Vodič za kupovinu bicikla
Odlučili ste da nabavite bicikl, ali ne znate kakav. Evo teksta koji bi trebalo da Vam pomogne u tome.
Dve početne stavke su Vaš budžet i Vaša visina.
Ako Vam je budžet vrlo ograničen odabir bicikla Vam je znatno olakšan i izbor sužen. U slučaju da imate više novca koji ste spremni da potrošite na bicikl stvari se znatno komplikuju. Ako sebi kupujete prvi rekreativni bicikl logično Vam je da na njega niste spremi da potrošite previše novca. Ne znate da li će Vas želja držati ili će bicikl ubrzo samo skupljati prašinu u Vašem podrumu. Na ovaj način sebe dovodite u paradoksalnu situaciju. Što bolji bicikl kupite osećaj tokom vožnje će biti bolji. Bicikl će lakše ubrzavati, lakše održavati brzinu, preciznije menjati brzine,... Jedino udobnost nije uvek direktno proporcionalna uloženom novcu jer prelaskom na takmičarsku kategoriju bicikala novac ulažete u funkcionalnost umesto u udobnost. Dakle, potrebno je napraviti optimalni kompromis i izabrati bicikl koga ćete lako prodati u slučaju da želja ne potraje, ali isto tako i bicikl koji ćete lako moći poboljšati ili zameniti za bolji u slučaju da se takva potreba pojavi. Tražite bicikl koji poseduje dobar ram i kvalitetnu vilu jer je to osnova svakog bicikla.
Što se Vaše visine tiče, ona je osnova za izbor adekvatne veličine rama.
Ako budete tražili savet od starog bicikliste, koji više baš i nije u materiji dobićete savet tipa "ti si 180cm, dakle treba ti planinski bicikl od 19 inča". Da je još uvek 20. vek to bi i bilo tačno, međutim to vreme je prošlo. Nekdad su bicikli bili standardizovani u smislu da ste na osnovu visine rama znali koji Vam bicikl odgovara. Međutim, pošto su proizvođači tada bili prinuđeni da se drže iste visine rama za određeni raspon visina vozača razvoj bicikala je bio veoma usporen. Početkom ovog veka ta tradicija je prekinuta tako da danas svaki proizvođač radi na svojoj geometriji i visina rama nema apsolutno nikakvu važnost. Veličina rama je kao i veličina odeće, ali se ovde u prvom planu ne nalazi Vaša masa. Dakle svi bicikli se kao i odeća mogu razvrstati u nekoliko osnovnih veličina XS, S, M, L, XL, XXL. Neki proizvođači imaju i međuveličine poput S/M, M/L,..... Uopšteno gledano, ako kupujete rekreativni bicikl koji ćete za rekreaciju i koristiti onda se možete voditi sledećim dimenzijama.
XS za visinu ispod 160cm
S 155-172cm
M 165-182cm
L 175-192cm
XL 185-202cm
XXL za visinu iznad 195cm
Ove dimenzije nisu apsolutne i najbolje je proveriti ih na sajtu samog proizvođača za model koji razmatrate. Kao što vidite dimenzije se preklapaju u nekim visinskim opsezima (recimo ljudima visine 175-182 cm odgovara i M i L veličina). To ne znači da ako se nalazite upravo u tim zonama visine Vama podjednako odgovaraju obe veličine. Koja Vam u tom slučaju veličina tačno odgovara zavisi od vaše konstitucije (dužine ruku i nogu) i stila vožnje. Ipak, za rekreativnu vožnju u ovim graničnim zonama pravu dimenziju rama možete postići i zamenom lule i oblika kormana. Ako ste visoki 175cm a kupili ste L bicikl, postavljanjem kraće lule možete dobiti odgovarajuću poziciju. Takođe, ako ste visoki preko 180cm a imate M ram, možete postaviti za nijansu dužu lulu i recimo ravni korman zameniti podignutim (takozvanim rajzerom).Što se stila vožnje i dimenzija rama tiče, ako ste u graničnoj zoni, za agresivniju terensku vožnju će Vam bolje pristajati manji ram. Ako su pak duže vožnje sa dugim asfaltnim pravcima Vaš stil, onda svakako treba da izaberete veći ram.Postoje proizvođači koji sveoje bicikle proizvode samo u 2 ili 3 veličine. Osim ako su u pitanju specifični bicikli poput rasklopivih bicikala, BMX-a,..., izbegavajte ove proizvođače. Oni nude ramove kojima visina i dužina nisu u pravilnoj srazmeri već su ramovi najčešće veoma kratki za svoju visinu. Na taj način, da bi pokrili kompletan dijapazon visine kupaca niskim ljudima prodavci mere dužinu rama, visokim visinu rama i ispada da jedna ista veličina odgovara i vozaču visokom 160 i vozaču visokom 185 što nije moguće.
Sada,kada ste utvrdili budžet i veličinu bicikla, vreme je da se odredite po pitanju vrste bicikla.
Trenutno postoji više desetina kategorija bicikala, međutim većina tih kategorija su uskonamenski bicikli kakve nema potrebe da razmatrate kada je u pitanju Vaš početnički rekreativni bicikl. Uskonamenski bicikli će Vam uglavnom zadati glavobolje jer sa početničkom veštinom nećete moći da ga koristite u situacijama za koje je konkretno namenjen. Sa druge strane u svim ostalim situacijama to neće biti adekvatan bicikl. Dakle ograničićemo se na nekoliko osnovnih kategorija:
1. drumski bicikl (trkački bicikl ili specijalka)
2. fitnes - hibrid bicikl
3. gradski bicikl (City)
4. treking bicikl
5. turing bicikl
6. planinski bicikl bez zadnjeg amortizera
7. planinski bicikl sa zadnjim amortizerom
1. Drumski bicikl. Ovaj bicikl Vam kao rekreativcu i početniku može pružiti uživanje isključivo ako u blizini mesta gde živite imate obilje kvalitetnih i dobro održavanih asfaltnih puteva ili čistih i ne previše opterećenih biciklističkih staza. Dakle, najverovatnije pogrešan izbor za početnika u Srbiji. To su bicikli namenjeni brzim vožnjama, ali upravo zbog toga poseduju izuzetno uske gume i osetljive točkove kojima standardni naši pitevi ne prijaju previše. Takođe, voziti ih gradskim biciklističkim stazama nema previše smisla jer zbog uobičajenih prepreka i gužvi na stazama uskim poput ovih u Srbiji nemate prilike da iskoristite potencijal ovih bicikala. Takođe, zbog aerodinamičnog položaja udobnost ovakvih bicikala je znatno manja od svih ostalih kategorija. Da rezimiramo, drumski bicikl nikako ne treba biti Vaš prvi i jedini bicikl. Uredu je da ga imate za povremene duže vožnje van gradova. Ipak kao početniku, rekreativcu ako drumski kupite kao osnovni bicikl velika je verovatnoća da biciklizam neće dobiti priliku da Vas dovoljno privuče. To je pravi bicikl za vas u slučaju da je želite da sa što manje napora pređete relativno velike kilometraže na odličnim, neopterećenim asfaltnim stazama i apsolutno ništa drugo od bicikla ne očekujete.