Biblioteka 3

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Evo u ovoj emisiji Stanojević govori o prevođenju Gospodara prstenova.
Mnogo ti hvala sto si skrenuo paznju,makar na ovaj nacin,da su prevodioci zapostavljeni,zaboravljeni- citaoci cesto ne znaju ko su.Pogledala sam - taj cudni,specificni,izvanredni covek bi bio
perfektan za intervju od 10 do 15 sati (podeljeno u tri epizode) da se lepo razgovara na temu Gospodara Prstenova.Mozda bi bilo kratko
jer je tema vecna za razgovor - vise od pola zivota citam tu knjigu a to nije samo knjiga - tu su mape,razni jezici,razlicita tumacenja napisanog,mnogo je mogucih tema.
Ko jednom zavoli uvek cita,uvek se vraca - mnogo je vise od knjige koja se procita,zaboravi.
 
Poslednja izmena:
Па он намерава да загорча живот човеку и на оном свету!
Ne razumes ti taj svet, zasto bi neko zagorcavao zivot nekom trecem muzu i sedamnaestom
zvanicnom ljubavniku, a i muz i zena su prosli i sito i reseto, nema tih "izazova" kojima
se nisu bavili i sada pred smrt jednog od partnera ovaj se drugi kao mnogo iscudjava.
Ovaj je zadnji Marijanin muz njoj nekoliko dana pred njenu smrt i citao ove reci ljubavi,
ona je bila vec out of order.

Ja prosto nisam mogla da verujem da je cak i pre hipi pokreta bilo ovakvih, aj da ne kazem
neobaveznih yebavanja po sistemu make love, not war.

Na ovom je ostrvu u isto vreme i sa ovim parom boravio godinu dana i Henri Miler,
sve bre pornografska bagra, pa jos u Grckoj.
 
Ne znam na koji tačno "originalan " prevod Gospodara prstenova misliš. Ako pogledaš u katalogu Narodne biblioteke Srbije videćeš da je od 1981. jedini prevod u opticaju onaj Zorana Stanojevića, koji je sam prevodilac menjao, dopunjavao, korigovao kako je smatrao da treba u odnosu na promene izdavača. Najnovije izdanja Publik praktikuma takođe je slična korekcija prevoda Zorana Stanojevića koju je on sam inicirao.
Nova izdanja su radjena za ljude koji su saznali za knjigu najcesce nakon gledanja filma a samim tim su bezvredna za ljubitelje dela jer nije kompletno.
(Nemaju mape na pocetku,nije sitno stampan tekst,nema najbitnijih opisa bez kojih nije moguce razumeti raskos,velicanstvenost opisanog,nema detaljnog objasnjenja mapa na kraju,porodicnih stabala patuljaka koje objasnjavaju sve,nema objasnjenja jezika,prevoda,onoga sto se desilo posle kraja knjige - kako su izgledali dalje zivoti likova,zemlja u kojoj su ziveli itd.isl.)Sve to oduzima delu ono sto delo zaista jeste - svodi ga na suvoparne cinjenice najcesce sto je dovoljno ljudima koji citaju iz znatizelje.

Ultimativni san svakog ljubitelja je originalni rukopis dela - nije moguce;autogram sa posvetom pisca - nije moguce; tako da je sve sto ostaje ono izdanje ciju sliku sam stavila.

Sa omotom:
Screenshot_2019-11-08-21-14-49-1.png


Bez omota,izgled korica:

Screenshot_2019-11-10-13-16-31-1.png
 
Poslednja izmena:
@Zauz
Na srpski je samo jedan covek prevodio tu knjigu, onda ( kako je Dana vec objasnila), menjao, korigovao,
podesavao svoj sopstveni prevod, doterivao ga i sad ja ne razumem sta se tebi tu ne svidja i sta prevodiocu zameras?
Ako imas i citas original, to je jedna prica, ali sa cim i kim poredis ovaj jedini prevod na srpskom?
 
Rayela, imam za tebe preporuku knjige. I za druge zainteresovane je, ali čini mi se za tebe naročito :) Možda si i čitala, autorka je Nemica i za roman je dobila neku veliku književnu nagradu. Ona se zove Regina Šer (Regina Scheer) a roman Borovica (Machandel). Kod nas objavio Službeni glasnik.
Mislim da je baš po tvom ukusu - po gabaritu, po kvalitetu, širini vremena i radnje koju pokriva, bogatstvu likova, isprepletanosti istorije i ljudskih sudbina - nikakve veeelike sudbine, ali tim zanimljivije i upečatljivije.
Nisam je još završila, tako da postoji šansa da se razočaram, ali zasad sam oduševljena i često pomislim da bi se i tebi dopala.
 
Rayela, imam za tebe preporuku knjige. I za druge zainteresovane je, ali čini mi se za tebe naročito :) Možda si i čitala, autorka je Nemica i za roman je dobila neku veliku književnu nagradu. Ona se zove Regina Šer (Regina Scheer) a roman Borovica (Machandel). Kod nas objavio Službeni glasnik.
Mislim da je baš po tvom ukusu - po gabaritu, po kvalitetu, širini vremena i radnje koju pokriva, bogatstvu likova, isprepletanosti istorije i ljudskih sudbina - nikakve veeelike sudbine, ali tim zanimljivije i upečatljivije.
Nisam je još završila, tako da postoji šansa da se razočaram, ali zasad sam oduševljena i često pomislim da bi se i tebi dopala.

Sad kad sam je pre deset minuta i kupila i mora da mi se dopadne;)
Mnogi ti hvala na preporuci, a i tako ne znam sta da citam, nesto mi nista nije po volji.
Guglala sam malo zbog cudnog naslova. Machandel je neka stara rec ( koriscena u dijalektu nemackog Severa)
i znaci smreka, ali smreka ima te bobice pa je OK i prevod na srpski.
Ona je ( spisateljica) uzela naslov iz Grimove bajke ( za koju takodje nisam znala da postoji)
tako da je taj Machandel simbolican i za drvo, ali i za pticu koja poleti iz drveta i peva o tuznoj sudbini
(kod Grima decaka) sahranjenog pod tim drvetom. Motiv drveta i te ptice koja je negde sova, negde
kukavica javlja se u mnogim evropskim kulturama i pricama. ( Ovo sad sve iz vikipedije)
Sad prelazim na udarnu stvar:D
Sahsa Stanisic je napisao roman "Pred svetkovinu" i vidi cuda i on uzima za radnju romana neko selo
( takodje fiktivno) bas iz tog dela Nemacke u kome on nikad nije bio niti moze da ga poznaje.
To je jedna pustara, ali je na Baltickom moru pa su gradovi na moru jako lepi, sama je pokrajina
Meklenburg/Vorpommern prilicno velika, ali nema ljudi, samo jezera i neka poljoprivreda.
 
Sad kad sam je pre deset minuta i kupila i mora da mi se dopadne;)
Mnogi ti hvala na preporuci, a i tako ne znam sta da citam, nesto mi nista nije po volji.
Guglala sam malo zbog cudnog naslova. Machandel je neka stara rec ( koriscena u dijalektu nemackog Severa)
i znaci smreka, ali smreka ima te bobice pa je OK i prevod na srpski.
Ona je ( spisateljica) uzela naslov iz Grimove bajke ( za koju takodje nisam znala da postoji)
tako da je taj Machandel simbolican i za drvo, ali i za pticu koja poleti iz drveta i peva o tuznoj sudbini
(kod Grima decaka) sahranjenog pod tim drvetom. Motiv drveta i te ptice koja je negde sova, negde
kukavica javlja se u mnogim evropskim kulturama i pricama. ( Ovo sad sve iz vikipedije)
Sad prelazim na udarnu stvar:D
Sahsa Stanisic je napisao roman "Pred svetkovinu" i vidi cuda i on uzima za radnju romana neko selo
( takodje fiktivno) bas iz tog dela Nemacke u kome on nikad nije bio niti moze da ga poznaje.
To je jedna pustara, ali je na Baltickom moru pa su gradovi na moru jako lepi, sama je pokrajina
Meklenburg/Vorpommern prilicno velika, ali nema ljudi, samo jezera i neka poljoprivreda.

Prevodilac Drinka Gojković (koja je uzgred odlično prevela, vidi se sa mnogo ljubavi) u pogovoru kaže da je ta naslovna biljka u stvari kleka, ali da je u knjizi korišćena upravo specifična arhaična reč karakteristična za taj kraj Nemačke u kojoj se odvija najveći deo radnje (i istoimeno selo). I tačno je za bajku što je takođe važno pošto je jedan od glavnih likova, neka Klara, piše doktorsku disertaciju između ostalog o starim bajkama i legendama i njihovoj vezi sa sadašnjošću, a opet i ta konkretno bajka ima neki specifičan simbolički značaj za knjigu. Sve je uvezano. Nadam se da će ti se dopasti, kad si se već bacila u trošak :)
Sad ću morati sledeće da uzmem i tog Stanišića iz biblioteke, nema mi druge :D
 
Prevodilac Drinka Gojković (koja je uzgred odlično prevela, vidi se sa mnogo ljubavi) u pogovoru kaže da je ta naslovna biljka u stvari kleka, ali da je u knjizi korišćena upravo specifična arhaična reč karakteristična za taj kraj Nemačke u kojoj se odvija najveći deo radnje (i istoimeno selo). I tačno je za bajku što je takođe važno pošto je jedan od glavnih likova, neka Klara, piše doktorsku disertaciju između ostalog o starim bajkama i legendama i njihovoj vezi sa sadašnjošću, a opet i ta konkretno bajka ima neki specifičan simbolički značaj za knjigu. Sve je uvezano. Nadam se da će ti se dopasti, kad si se već bacila u trošak :)
Sad ću morati sledeće da uzmem i tog Stanišića iz biblioteke, nema mi druge :D
Sam je naslov Borovica prelep, a to vec zvuci obecavajuce i za sam prevod.
Ko bi se setio da kleku prevede ovako poeticno? Samo dobar prevodilac:)

Citaj ovu Stanisicevu knjigu, zaista da covek ne poveruje da je neko ko po prirodi stvari ne moze
da ima osecaj i osecanja za seljake iz tog dela Nemacke, skocka tako dobru pricu.
 
20191028_174402-1.jpg


20191028_174402-2.jpg


Prvo sam se pitala zasto bi iko napisao ovakav roman u kome umesto da da nadu glavnom liku on pokazuje kako ga zivot unisti,ubije,razori mu sve koliko god se nadao da ce biti drugacije - jer sam gledala iz perspektive da treba pisati tako da ljudi dobiju nadu,volju,zelju za zivotom nakon procitane knjige a ne objektivno u ovom zanru.

Onda sam shvatila da on opisuje beznadje ljudi poput mene - ovo je opis objektivan kako ide kada si rodjen nesrecan,umreces nesrecan.Autobiografski - bilo je neke srece na pocetku koja je bila stvarna a onda je zivot pokazao kako nema srece,zadovoljstva,nicega - tako ce biti do smrti.
Trudis se da nadjes neki izlaz uvek a nema ga - sta god ti radio/radila,ide samo na sve gore do smrti jer neki ljudi ne postoje da bi bili srecni.

Eto mi koji nismo bili srecni da se rodimo pod srecnom zvezdom sto kazu imamo svoj roman - tu kolicinu objektivnog bola,patnje,tuge staviti na papir je vrhunsko umece,svaka cast piscu na genijalno objasnjenom besmislu postojanja
svih koji su rodjeni greskom.
(Naravno - spomenuti su oni rodjeni srecni kojima zivot ide od loseg ka lepom a nisu fokus price jer tu nema sta da se pise.)
 
Poslednja izmena:
Moja borba, Karl Uve Knausgor, Booka 455 strana. Ovaj Karl Uve je i "moj čovek". Sasvim mi se svideo, uživala sam u čitanju, a na momente čak nisam imala utisak da čitam nego da razmišljam i preispitujem se. Puno situacija o kojima razmišljamo, koje nas muče, a o kojima se skoro nikad ne priča. Šta da uradimo, kako, kako će ispasti ako ovo ili ono, šta će ko misliti, da li treba da kažemo i da li ovako ili onako. I silni komplikovani odnosi među ljudima. A svi su komplikovani, a svi se prave da to nije ništa, da je sve normalno. Ja se stalno nešto preispitujem pa mi drago da vidim da nisam jedina jer moji bližnji znaju da mi zamere to, kao sve komplikujem i "o čemu ti razmišljaš". A ja se pitam kako drugi ne razmišljaju o tome. I sad se pitam o čemu, o kojim nevažnim stvarima, su napisane silne knjige kad nisu o ovome.
Naročito intimno sam doživela deo o smrti oca jer sam upravo u vreme dok sam čitala i sama doživela isti gubitak. I tako je još jedan subjektivni osećaj odredio moj odnos prema knjizi. Kako li se samo tako namestilo.

Naravno da nastavljam Moju borbu.
 
Moja borba, Karl Uve Knausgor, Booka 455 strana. Ovaj Karl Uve je i "moj čovek". Sasvim mi se svideo, uživala sam u čitanju, a na momente čak nisam imala utisak da čitam nego da razmišljam i preispitujem se. Puno situacija o kojima razmišljamo, koje nas muče, a o kojima se skoro nikad ne priča. Šta da uradimo, kako, kako će ispasti ako ovo ili ono, šta će ko misliti, da li treba da kažemo i da li ovako ili onako. I silni komplikovani odnosi među ljudima. A svi su komplikovani, a svi se prave da to nije ništa, da je sve normalno. Ja se stalno nešto preispitujem pa mi drago da vidim da nisam jedina jer moji bližnji znaju da mi zamere to, kao sve komplikujem i "o čemu ti razmišljaš". A ja se pitam kako drugi ne razmišljaju o tome. I sad se pitam o čemu, o kojim nevažnim stvarima, su napisane silne knjige kad nisu o ovome.
Naročito intimno sam doživela deo o smrti oca jer sam upravo u vreme dok sam čitala i sama doživela isti gubitak. I tako je još jedan subjektivni osećaj odredio moj odnos prema knjizi. Kako li se samo tako namestilo.

Naravno da nastavljam Moju borbu.
Moje saučešće takođe. Mogu da pretpostavim kako ti je. Prošla sam prošle godine kroz isti gubitak a zauvek će mi nedostajati.
 
Već veoma duuugo se ne pojavljuje Quentin a nedostaju mi njegovi komentari i prikazi. Nadam se da je sve u redu, samo je običan period zatišja...

Izgleda da nas je batalio, i ja sam primetila da ga vec dugo nema.
Nego jedna novost za stare posetitelje PDF Knjizevnost.
Pojavio se Luciuss, jedva sam se setila i shvatila da je taj onaj nas Luciuss.
Okrenuo curak naopako, pise na Politici odlucno da covek ne poveruje da je to
nas stari Luciuss, a jeste on.
 
Moja borba, Karl Uve Knausgor, Booka 455 strana. Ovaj Karl Uve je i "moj čovek". Sasvim mi se svideo, uživala sam u čitanju, a na momente čak nisam imala utisak da čitam nego da razmišljam i preispitujem se. Puno situacija o kojima razmišljamo, koje nas muče, a o kojima se skoro nikad ne priča. Šta da uradimo, kako, kako će ispasti ako ovo ili ono, šta će ko misliti, da li treba da kažemo i da li ovako ili onako. I silni komplikovani odnosi među ljudima. A svi su komplikovani, a svi se prave da to nije ništa, da je sve normalno. Ja se stalno nešto preispitujem pa mi drago da vidim da nisam jedina jer moji bližnji znaju da mi zamere to, kao sve komplikujem i "o čemu ti razmišljaš". A ja se pitam kako drugi ne razmišljaju o tome. I sad se pitam o čemu, o kojim nevažnim stvarima, su napisane silne knjige kad nisu o ovome.
Naročito intimno sam doživela deo o smrti oca jer sam upravo u vreme dok sam čitala i sama doživela isti gubitak. I tako je još jedan subjektivni osećaj odredio moj odnos prema knjizi. Kako li se samo tako namestilo.

Naravno da nastavljam Moju borbu.

Zao mi je Mrs.Bi, a zaista je cudna koincidencija da citas tu knjigu ( namerno pisem tu jer se Knausgor na hiljade
i hiljade strana uvek vraca na svoj odnos prema ocu i preispituje sebe).
A i inace, fino si primetila da nas mnogo nekih bas sitnica, na prvi pogled nevaznih, navode na razmisljanje
narocito na misli o roditeljima, babama, dedama, pa i bratu ( sestru nije imao, nemam je ni ja).
Zato su on i njegove knjige nekako dirljive, ali nikako pateticne.
 
Secam se kad sam kao dete, devojcica, pa i omladinka citala raznorazne knjige, a najbolje su nekako
uvek bile neka hrvatska izdanja i ostavljali su imena u originalu, koje sam muke imala da shvatim kako
da izgovorim ime Fleur, i uglavnom su me mucila francuska imena, a to sam tada najvise i citala.
Muce me doduse i dan danas, ne toliko imena ljudi nego recimo imena gradova, sela.
Francuski mi je najnemoguciji jezik. 3-4 samoglasnika jedan pored drugog a izgovara se samo jedan :D
 
Kao da si me prozvala. To je muka sa zubima kad se ne popravljaju na vreme (ja) ili ne može da se popravi (ti). Ja sam od početka prošle godine do leta išla, popravljala, uglavnom vadila jer sam ih mnogo zapustila. (Umrla mi zubarka, pa dok sam našla nekog drugog). U međuvremenu izgubila protezu koju sam imala godinama i sad treba da idem ili da mi pravi novu ili da, što on forsira, mi pravi neki most, a to užasno mnogo košta a bilo bi za jedan ili dva zuba. Nešto nisam raspoložena da dajem tolike pare za tako mali efekat. I sad opet odugovlačim. Otići ću kod nekog drugog po mišljenje. A bojim se, kako sam postala zaboravna ili nemarna ili šta da opet ne izgubim tu što se vadi.
 
Kao da si me prozvala. To je muka sa zubima kad se ne popravljaju na vreme (ja) ili ne može da se popravi (ti). Ja sam od početka prošle godine do leta išla, popravljala, uglavnom vadila jer sam ih mnogo zapustila. (Umrla mi zubarka, pa dok sam našla nekog drugog). U međuvremenu izgubila protezu koju sam imala godinama i sad treba da idem ili da mi pravi novu ili da, što on forsira, mi pravi neki most, a to užasno mnogo košta a bilo bi za jedan ili dva zuba. Nešto nisam raspoložena da dajem tolike pare za tako mali efekat. I sad opet odugovlačim. Otići ću kod nekog drugog po mišljenje. A bojim se, kako sam postala zaboravna ili nemarna ili šta da opet ne izgubim tu što se vadi.


Kod mene nisu ni te pare ( a kosta ko mala vikendica kraj Dunava) nesto presudne jer sam vec zadnjih 6 godina
pocela da uplacujem nekih recimo 30 evra mesecno u privatno osigiranje za zube ( ovo drzavno to odavno vec nista ne placa),
ali sve nekako ima svoj vek trajanja i sad ja na silu hocu da imam lepe zube ( ma lepota nema veze , nego hocu
svoje zube, a situacija je brdo-pa dolinka, jedan zub postoji sledeca dva ne).

Ma sredicu ja to nego da vam objasnim ovo brdo-dolinka.
Moja je skolska drugarica imala majku koja je radila u recimo nekoj Robnoj Kuci Beograd i tu su
dolazili ljudi sa sela na piacan dan da kupuju i da objasnjavaju sta zele. Brdo-Dolinka bila je nacigovana suknja,
brusFalter je bio bisazi za cice :worth:
 
To je muka sa zubima kad se ne popravljaju na vreme (ja) ili ne može da se popravi (ti). Ja sam od početka prošle godine do leta išla, popravljala, uglavnom vadila jer sam ih mnogo zapustila. (Umrla mi zubarka, pa dok sam našla nekog drugog). U međuvremenu izgubila protezu koju sam imala godinama i sad treba da idem ili da mi pravi novu ili da, što on forsira, mi pravi neki most, a to užasno mnogo košta a bilo bi za jedan ili dva zuba. Nešto nisam raspoložena da dajem tolike pare za tako mali efekat. I sad opet odugovlačim. Otići ću kod nekog drugog po mišljenje. A bojim se, kako sam postala zaboravna ili nemarna ili šta da opet ne izgubim tu što se vadi.
Pre nekoliko godina zabole mene ledja, kuk, nisam tacno znala sta ( nego ne boli vise pa me bas briga)
i ja odem kod lekara, a lekar neki nas lik, sve su zenske u mojoj varosi smrtno zaljubljene u njega, a stvarno
je mnogo izgledan i sad on mene kao snima da bi mi na kraju pred recimo 20 pacijenata u cekaonici rekao ( na nemackom
da svi razumeju) da je moj problem moja krstenica :zcepanje:

Tako je i sa zubima.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top