Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb strane. Trebalo bi da ga nadogradite ili koristite alternativni pregledač.
Apropo kviza, @Kventine, dobih poruku u reputaciji da se ne igram sa tobom. Naravno, shvatam da je u pitanju sala. :-))) Shodno tome imam jos jedno pitanje(za nijansu podizem stepen tezine u odnosu na prethodno):
Kako se zove romansirana biografija slikara cije stvaralastvo vezujemo za Tahiti, a od autora "Ostrice brijaca"?
(igrajte posteno, bez Gugla) :-)
- - - - - - - - - -
@Krasuljak, super za Solun, uzivajte i pozdravi nam Kanelu. :-*
Čitam ovog Bogdana Stevanovića Blogdana,Obloge od mastila i divim se kakve bisere izbacuje. Mladić godište mog sina ('88.), a kao da ima moje godine, toliko životnog iskustva. Razmišljamo isto, samo što ja ne umem da se izrazim ovako lepo kao on. Na trenutak pomislim da je pisala žena, toliko lepih i nežnih rečenica ima, Deskripcija kao kad devojke pišu one lepe pismene sastave.
Preporučujem od srca. Plus kupovinom knjige pomažete Dečje onkološko odeljenje u Nišu...
Pocela sam je i ja. Zapravo , spremam se da pocnem. Imam jos par strana Stolarske olovke. Procitala sam delove, onako nestrpljivo.
Svratih da vas pozdravim.
Počeo sam da čitam roman Raj na drugom ćošku od M. V. Ljose, knjiga se bavi životom Flore Tristan, revolucionarke
iz prve polovine 19. veka, i Polom Gogenom, koji je bio njen unuk, roman je tako koncipiran da se jedno poglavlje bavi
Florom, a drugo Polom, tako da se ima utisak kao da čitamo dve knjige paralelno.
Meni se ta Stolarska olovka nije svidela, nisam je ni pročitala, a imala sam je na spisku od kad sam se pridružila temi.
Nego, moj Kindle je danas imao pravo vatreno krštenje. Satima sam čekala na neki pregled i pročitala celu knjigu (156 str.) Slike iz života M., slovačke književnice Svetlane Žuhove i zamalo da počnem sledeću. (U miso supi, Rju Murakami)
Ovo sam skinula onako čitajući spisak na nekom sajtu šta sve ima bez pravog plana i ideje šta tražim.
Kao i većina e-knjiga i ovo je hrvatski prevod, a radi se nekoj vrsti dnevnika mlade medicinske sestre, kojoj život teče kroz raspored dnevnih i noćnih smena u bolnici, odlazaka na bazen ili na trčanje, poseta majci na samrti u drugom gradu, sećanja na bivšeg dečka i kasnije osnivanje domaćinstva s novim.
Ne dešava se ništa naročito, opisano je obično i jednostavno, a nije dosadno ni banalno. Prijala mi je.
Evo lep opis sa knjige, kako ono beše ona reč što je Kamenita naučila: blurb!? (kaže na jednom mestu: nije sažetak, zapravo je reklama. Kratak tekst koji pohvalno govori o izdanju. Da u tim blurbovima sve je fantastično, neodoljivo, do sada nenapisano, uživaćete, nećete moći da ispustite iz ruku.... a ono posle neka grozota i dosada.
E ovo nije, baš je ovako kako piše:
Slike iz života M. vrsta je dnevničkoga zapisa – radi se o crticama iz Marisijina svakodnevnoga života koje su isprepletene sjećanjima na majku i majčinu smrt. Protagonistica Marisia medicinska je sestra i možda baš zbog toga
umije tako elokventno i razborito objasniti sve oko sebe, a zasigurno zbog toga ima i specifičan odnos spram smrti te ga pojmovno jasno razdvaja od umiranja. S umiranjem se nekako i nosi, prihvaća ga kao proces koji traje, dok se sa smrću teško suočava i miri te zazire od njezine konačnosti. Kratkim rečenicama i strujom svijesti polako se i u potpunosti otkriva osobnost glavne junakinje koja traga za mirom, stabilnosti, zrelosti i srećom. Proza Svetlane Žuchove topla je, jednostavna, razborita i blaga ali dovoljno hrabra i dojmljiva u propitivanju delikatnih ljudskih stanja, a pored osnovnih motiva, ona u romanu tematizira i obiteljske veze, umješno ih nijansirajući i raščlanjujući do najsitnijih detalja. Ovaj kratki roman sjajno vođene priče i slojevito okarakterizirane glavne junakinje s kojom se čitatelj s lakoćom identificira
te hrabar motivski odabir samo su potvrda autoričinog majstorstva, a to svakako dokazuje i nagrada Europske unije za književnost.
Počeo sam da čitam roman Raj na drugom ćošku od M. V. Ljose, knjiga se bavi životom Flore Tristan, revolucionarke
iz prve polovine 19. veka, i Polom Gogenom, koji je bio njen unuk, roman je tako koncipiran da se jedno poglavlje bavi
Florom, a drugo Polom, tako da se ima utisak kao da čitamo dve knjige paralelno.
Ja volim Ljosu. Drame su mu jos bolje nego romani(njih je poceo da pise samo zato sto je pisanje drama bilo u to vreme I na tom mestu totalno neisplativo, I ne mislim samo na novac).
Da li ti se dopada do sada ova knjiga? Meni se npr. nije svidela "Povest o Majti" takodje revolucionaru, homoseksualne orjentacije. Bila je nategnuta i dosadna.
E, pa nisam ni ja sa ljubavlju citala knjige koje sam morala tako da sam preskakala u sirokim lukovima na faksu, to sto je bilo pod " moralno",
a i dan danas sam jako odbojno raspolozena prema tim knjigama ili autorima.
( cenim da ni Quentin nije bio lud za Hamletom)
Ja sam Rusiju i sistem zivota u Rusiji ( dal carskoj, komunistickoj) bas iz ove knjige savrseno dobro razumela, a usput je autor beskrajno duhovit,
uskoro cu je i ponovo citati. Takvih spodoba, svejedno da li su proste, pametne, bogate ili siromashne " dushe", pa cak i mrtve, zaista ima samo
kod njega. Meni nije smetalo sto roman nije dovrsen, a i da je kao dovrsen, sta bi tu bilo drugacije?
mogla je i karenjina da se zavrsi sa kosidbom levina, sta ima veze.. videli smo malo o zivotu ruskog seljaka, malo o zivotu ruskog grofa i kneza i sta ces vise...i tako sam tu tri puta prekidao knjigu u razmacima od po par godina i nisam mogao dalje da je nastavim.. svaki put bi me dotukla njegova kosidba..
evo, bas sam nedavno citao od solzenjicina "odeljenje za rak".. skinuo knjigu sa interneta i kad sam je procitao, shavtio sam da je to samo prvi deo.. i kako nisam mogao da nadjem drugu knjigu da skinem, reko: ma ko ga ebe, ko da bi nesto mnogo pametnije u drugoj reko..
Ja volim Ljosu. Drame su mu jos bolje nego romani(njih je poceo da pise samo zato sto je pisanje drama bilo u to vreme I na tom mestu totalno neisplativo, I ne mislim samo na novac).
Da li ti se dopada do sada ova knjiga? Meni se npr. nije svidela "Povest o Majti" takodje revolucionaru, homoseksualne orjentacije. Bila je nategnuta i dosadna.
Meni se takođe Povest o Majti nije dopala, ova za sada deluje mnogo bolje, barem nije dosadna. Meni je bio najbolji njegov
roman Don Rigobertove beležnice.
Da li si čitala možda Albera Kosrija? Ako nisi preporučujem ti njegov briljantni roman Siroti i gordi, koji je pravo remek-delo, a i ostale prevedene knjige kod nas Ljudi koje je bog zaboravio, i Boje prljavštine su vrhunske. Samo ova poslednja ima na netu i može se ovde skinuti.
mogla je i karenjina da se zavrsi sa kosidbom levina, sta ima veze.. videli smo malo o zivotu ruskog seljaka, malo o zivotu ruskog grofa i kneza i sta ces vise...i tako sam tu tri puta prekidao knjigu u razmacima od po par godina i nisam mogao dalje da je nastavim.. svaki put bi me dotukla njegova kosidba..
evo, bas sam nedavno citao od solzenjicina "odeljenje za rak".. skinuo knjigu sa interneta i kad sam je procitao, shavtio sam da je to samo prvi deo.. i kako nisam mogao da nadjem drugu knjigu da skinem, reko: ma ko ga ebe, ko da bi nesto mnogo pametnije u drugoj reko..
Zasto li se svi "zakace" za kosidbu? :-)))) Ja se, na primer, toga i ne secam narocito detaljno, a knjigu sam procitala jos u drugom srednje(dakle pre 15 godina) i to vrlo pazljivo. Jednostavno, nije bilo nesto sto bi kvarilo utisak ili ostavilo trag o napornosti teksta. :-)
rat i mir sam samo jednom pokusao da procitam, stigao sam do sedamdeset i neke strane i jos uvek je trajao uvod.. reko:ebote, sta ce biti tek kad krene rat.. pa mir na kraju.. ne, ne moguuu
Što se Ljose tiče, upoznala sam se s njim tek kad je dobio Nobela. Avanture su mi se dopale, Pohvala pomajci onako, a Pantaleon i posetiteljke nikako. Imam još nekoliko njegovih knjiga koje možda dočekaju svoj red jednog dana. Imam Beležnice, Povest o Majti, Rat za smak sveta i Peti ugao. Beležnice su valjda povezane s Pohvalom pomajci, otkad još hoću da ih pročitam...
e, da.. mnogo kasnije sam nasao skraceno izdanje rata i mira i to mi je bilo skroz ok.. i to bas ovde, na krstarici..
evo, za sve kojima bude mrsko da citaju:
RAT I MIR *****
Pre dvesta godina Francuzi krenu na Ruje i dodju do Moskve (kao u Pancer Generalu). Onda je dosla zima i Francuzi se posmrzavaju ko ****** i onda se napasu muda Rujama ko zec kelerabe. Knjiga ima soma strana, tu ima i neke ribe, zurke, zvacu nesto, njesra sve vreme.
Što se Ljose tiče, upoznala sam se s njim tek kad je dobio Nobela. Avanture su mi se dopale, Pohvala pomajci onako, a Pantaleon i posetiteljke nikako. Imam još nekoliko njegovih knjiga koje možda dočekaju svoj red jednog dana. Imam Beležnice, Povest o Majti, Rat za smak sveta i Peti ugao. Beležnice su valjda povezane s Pohvalom pomajci, otkad još hoću da ih pročitam...
Mene od Vargasa Ljose privlači naslov Grad i psi.Mislim da bi to baš moglo da mi se dopadne jer me i tema privlači.
Kad sam videla da sad Nova knjiga ima i pojedinačne delove Aleksandrijskog kvarteta, razmatram da se bacim.
Međutim, čeka me u skorije vreme Praško groblje. Jedva čekam da stignem da mu se posvetim.
Što se Ljose tiče, upoznala sam se s njim tek kad je dobio Nobela. Avanture su mi se dopale, Pohvala pomajci onako, a Pantaleon i posetiteljke nikako. Imam još nekoliko njegovih knjiga koje možda dočekaju svoj red jednog dana. Imam Beležnice, Povest o Majti, Rat za smak sveta i Peti ugao. Beležnice su valjda povezane s Pohvalom pomajci, otkad još hoću da ih pročitam...
I ja svasta od njega imam, ali on nikako nije ljubav mog zivota
Cituckala sam nesto ( ne znam vise ni sta), ali su njegova i moja interesovanja za zivot i svet oko sebe dijametralno suprotna
mogla je i karenjina da se zavrsi sa kosidbom levina, sta ima veze.. videli smo malo o zivotu ruskog seljaka, malo o zivotu ruskog grofa i kneza i sta ces vise...i tako sam tu tri puta prekidao knjigu u razmacima od po par godina i nisam mogao dalje da je nastavim.. svaki put bi me dotukla njegova kosidba..
evo, bas sam nedavno citao od solzenjicina "odeljenje za rak".. skinuo knjigu sa interneta i kad sam je procitao, shavtio sam da je to samo prvi deo.. i kako nisam mogao da nadjem drugu knjigu da skinem, reko: ma ko ga ebe, ko da bi nesto mnogo pametnije u drugoj reko..
Onda ti preporucujem da poces sa Prustom i njegovim legendarnim delom ( U potrazi za izgubljenim vremenom) jer su motivi ljudi koji citaju razliciti od tvojih.
Ja bih svoju ljubav prema knjigama, citanju, svrstala u neki l'art pour l'art, hobi, uzivanju u jeziku, mastovitosti autora, ali i nekim saznanjima pa neka je to i kosidba
ili zetva,a ako su u pitanju vinogradarske muke, utoliko zanimljive za mene.
ha, mozda si u sali rekla ovo za prusta,ali da znas da si mi zagolicala radoznalost
e, a kad si pomenula uzivanje u jeziku i mastovitost autora, podsetila si me na pavica.. krenem da citam i divim se lepoti recenica i masti, ali posle nekog vremena te recenice pocinju da me smaraju i ja nisam uspeo da procitam nijednu njegovu knjigu