Bespuća i stranputice zakona indogermanističke komparativne lingvistike

To je sasvim pogresno tumacenje Dzinovog rada. Nije on rekao da su Hrvati gotskog porijekla, nego da je naziv Goti bio koristen u trinaestom veku za neRomane u Hrvatskoj.

Treba ga procitati.

Znam pročitao sam sve od dotičnog. Ali se njegovi zaključci izvlače iz konteksta te se govori da su Hrvati u biti došli pomiješani sa Gotima. Znači pomiče se granica dolaska Hrvata.
 
Znam pročitao sam sve od dotičnog. Ali se njegovi zaključci izvlače iz konteksta te se govori da su Hrvati u biti došli pomiješani sa Gotima. Znači pomiče se granica dolaska Hrvata.

Dzino obradjuje (1) romanizaciju Balkana zatim (2) slovenizaciju Balkana i kako se to odvilo bez vece promene genetickog sastava Balkanaca.
 
Vrijeme je da se stane na kraj ovim suludim i paranoicnim konstrukcijama zasnovanim na najprostijem neznanju...

A. The Addition of An Anlaut Vowel.

richards4-1.jpg


"B. The Insertion of an Anaptyctic Vowel: The most common method of breaking up anlaut consonant clusters is by the insertion of an anaptyctic vowel, again usually identical to the vowel in the second syllable, but sometimes /i/ or /e/. Examples: Slavic brazda -> Hungarian barazda, Slavic brat' -> Hungarian barat, Slavic kralj' -> Hungarian kiraly, Slavic kr'st' -> Hungarian kereszt.

This method of resolving consonant clusters explains the morphology of Slavic loanwords such as 'szerda' (Wednesday). At first glance this would appear the result of an umethathesized (and presumably very old) Slavic ToRT form into Hungarian. In fact, the umethathesized appearance of this particular lexeme is the result of an anaptyctic vowel having been inserted into the anlaut consonant cluster in order to break it up. After this insertion occurred the vowel in the second syllable was often lost , thereby giving the appearance of an umethathesized ToRT form. Thus, the proper sequence for the entrance of such a loanword into Hungarian was as follows: Slavic srěda -> Hungarian szereda -> szerda. (Szereda still exists in some Hungarian dialects)."

richards1-1.jpg


richards2-1.jpg


A. The Addition of An Anlaut Vowel, B. The Insertion of an Anaptyctic Vowel.
Ronald O. Richards, Common Slavic's Pannonian Dialect as Viewed Through Old Hungarian, A dissertation submitted in partial satisfaction of the requirements for the Degree of Doctor of Philosophy in Slavic Languages and Literatures, UCLA, 2001, pp. 101-102.


Misterija br. 2

Kako cakavac Petar Zoranic pise (1536) u originalnom venecijanskom izdanju "Planina" (1569) ime rijeke "Krke", tj. kako ga je domace stanovnistvo izgovaralo?
"la Charcha zuana yesam Dinanna hchi", tj. Ja K(a)rka zvana jesam, Dinarina kci.

Kako jedna Talijanka danas izgovara Krka, Mreznica i Autohtonisti, odjebite(!).


Ostalo IgarJ neka sredi, ako bude imao dragocjenog vremena i svetacke volje da trosi na splacine samostalnog mislioca.
 
Poslednja izmena:
Veoma sam zahvalan Tandooriju na velikom trudu koji je ovaj put bio izuzetno plodan. Više puta sam isticao da je njegov doprinos dragocen.

1. Nađeno je ono što sam tražio - neuverljivo objašnjenje kako očigledna metateza sada to nije.

2. Merkatorova mapa je velika i ako su čakavci imali muke sa slogotvornim r, srpski vlasi sigurno nisu.

3. Neka snimi i Rb, Lbin, rlo i slobodno Mrkalj odjebi...
 
Dzino obradjuje (1) romanizaciju Balkana zatim (2) slovenizaciju Balkana i kako se to odvilo bez vece promene genetickog sastava Balkanaca.
mogao je skratiti. romanizacije nije bilo. a još manje slovenizacije na način kako se nadalje karikira.

ako stanovništvo ilirikuma nije preseljavano/raseljeno nije postojao mehanizam da rim izvrši potpunu romanizaciju.

romanizaciju su prihvatali oni koji su bili izdvojeni iz svoje matice pa prinudjrni na medjusobnu komunikaciju latinskim. latinski se koristio i za pisanje jer je imao pravila pisanja. latinskim su govorili mnogi stanovnici rima koji su bili dovučeni iz različitih krajeva sveta jer je to bio jedini način da se sporazumeju. ali, pretvoriti latinski jezik u maternji nije bilo moguće bez genocida ili drugog prosvetnog mehanizma.

dominantni markeri vezani za današnje slovene su I2a i R1a. potom bih dodao E1 i M205. I2a i R1a su stari evropljani i njihov suživot počinje pre više od 4500 godina sudeći po prisustvu na zapadu britanije i irske. M205 je enigama i endemski je u srba. te minorno zastupljen u drugih naroda. a E1 bi mogao biti taj koji je bio romanizovan pa sloveniziran. Njegov udeo je nekih 20% u srba i u rumuna. slično u bugara i grka. No i on je relativno stari stanovnik evrope, oko 6000 godina. nosilac tehnologije obrade zemlje. pa se možemo pitati kada je to E1 ostvario kontakt sa I2 i R1 izazvaši tako značajnu jezičku interakciju.
 
Poslednja izmena:
Evo opet nase Talijanke:

1. Rb, Lbin


2. Rb, Lbin, rlo 1


3. Rb, Lbin, rlo 2


4. Trst, trska, trstika


5. Trstika, Tarsatika


6. Trg, trg, Tergeste


7. Vlah


8. Grdelica, Grdelica


9. Kto, tko


10. Vse, sve


11. Prevala, Prevalis


12. Pervalis, Pervala


13. Brijeg, Srijem, lijep, liepore, piede, siede, djece, diezze, djeca, diezza, je, ije. Pade mi na pamet Stojanoviceva teza o uticaju romanskih govora na razvoj ijekavice.


14. Hlm, hlm, hlm


15. Hajmos, Hajmos


16. Breg, brig, berg


17. Butižnica


18. Zrmanja


19. Neretva, Neretva


20. Stol, kralj, stol, kralj


21. Prvi


22. Vrtar, Vardar


23. Srb, Srbin


24. Rs, Ras, Arsa, Raška, Rasija


25. Brazda, sreda


26. Mrkalj, odjebi!

 
Poslednja izmena:
Baš ne znam zašto ti je toliko teško da prihvatiš da nauka kaže da su tvoji preci prodali veru za večeru.
uopšte mi nebi bilo teško da je i tako bilo. no, kakve sad ima veze vera s onim što si kvotirao.

a zbog neargumentovanog optuživanja mojih predaka sledeći put ću tražiti da te banuju. trolaš i čekaš da se neko upeca i razbije ti dosadu.
 
Voditeljica Mojca Perat: "Kakav značaj imao je tada izbor vladara? I odakle reč kralj? Kod starih kultura kralj i kraljica značila sta neku vezu između naroda i boga."

Rihard Bizjak: "Tako je. Tačno to, značila sta nekakvu vezu između naroda i boga, i naravno neki naši istoričari objašnjavaju da dolazi od tuda Karlo Veliki. To je nemoguče! Zna se za Čedatski brevir, koji je pre rođenja Karla Velikog, jedno 20-30 godina bio napisan, oko 720-730, i tamo lepo piše Šuppan (sa dva P) ima te i te savetnike (pa se navodi njih desetoro), i pred sredinom jeste treći ili četvrti, lepo piše KRAL, tamo pre rođenja Karla Velikoga. To jeste jedna između stvari, tako da imamo tu izvornost ovde. Tu su bili Veneti i tako dalje. Da su Veneti i Sloveni nekoga prapraporekla imate ovde u najboljoj znamenitoj knjizi "Pod Justinijanovim žezlom", koju je napisao Prokopij iz Cezareje, preveo Kajetan Gantar 1961. godine, i lepo piše, iz knjige "De origine ak tibuskue getanum" (ne znam da li sam dobro preveo), u prevodu "O Gotima", i tamo piše na strani 34., 35. "Prostorna teritorija od izvora reke Visle naseljuje mnogobrojno ljudstvo Veneta." Od Visle do ovde (Slovenija), gde se mi sada nalazimo. "Ali oni imaju danas po različitim rodovima i krajevima različita imena, ali su se prvobitno nazivali Sloveni i Anti. Slovani žive od grada Noviodunum", nedaleko od Novoga Mesta (Slovenija) "i jezera koje se zove Mursijansko", reka Mura ovde gore, "do Dnestra i na severu do Visle. A Anti, koji su međunjima najratoborniji, od krivine Crnoga mora, Dnjestra do Dnjepra".
 
Dakle, zahvaljujući tekstu Ronalda O. Ričardsa kojeg je preneo Tandoori

A. The Addition of An Anlaut Vowel, B. The Insertion of an Anaptyctic Vowel.
Ronald O. Richards, Common Slavic's Pannonian Dialect as Viewed Through Old Hungarian, A dissertation submitted in partial satisfaction of the requirements for the Degree of Doctor of Philosophy in Slavic Languages and Literatures, UCLA, 2001, pp. 101-102.

imamo stručne nazive za glasovne promene koje su se dešavale kod reči koje su stranci usvajali od Slovena

A. Anlaut-vokalizam u primerima Arba od Rba i Albona od Lb(on), te

B. Umetanje ispljuvnog (anaptiznog) vokala umesto tzv. mnogoglasja

C. Kvaziteza likvida. Pošto se anaptizni samoglasnik umetnuo u anlautni (početni) konstonantski skup s ciljem njegovog razbijanja, dolazi do čestog gubljenja samoglasnika u drugom slogu "thereby giving the appearance of an umethathesized ToRT form." Primer takve promene je kada breg i vlah postaju berg i volh - kod ovog breg čak postoji ekavsko/ikavsko kolebanje refleksije jata u oblicima Berg / Gebirge (iako se to objašnjava preglasima i prevojima kao što se ispljuvci (anaptize) predstavljaju oblicima ante metatathesem).
 
Poslednja izmena:
Što se tiče izgovora praslovensko-južnoslovenskih toponima od strane romanofonog sveta onog doba, ja bi se poslužio izgovorom nevegetarijanskih Italijana:

https://translate.google.rs/?oe=utf-8&ie=UTF-8&hl=en&client=tw-ob#auto/it/lbin
(kliknuti na ikonicu "Listen" ispod desnog prozorčeta)

Kod tog izgovora jasno se čuje poluglas (debelo jer) kao anlaut ispred početnog L - Lbin. Takav se vokalizam pri udomaćenju uvek razvijao prema punom vokalu (A, E, O i sl.)
 
Ugro-finska (kavkaska) pleofonija pri usvajanju slovenskog

Dakle, zahvaljujući tekstu Ronalda O. Ričardsa kojeg je preneo Tandoori

A. The Addition of An Anlaut Vowel, B. The Insertion of an Anaptyctic Vowel.
Ronald O. Richards, Common Slavic's Pannonian Dialect as Viewed Through Old Hungarian, A dissertation submitted in partial satisfaction of the requirements for the Degree of Doctor of Philosophy in Slavic Languages and Literatures, UCLA, 2001, pp. 101-102.

imamo stručne nazive za glasovne promene koje su se dešavale kod reči koje su stranci usvajali od Slovena

A. Anlaut-vokalizam u primerima Arba od Rba i Albona od Lb(on), te

B. Umetanje ispljuvnog (anaptiznog) vokala umesto tzv. mnogoglasja

C. Kvaziteza likvida. Pošto se anaptizni samoglasnik umetnuo u anlautni (početni) konstonantski skup s ciljem njegovog razbijanja, dolazi do čestog gubljenja samoglasnika u drugom slogu "thereby giving the appearance of an umethathesized ToRT form." Primer takve promene je kada breg i vlah postaju berg i volh - kod ovog breg čak postoji ekavsko/ikavsko kolebanje refleksije jata u oblicima Berg / Gebirge (iako se to objašnjava preglasima i prevojima kao što se ispljuvci (anaptize) predstavljaju oblicima ante metatathesem).

I tek sad nam se precipitirao vrednosni stav glede Posmatračeve opservacije:

Ocigledno je da se mnogoglasje kod istocnih Slovena pojavljuje kao uticaj asimilovanih starosedeoca. Ja bih pre tipovao na "Karelo -Fince" nego azijate, finska plemena su naseljavala prostor od Baltika fakticki do Moskve, znaci Novgorodska,Tverska oblast, kuda su se Rusi makli iz Kijeva. Poznato je da je prisutstvo finske N haplogrupe debelo prisutno kod Rusa sa severa, a u finskom jeziku fakticki ima vise samoglasnika od suglasnika : Isoäitini leipoo herkullisia piiraita.


Providence, I tells ya! Bravo. :ok:

Dakle, ovde je genijalan momenat u tome da spajamo dosad neimenovano mađarsko mnogoglasje (Balaton, sereda, barazda itd.) sa istočnoslovenskim mnogoglasjem koje je takođe - viđu poente - ugro-finskog porekla.
 
Romanizacije Stanovnistva Balkanskog poluostrva je bilo svakako koliko ja znam Justinijan se nije bas proslavio sa znanjem Grckog jezika, sve negde do Iraklija zvanican jezik dakle sluzbeni u vojsci i administraciji Istocno- Rimskog Carstva koga mi svi redom,pa i nauka pogresno krstimo Vizantijom, to pod takvim imenom nikada nije postojalo je bio Latinski, pa je osnovno ako si hteo da napredujes u vojnoj,ekonomskoj i drugoj strukturi carstva ti si morao bar kako tako da natucas neki Latinski.
 
Napokon, detaljnije objasnjenje koje, duboko vjerujem, zasluzuje poseban prostor na blogu autora ove teme...

madjarski1a-1.jpg


madjarski2a-1.jpg



Bela Kalman, Hungarian Historical Phonology, The Hungarian Language, Edited by Lorand Benko and Samu Imre, The Hague-Paris, 1967, pp. 59-60.


Voditeljica Mojca Perat: "Kakav značaj imao je tada izbor vladara? I odakle reč kralj? Kod starih kultura kralj i kraljica značila sta neku vezu između naroda i boga."

Rihard Bizjak: "Tako je. Tačno to, značila sta nekakvu vezu između naroda i boga, i naravno neki naši istoričari objašnjavaju da dolazi od tuda Karlo Veliki. To je nemoguče! Zna se za Čedatski brevir, koji je pre rođenja Karla Velikog, jedno 20-30 godina bio napisan, oko 720-730, i tamo lepo piše Šuppan (sa dva P) ima te i te savetnike (pa se navodi njih desetoro), i pred sredinom jeste treći ili četvrti, lepo piše KRAL, tamo pre rođenja Karla Velikoga.


Gdje tacno (br. listica) u "Čedatskom breviru" pise "kral"?
 
Poslednja izmena:
Voditeljica Mojca Perat: "Kakav značaj imao je tada izbor vladara? I odakle reč kralj? Kod starih kultura kralj i kraljica značila sta neku vezu između naroda i boga."

Rihard Bizjak: "Tako je. Tačno to, značila sta nekakvu vezu između naroda i boga, i naravno neki naši istoričari objašnjavaju da dolazi od tuda Karlo Veliki. To je nemoguče! Zna se za Čedatski brevir, koji je pre rođenja Karla Velikog, jedno 20-30 godina bio napisan, oko 720-730, i tamo lepo piše Šuppan (sa dva P) ima te i te savetnike (pa se navodi njih desetoro), i pred sredinom jeste treći ili četvrti, lepo piše KRAL, tamo pre rođenja Karla Velikoga.

Mislio sam da je ovo jasno samo po sebi, ali da napišem. Ovo je, po meni, tipičan primer logičke greške, za koju ne mogu da ostanem u uverenju kako ju Bizjak s vremenom nije uvideo, ali je uprkos tome, senzacionalizma radi, nastavio da prodaje jeftinu priču. Taj četvrti se zvao Kral, jer sigurno da savetnik nije mogao biti kralj, zar ne? Pošto se radi o imenu, zapisanom kao Kral, verovatno je ili metateza od Karl- ili permutacija tj. greška u zapisu od imena Karl- za koje ne treba sumnjati da jeste postojalo pre Karla Velikog nakon koga je ime postalo mnogo popularnije.
E sad, ako pretpostavimo da je slovenski Kral (pre Karla Velikog) slovensko ime, trebalo bi otkriti odakle dolazi i šta znači, ako ne od imena Karl-.

Sad sam pogledao etimologiju:
Charles, Meaning & History From the Germanic name Karl, which was derived from a Germanic word meaning "man". However, an alternative theory states that it is derived from the common Germanic element hari meaning "army, warrior".The popularity of the name in continental Europe was due to the fame of Charles the Great (742-814), commonly known as Charlemagne, a king of the Franks who came to rule over most of Europe. It was subsequently borne by several Holy Roman Emperors, as well as kings of France, Spain, Portugal, Sweden and Hungary. The name did not become common in Britain until the 17th century when it was carried by the Stuart king Charles I. It had been introduced into the Stuart royal family by Mary Queen of Scots, who had been raised in France.Famous bearers of the name include naturalist Charles Darwin (1809-1882) who revolutionized biology with his theory of evolution, novelist Charles Dickens (1812-1870) who wrote such works as 'Great Expectations' and 'A Tale of Two Cities', French statesman Charles de Gaulle (1890-1970), and American cartoonist Charles Schulz (1922-2000), the creator of the 'Peanuts' comic strip.

carl (n.) c. 1300, "bondsman; common man, man of low birth," from Old Norse karl "man, male, freeman," from Proto-Germanic *karlon-, the same root that produced Old English ceorl "man of low degree" (see churl).
The Mellere was a stout carle for the nones [Chaucer]​
Carl masc. proper name, from Middle High German Karl "man, husband" (see carl).



Ovo objašnjenje jeste neubedljivo, ali sve i da dozvolimo da je je Kral ime slovenskog porekla - nameće se logično pitanje gde je to ime, zašto ga nema nigde pre i posle Karla Velikog osim u Bizjakovoj besedi. :think:

Jedino, možda, tražiti u shvatanju da je kral (ili Kral?) postao onaj koji se dobro nakrao. :per: Ili pak u današnjem imenu Hrelja koje je vezano sa imenicom krilo i glagolom hrliti. :think:
 
Због свога незнања Мркаљ не може увидети како себи упорно противуречи и пише самоопречне квазихипотезе.

Без икаква доказа говори о угрофинсом пореклу источнословенскога пуногласја (а до пре неки дан тврдио је како је настало због утицаја Кинеза, наступајући такође без доказâ).

Не уме ни показати и објаснити своје квазихипотезе. Ево пар проблема његових неуких погледа:

У словенским језицима налазимо метатезу с дужењем самогласника, метатезу без дужења самогласника и пуногласје. Говори с метатезом без дужења и они с пунгосласјем упућују нас на исте самогласнике, док они с метатезом и дужењем показују друге. Од којих облика се мора поћи у реконструкцији?

Тврди да је источнословенско пуногласје настало под утицајем других језика (никако да се са собом договори којих), што даље подразумева како у својој квазиреконструкији полази од метатезираних облика (никада није споменуо полази ли од оних с дужењем или без дужења) и сматра их изворним стањем, упркос чињеници да сви остали индоевропски језици, ономастички докази, словенске речи у другим језицима и инојезичке посуђенице у словенским језицима, те и докази из словенских језика, упућују на закључак како је преметено стање заправо секундарно.

Изгледа да покушава рећи како су словенске скупине TraT, TrěT TlaT, TlěT и(ли) TroT, TreT, TloT, TleT дале источнословенске пуногласне облике.

Но, речи попут брат, дремать, слава, клещи, кроткий, брести, слово и плести довољне су да се докаже нетачност и несувислост његових тврдњи. Према његовој квазихипотези, у источнословенским језицима требало би да налазимо облике попут мађарскога barát од *bratъ, те би источнословенски облици били **борот, **деремать, **келещи, **берести, **солово, **пелести. Толико о тачности ових његових револуционарних замисли.

О другим нетачностима и самоопречностима његових идеја ћу другим приликом, када опет скупим живаца за коментарисање таквих суманутости. Треба ту превише труда и времена уложити, и сада сам све сажео превише, јер нужно је појашњавати историјски развој великога броја језика и све то поткрепити доказима, а зашто да се толико трудим око тврдњи којима би се смејао свако ко иоле нешто зна о тим језицима и које не могу угрозити науку? Оне остају на овом форуму, а њихов аутор нека настави умишљати како је предводник некакве историографске револуције.
 
Poslednja izmena:
Због свога незнања Мркаљ не може увидети како себи упорно противуречи и пише самоопречне квазихипотезе.

Без икаква доказа говори о угрофинсом пореклу источнословенскога пуногласја (а до пре неки дан тврдио је како је настало због утицаја Кинеза, наступајући такође без доказâ).

Не уме ни показати и објаснити своје квазихипотезе. Ево пар проблема његових неуких погледа:

У словенским језицима налазимо метатезу с дужењем самогласника, метатезу без дужења самогласника и пуногласје. Говори с метатезом без дужења и они с пунгосласјем упућују нас на исте самогласнике, док они с метатезом и дужењем показују друге. Од којих облика се мора поћи у реконструкцији?

Тврди да је источнословенско пуногласје настало под утицајем других језика (никако да се са собом договори којих), што даље подразумева како у својој квазиреконструкији полази од метатезираних облика (никада није споменуо полази ли од оних с дужењем или без дужења) и сматра их изворним стањем, упркос чињеници да сви остали индоевропски језици, ономастички докази, словенске речи у другим језицима и инојезичке посуђенице у словенским језицима, те и докази из словенских језика, упућују на закључак како је преметено стање заправо секундарно.

Изгледа да покушава рећи како су словенске скупине TraT, TreT TlaT, TleT и(ли) TroT, TreT, TloT, TleT дале источнословенске пуногласне облике.

Но, речи попут брат, дремать, слава, клещи, кроткий, брести, слово и плести довољне су да се докаже нетачност и несувислост његових тврдњи. Према његовој квазихипотези, у источнословенским језицима требало би да налазимо облике попут мађарскога barát од *bratъ, те би источнословенски облици били **борот, **деремать, **келещи, **берести, **солово, **пелести. Толико о тачности ових његових револуционарних замисли.

О другим нетачностима и самоопречностима његових идеја ћу другим приликом, када опет скупим живаца за коментарисање таквих суманутости. Треба ту превише труда и времена уложити, и сада сам све сажео превише, јер нужно је појашњавати историјски развој великога броја језика и све то поткрепити доказима, а зашто да се толико трудим око тврдњи којима би се смејао свако ко иоле нешто зна о тим језицима и које не могу угрозити науку? Оне остају на овом форуму, а њихов аутор нека настави умишљати како је предводник некакве историографске револуције.

A blȁto? Šta ćemo sa kratkim slogom koji je u ruskom dao boloto? Jezik - ipak - nije matematika.
 
Нађи литературу у којој се говори о развоју акцентуације од прасловенскога до савремених словенских језика и нађи одговоре на питања која те занимају. Зашто бих ја издвајао време да објашњавам столећа језичкога развоја некоме ко се није потрудио упознати се с материјом, али га то не спречава у тобожњем оповргавању ње?
 
Нађи литературу у којој се говори о развоју акцентуације од прасловенскога до савремених словенских језика и нађи одговоре на питања која те занимају. Зашто бих ја издвајао време да објашњавам столећа језичкога развоја некоме ко се није потрудио упознати се с материјом, али га то не спречава у тобожњем оповргавању ње?

Ti si prvi počeo da izdvajaš svoje vreme. Nisi mi potreban, hvala. Imaš "voljno" od mene.

Метатеза ликвида и пуногласје, као и неке друге промене, јавили су се као последица прасловенскога закона отворених слогова. У инојезичним изворима посведочене словенске речи до поткрај осмога столећа показују старије неметатезирано стање, пред крај тога столећа јављају се метатезирани облици који убрзо преовлађују. У инојезичним речима које су ушле у прасловенски, а имале су скупину самогласник + сонант р или л, спроведена је метатеза. Словенске речи које су ушле у друге језике пре краја осмога столећа преузете су у неметатезираном облику, речи преузете од краја тога столећа имају новије метатезирано стање.

Неколико корена сачувало је старије стање у случајевима када сугласник није био на граници слога, нпр:

со(л), солити / слано < *solno
орати / рало < *orlo < *ordlo
мељем / млети < *melti
колац, кољем / клати < *kolti

Индоевропски когнати словенских речи, у којима је спроведена метатеза, показују старије неметатезирано стање, нпр. летонско dargs:

J51zuoJ.png

Rick Derksen: Etymological dictionary of the Slavic inherited lexicon, 2008

Срамотно је што се неки овде подсмехују онима који читају стручну литературу и тако стичу знање, друго се ни не може очекивати од некога ко науку види као заверу и ко слике на ФБ страницама посвећеним алтернативној историји сматра квалитетним штивом.

Primer sa mleti-meljem i klati-koljem je potpun promašaj. Brati-berem, kleti-kunem, str(e)ti-sterem, tr(et)i-tarem, zvati-zovem, drati-derem, ždrati-žderem, slati-šaljem, žeti-žanjem.

Kod oranja, samo r je korenskimorfem, -ti u *rti jeinfinitivni sufiks, a -lo u r(d)lo je sufiksni morfem na infinitivnoj osnovi, dočim početno o- nije anlaut vokalizam ili "nemetatezirani oblik" nego prefiksni morfem o-rti.
 
Писање произвољних непотрепљених тврдњи је лако и за такве измишљотине није потребно никакво знање.

- ко и где у славистици тврди да се у глаголима клати и млети ради о превоју самогласникâ?
- ко и где у славистици даје онакву сумануту етимологију речи орати и рало?

Било би поштено када би своје бедастоће престао представљати као доказане чињенице.

Можда ти треба још која смерница, морао би боље научити како функционишу превоји самогласникâ. Без знања историје словенских језика тешко је схватити односе превојних ступњева, зато си и погрешио и нашкрабао оне срамоте горе.
 
Poslednja izmena:
Писање произвољних непотрепљених тврдњи је лако и није потребно никакво знање за писање измишљотина.

- ко и где у славистици тврди да се у глаголима клати и млети ради о превоју самогласникâ?
- ко и где у славистици даје онакву сумануту етимологију речи орати и рало?

Било би поштено када би своје бедастоће престао представљати као доказане чињенице.

Можда ти треба још која смерница, морао би боље научити како функционишу превоји самогласникâ. Без знања историје словенских језика тешко је схватити односе превојних ступњева, зато си и погрешио и нашкрабао оне срамоте горе.

Prvo, ti imaš pokvareni sud o tome šta je dokazano. Ako nešto stoji zapisano u knjigama, to ne znači da je dokazano.

Drugo, gde sam ja naveo primere prevoja, molim te lepo za citat? Ma, sedite, kec - i ti i onaj koji takve (ma koliko stepenovane) gluposti objavljuje onamo odakle ih ti iščitavaš. U datim primerima prezenta nigde nije reč o prevoju.
 
Превоји такође савршено доказују метатезу ликвидâ и пуногласје у словенским језицима, будући да показују изворно место самогласника.

Забога, ни не знаш да се у реченим односима ради о превојима. :D Додуше, облици шаљем и ждерем млађи су и настали су аналогијом наместо старијих шљем и ждрем.
 
Poslednja izmena:
Превоји такође савршено доказују метатезу ликвидâ и пуногласје у словенским језицима, будући да показују изворно место самогласника.

Учити, учити и само учити.

Rekoh, citiraj te primere iz mog posta. Možeš da se vadiš na tzv. "prevojnu prazninu". :rotf:

- - - - - - - - - -

Превоји такође савршено доказују метатезу ликвидâ и пуногласје у словенским језицима, будући да показују изворно место самогласника.

Забога, ни не знаш да се у реченим односима ради о превојима. :D Додуше, облик шаљем је млађи и настао је аналогијом од старијега шљем,.

I žanjem je mlađi, ali nije u pitanju prevoj.

- - - - - - - - - -

I još prati-perem.
 
Poslednja izmena od moderatora:

Back
Top