Bespuća i stranputice zakona indogermanističke komparativne lingvistike

Lat. Platinus > platanus > Rum. paltin. "The instability of the liquids is frequent in many Rumanian words", itd. itd. Balta je ipak zavrsila u blatu.

nandris1a-1.jpg


nandris2a-1.jpg


Grigore Nandris, Phonetic and phonemic principles for the study of Slavo-Rumanian linguistic relationship, Annali: sezione slava, IX, Napoli, 1966, pp. 40-41.

 
Poslednja izmena:
Lat. Platinus > platanus > Rum. paltin. "The instability of the liquids is frequent in many Rumanian words", itd. itd. Balta je ipak zavrsila u blatu.

nandris1a-1.jpg


nandris2a-1.jpg


Grigore Nandris, Phonetic and phonemic principles for the study of Slavo-Rumanian linguistic relationship, Annali: sezione slava, IX, Napoli, 1966, pp. 40-41.



Охоо. мишљење?!

Значи, сви који кажу БАЛТ за Балтичко море су пореклом Румуни?.Виспрено, нема шта:mrgreen:

Latvian (Baltijas jūra)
Lithuanian (Baltijos jūra);
in Latin (Mare Balticum)
French (Mer Baltique),
Italian (Mar Baltico),
Portuguese (Mar Báltico),
Romanian (Marea Baltică)
Spanish (Mar Báltico); i
Greek (Βαλτική Θάλασσα);
Albanian (Deti Balltik);
in Welsh (E Môr Baltig);
Polish (Morze Bałtyckie or Bałtyk),
Czech (Baltské moře or Balt),
Croatian (Baltičko more),
Slovenian (Baltsko morje),
Bulgarian (Baltijsko More, Балтийско море),
Kashubian (Bôłt),
Macedonian (Балтичко Море, Baltičko More),
Ukrainian (Балтійське море, "Baltijs'ke More"),
Belarusian (Балтыйскае мора, "Baltyjskaje Mora"),
Russian (Балтийское море, "Baltiyskoye Morye")
and Serbian (Балтичко море, Baltičko more).

Мени је ту смешно како германска група (која је окупирала до данас већи део Балтичког мореа) и даље има назив Источно море.
 
Poslednja izmena:
. Balta je ipak zavrsila u blatu.


U latinskim rukopisima BALTeus je:

I. Lit., a girdle, belt; esp. a swordbelt, or the band passing over the shoulder (cf. Quint. 11, 3, 140; Dict. of Antiq.): baltea, Att. ap. Non. p. 194, 21; “Varr. ib.: infelix umero cum apparuit alto Balteus,” Verg. A. 12, 942: “lato quam circumplectitur auro Balteus,” id. ib. 5, 313 Serv.; “12, 274: verutum in balteo defigitur,” Caes. B. G. 5, 44: aurata baltea illis erant, Liv. H. ap. Non. p. 194, 21: “gregarius miles viatica sua et balteos phalerasque loco pecuniae tradebant,” Tac. H. 1, 57 fin.; Vulg. Exod. 28, 39: regum, ib. Job, 12, 18.—

II. Transf., that which surrounds like a girdle, a border, rim, edge, circle.

F. A strapping, blow with a belt: “quoties rumoribus ulciscantur Baltea,” Juv. 9, 112.

http://www.perseus.tufts.edu/hopper...phabetic+letter=B:entry+group=3:entry=balteus

dok je mačar BALTearius

baltĕārĭus , ii, m. balteus,
I.a maker or master of sword-belts, Inscr. Orell. 3501.
http://www.perseus.tufts.edu/hopper...betic+letter=B:entry+group=3:entry=baltearius


Etrurska-Tirsenska tuđica u latinskom jeziku
https://books.google.rs/books?id=de...dXIKHW63C40#v=onepage&q=balteus sword&f=false
https://books.google.rs/books?id=NJ...VO#v=onepage&q=balteus sword etrurian&f=false

Додатак везан за етрурске речи још увек у употреби и функцији:
Ε т р у р ц и су још пре свога доселења око г. 800. ст.е. морали имати додира са Индоевропљанима. Штавише, у њихову језику, који нам је сачуван на многобројним натписима, у њихову ритуалу, чије су формуле исписанс на чаршаву египатске мумије Загребачког археолошког музеја, има трагова словенског речника (нрп. етр. Suplu „фрулаш", лат. subulo „фрулаш" и руски сопелб „фрула"; ).
др Милан Будимир, др Мирон Флашар, ПРЕГЛЕД РИМСКЕ КЊИЖЕВНОСТИ, „Научна књига“, Београд 1991, 18-21, 66-68, према http://www.paundurlic.com/forum.vlasi.srbije/index.php?topic=424.0

Код нас је иначе та свирала - сопила, ево фотографије са Баније како изгледа (писак као обоа)
http://www.gajde.com/wp-content/uploads/2012/11/banijskesvirale.png
 
Poslednja izmena:
Sve važeće komparativnoligvističke "zakonitosti" date su pod imperativom tj. osnovnim ciljem postojeće indogermanističke paradigme: Mi Germani smo ovde bili pre vas Slovena.
1.
I za taj cilj jedino je sredstvo štampati i šrampati etimološke rečnike;)
Čini mi se da nijedan etimološki slovar nije stariji od Berlinskog kongresa.

2. Germani nisu imali sopstven naziv za sebe, to što se koristi za njih i što su prihvatili, to im nije sopstveno ime.
Kako su mogli bezimeni ?
 
Može li mi ko objasniji šta su "latnski vulgarizmi" koji imaju značajan udeo u jezičkom fondu srpskog jezika.
Da li su ove reči bile zastupljne i u rimskom latinskom?

Можеш ли објаснити одакле ти израз "латински вулгаризми", јер то би могло да значи сасвим различите ствари.
 
Loše rečeno.
Balkanski latiniteti.

Ваљда је Етимолошки Рјечник Петара Скока добар за почетак, нажалост немам га при руци:
https://books.google.com/books/about/Etimologijski_rječnik_hrvatskoga_ili_sr.html?id=VRALAQAAMAAJ

Такође, ваљда је питање утицаја балканског латинитеа на југослевенске језике већ било обрађено, мада очекујем да због нових генетиских резултата ово ће изнова бити разматрано.

У међувремену, наишао сам на ово:

Dalmatski jezik
Dalmatski je skupni naziv koji je romanskim govorima uz dalmatinsku obalu dao austrougarski jezikoslovac Matteo Giulio Bartoli. Sada se vjeruje da je dalmatskih govora bilo barem dvanaest, i da ih se može grupirati u tri dalmatoromanska jezika: sjevernojadranski ili zadarskoromanski (jadertinski), koji se govorio od Krka do Splita i Hvara, dubrovačkoromanski (raguzejski) na potezu od Stona i Korčule do Budve, te barskoromanski (labeatski), kojim se govorilo od Bara do Lezhea. Oslonivši se na fonetske značajke prethodnih jezika i na ine supstrate, balkanski latinitet vjerojatno nikada nije stvorio jedinstven govor (čak i kada se koristio isti standard dokumenata na latinskome), pa se razvio u nekoliko grupa srodnih jezika. Slaveni su po dolasku postupno jezično apsorbirali gotovu svu nekadašnju latinsku zonu Balkanskog poluotoka, pa su se romanski jezici našli izolirani i sve brže razvijali svaki svoj specifičan fonetski, morfološki i sintaktički sustav, uz utjecaje susjeda i jačih centara. Dio socijalnog utjecaja dalmatskih govora je na dalmatinskim područjima pod mletačkom vlašću preuzeo venetski kolonijalni dijalekt, koji je prodirao s mletačkom vlašću i trgovinom od XI stoljeća. Reklo bi se da je na djelu bio proces supstitucije a ne konvergencije, jer bi inače i kolonijalni mletački dijalekt u Dalmaciji apsorbirao dalmatske lekseme oblike u mnogo većoj mjeri, kao i hrvatski, a ne samo fonetske utjecaje u supstratu. Stoga u Dalmaciji nema osnova za tvrdnju da bi talijanska manjina etnički izravno naslijedila antičko romanstvo, osim djelomice na Krku i Cresu. I na prodor i na nestanak romanskih govora u Dalmaciji utjecao je prestiž, sociolingvistički fenomen koji je i danas izrazito nazočan, a koji Skok definirao kao imitaciju govora predstavnika vlasti.

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=532976
 
Napokon, detaljnije objasnjenje koje, duboko vjerujem, zasluzuje poseban prostor na blogu autora ove teme...

madjarski1a-1.jpg

Što se slive (šljive srp.) tiče:

livid (adj.)
early 15c., "of a bluish-leaden color," from Middle French livide and directly from Latin lividus "of a bluish color, black and blue," figuratively "envious, spiteful, malicious," from livere "be bluish," earlier *slivere, from PIE *sliwo-, suffixed form of root *(s)leie- "bluish" (cognates: Old Church Slavonic and Russian sliva "plum;" Lithuanian slywas "plum;" Old Irish li, Welsh lliw "color, splendor," Old English sla "sloe"). The sense of "furiously angry" (1912) is from the notion of being livid with rage.


Sliva (šljiva srp.) dobila je ime po tome kada je odcediš ona se sliva. Koren jeste LIV; taj koren imaju i reči liv, livada, livnost, dolivati, gliva, izlivati, mlivka, nalivati, kaliv, oblivati, odlivati. oliva, oblivati, polivati, prelivati, plivati, prilivati, razlivati, slivati, talivec (čovek koji topi metal), ulivati, vlivati, zaliv, zalivati, zliv, zlivati.
http://bos.zrc-sazu.si/sskj.html

Može li mi prvo neko objasniti: zašto su Sloveni/Srbi dva puta, ponavljam dva puta pravili metatezu da bi se vratili prvobitnom obliku reči: PIE *sliwo- Old Church Slavonic and Russian sliva "plum;
 
Što se slive (šljive srp.) tiče:

livid (adj.)
early 15c., "of a bluish-leaden color," from Middle French livide and directly from Latin lividus "of a bluish color, black and blue," figuratively "envious, spiteful, malicious," from livere "be bluish," earlier *slivere, from PIE *sliwo-, suffixed form of root *(s)leie- "bluish" (cognates: Old Church Slavonic and Russian sliva "plum;" Lithuanian slywas "plum;" Old Irish li, Welsh lliw "color, splendor," Old English sla "sloe"). The sense of "furiously angry" (1912) is from the notion of being livid with rage.


Sliva (šljiva srp.) dobila je ime po tome kada je odcediš ona se sliva. Koren jeste LIV; taj koren imaju i reči liv, livada, livnost, dolivati, gliva, izlivati, mlivka, nalivati, kaliv, oblivati, odlivati. oliva, oblivati, polivati, prelivati, plivati, prilivati, razlivati, slivati, talivec (čovek koji topi metal), ulivati, vlivati, zaliv, zalivati, zliv, zlivati.
http://bos.zrc-sazu.si/sskj.html

Može li mi prvo neko objasniti: zašto su Sloveni/Srbi dva puta, ponavljam dva puta pravili metatezu da bi se vratili prvobitnom obliku reči: PIE *sliwo- Old Church Slavonic and Russian sliva "plum;

Ti i dalje o baratanju riječima, a ne znaš ni šta su osnova, korijen riječi, itd...nijedan od tih relevantnih lingvističkih pojmova.
 
Ti i dalje o baratanju riječima, a ne znaš ni šta su osnova, korijen riječi, itd...nijedan od tih relevantnih lingvističkih pojmova.

Ali, ovaj mu je post odličan. Kad neko na oku dobije šljivu, doktor napiše "lividna prebojenost" facijalne regije, a ne zna da je to lividno, ustvari - "šljividno". z:mrgreen:

Iz naporedog postojanja ruskih oblika za plamen (plámja i polómja) vidi se da je rusko mnogoglasje posledica razbijanja originalnog slovenskog početnog suglasničkog klastera:
Zvanična etimologija:

prasl.
*polmen- :lol: (stsl. plamy, rus. plámja, dijal. polómja, polj. płomień) ≃ v. paliti

Takođe, iz drugih indoslovenskih jezika (npr. latinskih), vidimo da je osnovni koren *PLЪM.
flame (v.) Middle English flaumen, also flaumben, flomben, flamben, flamen, flammen, c. 1300 (implied in flaming "to shine (like fire), gleam, sparkle like flames;" mid-14c. as "emit flames, be afire, to blaze," from Anglo-French flaumer, flaumber (Old French flamber) "burn, be on fire, be alight" (intransitive), from flamme "a flame" (see flame (n.)).

Transitive meaning "to burn, set on fire" is from 1580s. Meaning "break out in violence of passion" is from 1540s; the sense of "unleash invective on a computer network" is from 1980s. Related: Flamed; flaming. To flame out, in reference to jet engines, is from 1950.

flame (n.) Middle English flaume, also flaumbe, flambe, flame, flamme, mid-14c., "a flame;" late 14c., "a flaming mass, a fire; fire in general, fire as an element;" also figurative, in reference to the "heat" or "fire" of emotions, from Anglo-French flaume, flaumbe "a flame" (Old French flambe, 10c.), from Latin flammula "small flame," diminutive of flamma "flame, blazing fire," from PIE *bhleg- :hahaha: "to shine, flash," from root *bhel- (1) "to shine, flash, burn" (see bleach (v.)).

The meaning "a sweetheart, object of one's passion" is attested from 1640s; the figurative sense of "burning passion" was in Middle English, and the nouns in Old French and Latin also meant "fire of love, flame of passion," and, in Latin "beloved object." The Australian flame-tree is from 1857, so called for its red flowers.​

Dakle, u vezi sa korenom plam(-en) zvanična anglosaksonska etimologija notorno je nedorečena.

Takođe, iz italijanskog jezika vidimo dadaističke tendnecije romanskih jezika (lat. flamma daje ital. fiamma; a kod nas bi se takav oblik tepanjem dobio - "pjamen"). Ovo nam je zaista važno za razumevanje romanskog preuzimanja slovenskog pojmovlja.

1d99eb.png

1d982b.png


I sada možemo ovak koren povezati sa srodnim korenom reči p(j)ena.

foam (v.) Old English famgian "to emit foam, to boil," from the source of foam (n.). Sense of "become foamy, to froth" is from late 14c. Transitive sense is from 1725. Related: Foamed; foaming.foam (n.) Middle English fom, fome (c. 1300), from Old English fam "foam, saliva froth; sea," from West Germanic *faimo- (cognates: Old High German veim, German Feim), from PIE root *(s)poi-mo- "foam, froth" (cognates: Sanskrit phenah; Latin pumex "pumice," spuma "foam;" Old Church Slavonic pena "foam;" Lithuanian spaine "a streak of foam"). The plastic variety used in packaging, etc., so called from 1937.


75583f.png
 
Dakle, da nacrtam članova bukvalističkog kluba, poenta je u tome da se slovenski korenovi međusobno naslanjaju jedan na drugi po srodnosti i tako umrežavaju težeći i svodeći se ka sve manjem broju korena kako se krećemo ka jezičkoj prošlosti. S druge strane, zvanična lingvistika slovenskim etimonima pretpostavlja germanske i italske, koje onda svodi na protoindoevropske, koji se, za razliku od slovenskih korenova, idući ka jezičkoj prošlosti, paradoksalno, umnožavaju, usitnjavaju, partikularizuju i međusobno udaljavaju.

Eto, to je još jedan argument, zasad nedovoljno potkrepljen, pogotovo za one koji gledaju razlog da ga ne prihvate. Oni koji žele, tražiće način.
 
Руски чува изворне скупине сугласник-ликвид-самогласник, као и сви остали словенски језици, дакле није "разбијао оригиналне словенске почетнике сугласничке кластере" (Које? Какве?). Сугласничке скупине свакако су много боље очуване у руском него у јужнословенским језицима.

Будући да Мркаљ на форуму тврди како у руском постоје речи волок, у значењу во, и некакво дијалекатско пламы, јасно је како му је тај језик огромна непознаница.

У руском постоји велик број речи пореклом из старословенскога језика, тако настадоше парови попут поломя/пламя, полон/плен, ворог/враг, берег/брег. Пуногласни облици су изворни источнословенски, а метатезирани су црквенославизми.

Речи пламен, палити и пепео (< пепел) истога су корена. У старословенском налазимо и облик полѣти 'палити', а у словеначком poleti 'палити, пламен'. Ту видимо различите превојне ступње тога корена.

У прасловенском облику *polmy 'пламен', ликвид се налазио на граници слога, што је морало бити измењено метатезама и пуногласјем када се јавио закон отворенога слога. У старословенском се ниједан слог није завршавао сугласником.

Латинско flamma није когнат словенских *polmy, *paliti, *pepelъ/*popelъ, *polěti. Успоредбом с облицима flagro, flagrantia, deflagrare закључујемо како потиче од старијега *flagma.
 
Poslednja izmena:
Латинско flamma није когнат словенских *polmy, *paliti, *pepelъ/*popelъ, *poleti.
Da, ako važe danas uspostavljena pravila, ali mogu da važe i durgačija pravila po kojima ital. fiamma i eng. flame dolaze od srpskog plam(en). To da očigledno jednake reči plamen i flame (lat. flamma) nisu kognati, jeste žrtvovanje zdrave logike radi očuvanja nakaradnog sistema postojećih pravila.
 
Poslednja izmena:
Da, ako važe danas uspostavljena pravila, ali mogu da važe i durgačija pravila po kojima ital. fiamma i eng. flame dolaze od srpskog plam(en). To da očigledno jednake reči plamen i flame (lat. flamma) nisu kognati, jeste žrtvovanje zdrave logike radi očuvanja nakaradnog sistema postojećih pravila.
То је нетачна пучка етимологија.

flamma < *flagma; flagro, flagrantia, deflagrare
 

flare (n.) "a giving off of a bright, unsteady light," 1814, from flare (v.). This led to the sense of "signal fire" (1883). The astronomy sense is from 1937. Meaning "a gradual widening or spreading" is from 1910; hence flares "flared trousers" (1964).

flare (v.) 1540s, "spread out" (hair), of unknown origin, perhaps from Scandinavian or from Dutch vlederen. :hahaha: Meaning "shine out with a sudden light" is from 1630s. The notion of "spreading out in display" is behind the notion of "spreading gradually outward" (1640s). Related: Flared; flaring.

:mrgreen:

Radi se, najverovatnije, o epenteznom g.
 
Da, ako važe danas uspostavljena pravila, ali mogu da važe i durgačija pravila po kojima ital. fiamma i eng. flame dolaze od srpskog plam(en). To da očigledno jednake reči plamen i flame (lat. flamma) nisu kognati, jeste žrtvovanje zdrave logike radi očuvanja nakaradnog sistema postojećih pravila.
Чекај мало овавком аргументацијом, јер кад се наивном и неупућеном нешто чини очигледним, питам те: Кад погледаш вани кроз прозор, зар није очигледно да је Земља равна к'о плоча? Зависи где ти је кућа.
 
flare (n.) "a giving off of a bright, unsteady light," 1814, from flare (v.). This led to the sense of "signal fire" (1883). The astronomy sense is from 1937. Meaning "a gradual widening or spreading" is from 1910; hence flares "flared trousers" (1964).

flare (v.) 1540s, "spread out" (hair), of unknown origin, perhaps from Scandinavian or from Dutch vlederen. :hahaha: Meaning "shine out with a sudden light" is from 1630s. The notion of "spreading out in display" is behind the notion of "spreading gradually outward" (1640s). Related: Flared; flaring.

:mrgreen:

Radi se, najverovatnije, o epenteznom g.

Па добро, кад већ тражиш по енглеским речницима, зашто ниси пронашао flame па онда bleach:

flame (n.)
Middle English flaume, also flaumbe, flambe, flame, flamme, mid-14c., "a flame;" late 14c., "a flaming mass, a fire; fire in general, fire as an element;" also figurative, in reference to the "heat" or "fire" of emotions, from Anglo-French flaume, flaumbe "a flame" (Old French flambe, 10c.), from Latin flammula "small flame," diminutive of flamma "flame, blazing fire," from PIE *bhleg- "to shine, flash," from root *bhel- (1) "to shine, flash, burn" (see bleach (v.)).

bleach (v.)
Old English blæcan "bleach, whiten," from Proto-Germanic *blaikjan "to make white" (cognates: Old Saxon blek, Old Norse bleikr, Dutch bleek, Old High German bleih, German bleich "pale;" Old Norse bleikja, Dutch bleken, German bleichen "to bleach"), from PIE root *bhel- (1) "to shine, flash, burn" (cognates: Sanskrit bhrajate "shines;" Greek phlegein "to burn;" Latin flamma "flame," fulmen "lightning," fulgere "to shine, flash," flagrare "to burn;" Old Church Slavonic belu "white;" Lithuanian balnas "pale").

http://www.etymonline.com/index.php?term=bleach&allowed_in_frame=0
 
Не зна више о којем језику наклапа, побркао лончиће.

Осачки натпис: ekas : iúvilas . iuveí . flagiuí . stahínt . / minnieís kaísillieís . minateís : ner .

IiahSs6.png


Rex E. Wallace - Sabellian languages, The Ancient Languages of Europe, Edited by Roger D. Woodard, Cambridge University Press, 2008, 99.
 
Poslednja izmena:
Па добро, кад већ тражиш по енглеским речницима, зашто ниси пронашао flame па онда bleach:

flame (n.)
Middle English flaume, also flaumbe, flambe, flame, flamme, mid-14c., "a flame;" late 14c., "a flaming mass, a fire; fire in general, fire as an element;" also figurative, in reference to the "heat" or "fire" of emotions, from Anglo-French flaume, flaumbe "a flame" (Old French flambe, 10c.), from Latin flammula "small flame," diminutive of flamma "flame, blazing fire," from PIE *bhleg- "to shine, flash," from root *bhel- (1) "to shine, flash, burn" (see bleach (v.)).

bleach (v.)
Old English blæcan "bleach, whiten," from Proto-Germanic *blaikjan "to make white" (cognates: Old Saxon blek, Old Norse bleikr, Dutch bleek, Old High German bleih, German bleich "pale;" Old Norse bleikja, Dutch bleken, German bleichen "to bleach"), from PIE root *bhel- (1) "to shine, flash, burn" (cognates: Sanskrit bhrajate "shines;" Greek phlegein "to burn;" Latin flamma "flame," fulmen "lightning," fulgere "to shine, flash," flagrare "to burn;" Old Church Slavonic belu "white;" Lithuanian balnas "pale").

http://www.etymonline.com/index.php?term=bleach&allowed_in_frame=0


Ne,totijeodsrpskogbelo,italijanskogbiancoitd.
 

Back
Top