BIOHEMIJA

Pa proverila sam ja, zato i kazem...
Znacajnije razlike koliko vidim nastaju na 4. godini kada na TMF-u ima dosta tih tehnickih predmeta... Sto jeste primenljivo , ali ne bas toliko interesantno!

Ali u osnovi je isto!
 
Ej, ljudi, ta biohemija je jako glup fakultet, ali imaju dobre veze "preko", to znam. Tehnologija je bolja za mlacenje para, jer su pare u industriji. To dobro znam, jer sam zavrsio tehnologiju, i sad sam na postdiplomskim u Nemackoj, kao i puno mojih kolega, a znam i neke ljude sa nekog od tih fakulteta, tipa biohemija, molekularna biologija i sl. koji rade ovde postdiploske isto. Cak mislim da su oni bas sa molekularne biologije. A bivsa mi je isla na taj fax, i znam kolika se gomila neprakticnih stvari i gluposti tamo uci.
Sto se tice pitanja o poslu, mogu samo da kazem da od mojih kolega niko ne ceka na posao, jer ili pale preko, kao ja, ili nalaze posao u firmama u SCG veoma brzo. A za biohemicare nisam tko siguran bas.
 
pa ovako da kazem, ja sam sa onog "glupog" fakulteta koji se zove Hemijski Fakultet u BG i za divno cudo zavrsio sam Biohemiju. Ne samo to nego usput sam i magistrirao (u Bg), a sad i doktorirao u Nemackoj, zamisli u laboratoriji na institutu gdje se nalaze dvoje Nobelovaca.
Mozda zvuci cudno, ali nisam vidio da u biohemijskim laboratorijama, posebno ne na institutima za molekularnu biologiju i biohemiju, kao ni u medicinskim institutima se nalaze ljudi koji su zavrsili tehnologiju, a za divno cudo mnogo je ljudi koji su zavrsili Biohemiju na Hemijskom Fakultetu.
Kao sto neko rece u prethodnom postu pogledajte planove fakulteta
evo sa TMF-a

plan sa TMF-a za Biohemijsko inženjerstvo i biotehnologija

prva godina
Opšta hemija
Matematika I
Tehnička fizika
Inženjersko crtanje
Sociologija

druga godina
Analitička hemija
Programiranje
Matematika II
Termodinamika sa termoteh
Elektrotehnika sa elektronikom
Elementi opreme u proces.ind.
Organska hemija
Ekonomija

treca godina

Fizička hemija
Tehnološke operacije
Konstrukcioni materijali
Bioinženjerska termodinamika
Biohemija
Enzimologija
Industrijska mikrobiologija sa genetikom
Hemija prirodnih organskih jedinjenja
Engleski jezik

cetvrta godina

Automatsko upravljanje procesima
Osnovi biohemijskog inženjerstva
Separcionii procesi
Tehnologija mikrobnih metabolita
Tehnologija mikrobnne biomase
Reaktorsko inženerstvo u biotehnologiji
Projektovanje uredaja u biotehnologiji
Tehnologija ugljenih hidrata
Industrijski enzimski procesi

IX semestar

Ekonomika i menadžment
Principi zaštite okoline
Informatika
Projekat sa industrijskom praksom
Uvod u metodologiju naučno-istraživackog rada
 
a evo sa Biohemije

prva godina

Математика
Физика
Неорганска хемија 1
Филозофија природних наука
Биологија
Аналитичка хемија 1
Органска хемија 1
Енглески језик 1

druga godina

Физичка хемија
Неорганска хемија 2
Органска хемија 2
Аналитичка хемија 2
Енглески језик 2
Хемија природних производа
Органска хемија 3
Биохемија 1

treca godina

Биохемија 2
Ензимологија 1
Инструмент. структурне методе
Општа и систем. физиологија
Биохемија 3
Експериментална биохемија
Микробиолошка биохемија са микробиологијом


cetvrta godina


Основи молекуларне биологије
Биохемија и физиолог. биљака
Имунохем. са имунобиологијом
Основи биотехнологије
Молекулска генетика
Патобиохемија
Ензимологија 2
Изборни предмет 1 *
Изборни предмет 2 *
IX semestar

Обрада резултата (u biohemiji)

Изборни предмети:

Биохемија макромолекула
Механизми дејства физиолошки активних супстанци
Биотехнолошка и индустријска биохемија
Биохемија хране и исхране
Клиничка биохемија и клиничко-биохемијске лабораторијске методе
Биохемијска токсикологија
Еколошка биохемија
Рачунари у биохемији
Биоорганска хемија
Инструментална анализа 2
Рачунарско моделирање хемијских система
Рентгенска структурна анализа
Бионеорганска хемија
Maligne celije
Neurobiologija
 
saljem i opise ovih dve grupe

TMF grupa

"Katedra za biohemijsko inženjerstvo i biotehnologiju
Kao posebna obrazovna i naučno-istraživačka jedinica fakulteta, 1958. godine formirana je Katedra za tehnologiju životnih namirnica. Od tog perioda do danas, razvijajući se i prolazeći kroz brojne transformacije, prerasla je u Katedru za biohemijsko inženjerstvo i biotehnologije. Iako su brojne reforme remetile i ometale kontinuitet razvoja nastavnih i naučno-istraživačkih oblasti kojima se bavi Katedra, ona danas predstavlja najstariju i visokoautoritativnu jedinicu za oblast biotehnologije i bioinženjerstva u Srbiji. Pravilna orijentacija TMF u pravcu razvoja ovih oblasti podstaknuta je činjenicom da se biotehnologiji danas u svetu poklanja izuzetna pažnja kao jednoj od tehnologija budućnosti. Zahvaljujući činjenici da se biotehnološka proizvodnja zasniva na biološkim (poljoprivrednim) sirovinama i otpadnim materijalima prehrambene industrije kojih naša zemlja ima u izobilju, zatim viševekovnoj tradiciji ove proizvodnje u našem narodu, postojećem kadru, izgrađenim industrijskim pogonima, razvijenoj školskoj mreži i naučno-israživačkom radu, može se tvrditi da će biotehnologija i bioinženjerstvo biti jedna od najznačajnijih privrednih grana naše zemlje. Imajući ovo u vidu, kao i činjenicu da je prisutan deficit kadra ovih struka i kod nas i u svetu, postoje osnovi za dalji razvoj obrazovne aktivnosti ove katedre na Fakultetu. Katedra i Odsek za biohemijsko inženjerstvo i biotehnologije na nivou diplomskih studija obrazuje inženjerski i istraživački kadar koji je, zahvaljujući širokoj i snažnoj fundamentalnoj i inženjerskoj bazi ovladao svim bitnijim biotehnološkim procesima i operacijama. To diplomiranim inženjerima ovog usmerenja pruža mogućnost rada u svim oblastima biotehnologije i prehrambene industrije: proizvodnji hrane, lekova, energenata, hemikalija, kao i u oblasti zaštite životne sredine. Inženjeri ovog smera, pored proizvodne delatnosti, osposobljeni su i za rad u projektnim, istraživačkim i razvojnim organizacijama i institucijama iz oblasti biotehnologije. Na Katedri su razvijene i poslediplomske studije za oblast biotehnologije, bioinženjerstva, prehrambene industrije i zaštite životne sredine.

Nastavni kadar ove Katedre pokriva najveći deo nastavnih predmeta Odseka za biohemijsko inženjerstvo i biotehnologiju kao i više disciplina Odseka za inženjerstvo zaštite životne sredine.

Tokom proteklog perioda na Katedri za BIB razvijene su sledeće discipline:
Mikrobni metaboliti (alkohol, organske kiseline i enzimi) i mikrobna biomasa
Enzimski procesi (hidroliza, esterifikacija, enzimska sinteza i analitika)
Korišćenje otpadnih materijala prehrambene industrije i biotehnologije
Osnovni procesi u proizvodnji šećera, piva, skroba i njegovih derivata
Biološki procesi za prečišćavanje otpadnih voda
Izolacija i genetske transformacije proizvodnih mikroorganizama
Projektovanje procesa i uređaja u biotehnologiji, prehrambenoj industriji i zaštiti životne sredine. "


Biohemija na Hemijskom Fakultetu

"Школске 1987/88. године на Природно-математичком факултету (сада Хемијском факултету) основана је студијска група која образује дипломиране биохемичаре(koja je prije bila u sastavu studijske grupe Hemija, od 1948 god).Програм студија биохемије у свему је у складу са програмима модерних студија на сродним Универзитетима у свету.

У оквиру прве и друге године студија студент добија основна знања из хемије и биологије која су неопходна за разумевање процеса који се одвијају у живом свету. У оквиру треће и четврте године студија студент се упознаје са савременим методама које се користе у биохемији, механизмима деловања ензима, основама молекуларне биологије као и применом биохемије у биотехнологији. Област биотехнологије је данас хит у истраживањима у свету и налази велику примену у најразличитијим областима (фармацеутска индустрија, индустрија хране, добијање метала и друге области хемијске индустрије и свакодневног живота). Студент се у оквиру предмета Патобиохемија упознаје са биохемијским методама које се користе у медицини и обучава се за рад у клиничким лабораторијама. Ова студијска група представља прави изазов за оне који желе да сазнају шта се дешава у живом организму или оне који желе да савршене механизме из живих организама пренесу и примене у индустрији. По завршеном факултету студентима се отвара могућност даљег усавршаванја у овој области кроз специјалистичке радове и последипломске студије (магистратура и докторат).

Дипломирани биохемичари су врло цењени као сарадници у истраживачким центрима и развојним лабораторијама, а запошљавају се у прехрамбеној и фармацеутској индустрији, биотехнолошким фабрикама и просвети."
 
gost iz nemacke:
...Област биотехнологије је данас хит у истраживањима у свету и налази велику примену у најразличитијим областима (фармацеутска индустрија, индустрија хране, добијање метала и друге области хемијске индустрије и свакодневног живота)...."

Ovaj citat je izvucen iz opisa Biohemije na PMF-u.
Ali to je ipak ono cime se mi na Tehnoloskom bavimo.

Mada, uopste ne razumem cemu ovo prepucavanje...
Zar ne treba da posluzimo kao primer mladjim generacijama, i mi sa TMF-a i vi sa PMF-a?!
 
ovo je tvoj post:

"Ja studiram biohemijsko inzenjerstvo na TMF-u i mislim da ti silno gresis kada toliko velicas PMF...

Znanje koje dobijas na Tehnoloskom je okrenuto direktno primenom biohemije u industrijskoj proizvodnji...
Dakle, tu postoji i dosta tehnickih predmeta koji se bave projektovanjem citavih pogona u kojima se odvijaju biohemijski procesi...
I sa tim mozes da radis gde god zelis!

Ali da se ne lazemo, jako je tesko to studirati...
Ali vredi! "

a ovo od tvog kolege


Sturmgeist
član


Poruke: 36
Mesto: negde u Nemackoj
Uto, 18. novembar 2003 16:38 Odgovorite sa citatom

--------------------------------------------------------------------------------

Ej, ljudi, ta biohemija je jako glup fakultet, ali imaju dobre veze "preko", to znam. Tehnologija je bolja za mlacenje para, jer su pare u industriji. To dobro znam, jer sam zavrsio tehnologiju, i sad sam na postdiplomskim u Nemackoj, kao i puno mojih kolega, a znam i neke ljude sa nekog od tih fakulteta, tipa biohemija, molekularna biologija i sl. koji rade ovde postdiploske isto. Cak mislim da su oni bas sa molekularne biologije. A bivsa mi je isla na taj fax, i znam kolika se gomila neprakticnih stvari i gluposti tamo uci.
Sto se tice pitanja o poslu, mogu samo da kazem da od mojih kolega niko ne ceka na posao, jer ili pale preko, kao ja, ili nalaze posao u firmama u SCG veoma brzo. A za biohemicare nisam tko siguran bas.
 
Sa akcentom na "toliko"!
I to sam rekla jer sam bila isprovocirana nekim ranijim postovima. I nije nikakvo nepostovanje vas sa PMF-a, nego jednostavno predstavljanje i neke druge opcije!

U svakom slucaju odustajem od ove price!

Ako neko ko razmislja sta da upise i procita ovo, neka lepo upise neki "Megatrend" i neka tamo lepo mlati praznu slamu, posto ocigledno ni mi ni vi nismo u stanju da im predstavimo nesto bolje!
 
Ovo ne pripada temi, ali ne mogu da odolim:
Diretore, znas li slucajno sta stoji u tom novom zakonu o strancima (zuwanderung) oko koga su se navodno dogovorili prosle nedelje (ja sam bila kod kuce i nisam pratila), 'ocemo li moci kako ostati posle doktorata u Nemackoj ili ce da nas najure pre nego sto namlatimo pare sto u laboratorijama sto u industriji...
 
Sada sam upisala molekularnu biologiju i fiziologiju u Bg-u. Mozete mi reci sta mislite o ovom faxu i o prohodnosti napolju posto ne planiram da ostanem ovde. Cula sam da je diploma napolju priznata. Tacno?
 
Sandra_T:
Sada sam upisala molekularnu biologiju i fiziologiju u Bg-u. Mozete mi reci sta mislite o ovom faxu i o prohodnosti napolju posto ne planiram da ostanem ovde. Cula sam da je diploma napolju priznata. Tacno?
diploma jeste priznata
ali radi iskustva i rada bolje je bilo da si upisala Biohemiju na Hemijskom fakultetu
 
Moze li neko da mi kaze da li je velika konkurencija na oba fekulteta o kojima raspravljate? Zanima me i da li neki od njih moze da mi bude rezerva, ako ne upisem stomatologiju(jer se polazu isti predmeti na prijemnom,ako sam dobro razumela)?
 
Imate i medicinsku biohemiju na farmaceutskom fakultetu, taj smer je bolji i to mi je priznala i doktor nauka sa biohemijskog smera na hemijskom faxu u Bg. Mada ja ipak mislim da je molekularna biologija daleko popularnija danas u svetu... jako dobra stvar
 
Anonymous:
Imate i medicinsku biohemiju na farmaceutskom fakultetu, taj smer je bolji i to mi je priznala i doktor nauka sa biohemijskog smera na hemijskom faxu u Bg. Mada ja ipak mislim da je molekularna biologija daleko popularnija danas u svetu... jako dobra stvar

Ma glupost, ako ocete da radite u bolnici analize krvi i urina kao biohemicar, idite slobodno na Farmaceutski.

Sto se tice molekularne biologije imacete veliki minus, a to je necete znati hemiju i biohemiju, tj. necete imati prakse sa proteinima, ugljenim-hidratima, itd. Znacete metode iz molekularne biologije i genetike, ali samo teorijski, tacnije bicete skoro cist biolog.

Ako upisete biohemiju, objedinicete znanje hemije i molekularne biologije, studije jesu teze nego molekularna biologija, ali i bolje. Posao u SCG cete tesko naci, ali zato su biohemicari sa Hemijskog faxa u BG priznati svuda u svetu, za razliku od bioloskog faxa.
Verujte pricam iz iskustva
Biohemicar na doktoratu u Nemackoj
 
Vidite ovako… Ne znam bas koliko bi to mogla da bude biohemija teza od molekularne na bg univerzitetu, kad je pre neku godinu molekularna biologija proglasena za najtezi smer na celom univerzitetu (od strane Politike). Tako da ne znam bas, novine pisu svasta, ali cini mi se da imas neke komplekse. Sto se tice samog smera ima tri ispita koja su povezana sa opstom biologijom i koja su neophodna bar za one koji ne planiraju da se “usmere” samo na medicinu, a sto se tice biohemije ima dinamicke biohemije, kao i eksperimentalne biohemije. Naravno genetika i molekularna su perfektno odradjeni, mada jeste, priznajem da je malo prakticnog posla, ali kako kazu nasi strucnjaci “Naucite teoriju, a lako cete posle da pritisnete dugmice na aparatima” (tako se radi u inostranstvu, valjda to znas). A sto se opet prakse tice ko je snalazljiviji moze i to da nadje sebi i u BG. A i sto se tice molekularne biologije i FIZIOLOGIJE, ima jako vecu perspektivu i siri izbor posla kasnije. Jeste biohemija popularna i prelepa, ali je to postala sa razvojem molekularne biologije, a vek hemije i fizike je malo za nama, mada te nauke izuzetno postujem i volim, ali nemaju bas neki veci napredak u poslednje vreme.
Tako, biohemicari se vise zadrzavaju u sluzbi medicine, dok molekularna isto, ali ima vece poglede. I svi koji mislite o biohemiji lepo, nastavite tako da mislite, jer ona to i jeste i samo napred. Svako ceni svoje zanimanje, to je tako i uvek ce tako biti!
pozdrav
 
Nema potrebe da se raspravljam oko molekularne biologije i biohemije.
To sto je fakultet proglasen za "najtezi" i to od Politike, to je smesno, ako si studirao/la molekularnu biologiju u BG i znas za IBIS, onda i vjerovatno znas da kod nas u zemlji se sve radi preko veza i vezica. Kako je uopste otvoren taj smer na biologiji i to je istorijska prica: gospodin Kanazir dok je bio ministar nauke je vukao sve na bioloski fakultet i to je sasvim normalno, ali bar nije morao da bude protiv ostalih. Posle se bunio sto je otvorena biohemija. :P
Naravno od tate (Kanazir) je cerci ostalo(Selma Kanazir-IBIS).
O tome kako se radi i sta se radi moze da posvedoci bilo koji student biohemije i molekularne biologije u medjusobnom razgovoru(o hemiji(organskoj ii neorganskoj) kod molekularnih biologa i biologa uopste namam sta ni da kazem jer sam ih spremao za ispite).
A koliko vidim nisi ni upoznat sa perspektivom nauke u svetu, jer trenutno u svetu studije biohemije objedinjuje biohemiju, fiziologiju i molekularnu biologiju.

"Naravno genetika i molekularna su perfektno odradjeni, mada jeste, priznajem da je malo prakticnog posla, ali kako kazu nasi strucnjaci “Naucite teoriju, a lako cete posle da pritisnete dugmice na aparatima” (tako se radi u inostranstvu, valjda to znas)."
To sto si naucio teoriju, sam komentarisao gore, a to sto ces prakticni dio tako brzo da pohvatas, to je stvarno smesno, bas su dugmici u pitanju
:lol: :lol: :lol: :lol:
Biohemicari najcesce se zadrzavaju u istrazivanju, koliko sam ja upoznat, a to sto molekularna biologija ima sire poglede to je najblaze receno smesno.
Molim te ako mozes da postujes poglede molekularne biologije, i da ih potkrepis sa prakticnim iskustvom koje si stekao/la na svom fakultetu.
 
Tacno je da je biohemija jako popularna i korisna i da se ostaje na istrazivanju, kao i vrata sveta da su joj otvorena. Postujem kolege i sve ljude voljne za bavljenje naukom, pa s toga odustajem od rasprave, ali ne zato sto nemam daljih dokaza, vec zato sto nemam volje za ove gluposti, a i ipak je tema ovog foruma BIOHEMIJA. Sto se tice IBIS-a, nije bas nesto pripremljen i dobro opremljen za molekularnu, pre je za opste biologe.
Pozdrav kolega
 
Anonymous:
Tacno je da je biohemija jako popularna i korisna i da se ostaje na istrazivanju, kao i vrata sveta da su joj otvorena. Postujem kolege i sve ljude voljne za bavljenje naukom, pa s toga odustajem od rasprave, ali ne zato sto nemam daljih dokaza, vec zato sto nemam volje za ove gluposti, a i ipak je tema ovog foruma BIOHEMIJA. Sto se tice IBIS-a, nije bas nesto pripremljen i dobro opremljen za molekularnu, pre je za opste biologe.
Pozdrav kolega
Nema problema kolega
mozemo nastaviti i na post-u molekularne biologije
 

Back
Top