevića o daljoj legalizaciji četnika
- Poziv četnicima na pregovore sa Nemcima
- Nemci daju municiju četnicima kod Jablanice
itd.
-
- Odluka četničkih odreda o saradnji sa NDH
- Sporazum Uroša Drenovića sa ustašama o priznavanju vlasti NDH
- Sporazum Ozrenskog, Trebavskog i Odreda "Kralj Petar II" o priznavanju NDH
- Sporazum četnika i ustaških vlasti u Gospiću
- Momčilo Đujić spasava crnokošuljaše
- Pismo Draže Mihailovića ustaškom poručniku o potrebi saradnje
- Naredba Draže Mihailovića o unapređenju ustaškog poručnika
itd.
-
- Pismo Draže Mihailovića Miloradu Mitiću o značaju sadejstva okupatora, kvislinga i četnika
- Izveštaj Dušana Radovića Draži Mihailoviću o saradnji četnika, Nemaca i Bugara
- Četnici, Nemci, Bugari i Ijotićevci zajedno u napadu
- Pismo Jevrema Simića Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa Nemcima i Bugarima u zapadnoj Srbiji
- Ovlašćenje Draže Mihailovića za vođenje pregovora sa bugarskim okupatorima
itd.
-
- Oznake i kodovi za okupatore i kvislinge
- Isključenje iz srpstva i pravoslavlja zbog neposlušnosti prema četnicima
- Narod se više plaši četnika nego okupatora
itd.
********************************


а најјача су ова "наређења" за забрану отварања ватре на Немце...
Ovako je Tito reagovao na manji sukob partizana sa šiptarima na jugoistoku Crne Gore, , depešom od 21. oktobra 1943, prekorio svog komandanta Peku Dapčevića:
"Niste trebali da se zakačite sa Albancima, već ste vaše snage morali uperiti prema Srbiji. To je najvažnija strateško-politička zadaća sadašnjice da se onemogući Draža".
(Zbornik, tom 2, knjiga 10, 397-398.)
Partizane Tito je isto tako sprečavao da se sukobljavaju sa okupatorom, za račun borbe protiv četnika.
"Najhitnije likvidirati četnička uporišta na Tromeđi, s tim da se sada ne napada lička pruga",
stoji u njegovom naređenju 1. proleterskoj diviziji iz oktobra 1942. godine. (Zbornik, tom 2, knjiga 6, 320.)
Tito, Ranković i Žujović poslali su 29. marta 1943. sledeće pismo sekretaru Pokrajinskog komiteta za Bosnu i Hercegovinu:
"Sa 6. brigadom, pojačanom sa delovima Majevičkog odreda ili Fruškogorskog, hitno se prebacite između Goražda i Međeđe na sandžačku stranu i čistite teren od četnka u pravcu Zaborka i Čajniča... Na svome putu, tj. prilikom prebacivanja, ne sukobljavajte se sa Nemcima, ne preduzimajte nikakve akcije na pruzi, jer je to u interesu sadašnjih naših operacija... Najvažniji naš zadatak sada jeste uništenje četnika Draže Mihailovića i razbiti njegov upravni aparat, koji predstavlja najveću opasnost za dalji tok narodnooslobodilačke borbe."
Telegramom od 14. aprila 1943. godine, Tito naređuje 1. proleterskoj diviziji:
"Za sada nikako ne napadati Goražde, niti dolaziti u sukob sa tim garnizonom, kao ni sa ostalim nemačko-hrvatskim posadama u dolini Drine."
(Dedijer, Dnevnik, tom 2, 432.)
Svom 1. i 2. korpusu, Tito je 5. septembra 1944. godine objašnjavao cilj "oslobađanja" Srbije:
"Upamtite da je u celokupnoj ovoj operaciji osnovni zadatak likvidacija četnika D. Mihailovića i nedićevaca, kao i njihovog aparata."
(J. B. Tito, Vojno delo, knjiga 1, 273.)
Tito je održavao dobre odnose sa ustašama, što se vidi iz sledećeg dokumenta:
"Prodrli smo u kraj u kojem u selima ima ustaških elemenata (Rakitnica, Bjelemić i Ledići, gde su ustaške straže). S četnicima smo završili u prvom naletu. Stigao je i bataljon koji je doneo hranu petoj brigadi. Naišli smo u šumi na jednog seljaka sa ustaškom kapom. Sela se nalaze na sat i po odavde. Poslali smo im pismo u kojem ih obaveštavamo da nastavljamo svojim putem i da ih nećemo dirati."
(Dedijer, Dnevnik, tom 2, 368-369, 202.)
O strateskom cilju svoje paravojske, J.B. Tito navodi:
Dok ne likvidirate cetnike, borbe sa Italijanima izbegavati, a primati ih samo onda kada je to nemoguce izbeci ili kada ste sigurni da cete doci do plena u oruzju i materijalu.
Interes za Srbiju Tito je izrazio u telegramu svom Glavnom stabu za Hrvatsku od 4. novembra 1943.
Izgleda da vi nikako ne mozete razumijeti da je sada glavna Srbija, i da se tamo mora rijesiti pitanje uredjenja Jugoslavije uopce, a londonske vlade i kralja napose. Tome sada treba potciniti sve lokalne interese.
за разлику од Тита, Дража никада није имао намеру да се бори против савезника...све што постављаш, комунисти/партизани су радили далеко горе ствари...нема већих издајника, изрода и колаборатера од комуниста
11. marta oficir u stabu Nemackog opunomocenog generala u Zagrebu sacinio je u vecernjim casovima zabelesku o razgovoru koji je vodio sa pukovnikom Pfapfenrotom, povodom predloga partizanske delegacije. Izmedju ostalog u tacki 4. pise:
4. Oni izjavljuju da se ne bore protivu hrvatske drzave, i ni u kom slucaju protiv Nemaca, vec iskljucivo protiv cetnika. Oni su spremni da sa oruzjem u ruci istupe protiv svakog neprijatelja na kojeg mi ukazemo, pa isto tako i protiv Engleza prilikom iskrcavanja....
Martovski pregovori 1943. Miso Lekovic, str 93
Arhiv VII, mikrofilm NAV-N-T-501, r.267, s. 528-9
http://www.znaci.net/00001/170.htm
Pavle Jaksic, str.285
http://znaci.net/00003/727.pdf
Е мој Добро дошли
