Pumpaj Dinstanović
Zaslužan član
- Poruka
- 104.983
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
A el ima to negde da se skine besplatno?
vesna pešić, ćerka makedonskog udbaša radivoja (likvidiran 1993) u akciji
На то се нисам осврнуо јер није имало везе с темом.Ja samo vidim da sam ja pametniji od tvojih knjiga jer u njima ne piše kako je nastala reč badanj, badnjak, badnjar, a ja sam to objasnio, na šta se nisi osvrnuo. Neko ko se razume u jezičku nauku, prvo bi pohvalio takvu vrstu naučnog napretka, a neko ko je u svojoj suštini antinaučan bi preko toga preleteo jer nema u knjigama, pa sam ne zna bez puškica ni da li jeste, ni da li nije. Tek bi onda prešao na kritiku u koju ne bi uključivao lične strasti.
Реч бадањ настала је од старијега штокавскога бьдьњ вокализацијом полугласа ь > а, о том сведоче стсрп. облици попут Бьдьнь, Бьдьнѥви Доли као и дијал. бьдьњ
Када би твоје тумачење било тачно, у споменицима пре промене ь > а реч бања налазили бисмо у облику *бьнꙗ, али налазимо само банꙗ.
Даље, с једне стране имамо стсл. банꙗ; сх. бања; мак. бања; рус. баня; буг. баня; укр. баня; слн. banja; пољ. bania;, слк. baňa; чеш. baň, báne; глуж. banja, длуж.. banja на основу којих без потешкоћа реконструишемо општесловенско *banja.
По свему судећи реч је из јужнословенских говора најпре стигла у источнословенске, а из потоњих је преузета у западносовенске с нешто измењеним значењима. О том се може читати овде:
https://www.researchgate.net/profil...tarsim-romanismum-ve-slovanskych-jazycich.pdf
Vít Boček - Studie k nejstarším romanismům ve slovanských jazycích, Studia etymologica Brunensia 9, Nakladatelství Lidové noviny, Praha, 2010, 41 - 48
http://essja.narod.ru/pg/01/f150-151.htm
Этимологический словарь славянских языков, 1, Москва, Наука, 151-152
С друге стране, код Јужних Словена имамо шток. бадањ, дијал. бадан, бьдьњ; стшток. бьдьнь; кајк. bedenj; слн. bedenj; буг. дијал. бъдън’, бъдън, бъдне; a код Источних и Западних слч. bedňа, дијал. bodňа, bodna; чеш. bedna; пољ. bednia; рус. бодня; укр. бодня. Разлике у коренским самогласницима су различити исходи вокализације некадашњега тврдог коренског полугласа, из чега следи да можемо реконструисати јсл. *bъdьnjь, bъdьnъ; исл. зсл. bъdnjа, bъdnа.
Можемо приметити да за јсл. *bъdьnjь, *bъdьnъ мушкога рода у исл. и зсл. стоје *bъdnjа, *bъdnа женскога рода с очекиваним одразима коренског поугласа и гласом /d/ и то упоредно с именицом *banja, а по твом тумачењу очекивало би се да те две именице буду истоветне обликом, што додатно показује како је твоје тумачење потпуно погрешно.
На то се нисам осврнуо јер није имало везе с темом.
Уместо што пишеш самохвалоспеве могао си проверити јесу ли твоја тумачења вероватна и потражити је ли ко писао о пореклу речи бадањ. Овако напамет, знам да се о том може читати у трећој свесци Етимолошкога речника српскога језика, ЭССЯ III и књизи The Germanic Loanwords in Proto-Slavic.
Речи бадањ и глаголи бости, бадати не могу бити истога корена. Бадањ, како сам показао, потиче од основе *bъdьnj- с тврдим коренским полугласом. С друге стране, превојне празнине основе глагола бости, бодати нема у словенским и балтичким језицима (у потоњим постоји пунина bed-), а када би постојала имала би облик с меким полугласом *bьd- (упоредити стсл. превоје бер-, бор-, бьр- у берѫ, съборъ, бьрати).
Што се тиче даље етимологије бадња, поставићу Саскијин кратки преглед јер знам колико је не волеш:
![]()
![]()
![]()
Saskia Pronk-Tiethoff - The Germanic Loanwords in Proto-Slavic, 2013, 150-152
Banja, badanj
Banja ne dolazi od italijanskog bagno nego italijansko bagno, bagnare dolazi od našeg banja, koje dolazi od badnja ili badanj (kada, korito) što dolazi od glagola bosti, badati u značenju tehnološkog postupka dubljenja kojim su se korita pravila. Od tog zanata danas su nam ostala prezimena Badnjar i Badnjarević prema zanatu kojim su se bavili upravo proizvođači korita:
![]()
Badanj - Badnja
-
Извини што нисам одмах одговорио. Источнословенска промена почетнога је > о деловала је негде од средине 9. до средине 10. столећа.A bre, mislio sam Igora.
Pito sam oko lociranja, da bi ga posle ovo pitao:
Među Slovenima na Peloponezu bili su Jezerci, dakle ne Ozeriates kao u pogledu Lonjskog polja nego zapadnoslovensko pleme (?!?) od
osnove jezer-!
Zapadni?
Još jedan razlog zašto je istorija Slovenskog Juga morala biti "istorija novodoseljenih u 7. veku"
1. Nemci i drugi Germani. Potreba nametanja Južnim i Zapadnim Slovenima podstanarskog mentaliteta - "ćuti tu gde si jer nemaš istorijsko pravo tu da budeš". Nametanje ovakve ideologije Južnim Slovenima u sklopu je trajne nemačke politike Drang nach Osten.
2. Rusi i drugi Istočni Sloveni. Osim dominacije nemačkih lingvista i istoriografa u ruskoj istoriografiji, Rusi postojećom istoriografskom paradigmom dobijaju autohtonost na svom državnom prostoru, tj. neograničeno istorijsko pravo na svoju državnu teritoriju.
3. Francuzi i drugi poromanjeni narodi. Razlog je u kompleksu koji sobom nose svi romanski narodi, posebno Francuzi, koji su svoju predromansku kulturu gotovo potpuno izgubili pred dominantnom romanskom. Isto se desilo u Španiji i u Portugalu. Takav razvoj događaja doveo je do odbijanja da se poveruje kako je kultura Srba, koji su živeli u neposrednom dodiru sa Rimljanima, na Balaknu, bila dovoljno razvijena i otporna na romanske asimilatorsko-"civilizatorske" uticaje.
To ti je istorijska tapija. Verovatno nisi bio na času kad se učilo. A možda ni oni koji su trebali da ti predaju nisu bili na času kad se učilo.A kakvo je to istorijskopravo na državnu teritoriju? Šta bi to trebalo da bude? Ko ga je osmislio, od kada do kada se i kako (u praksi i teoriji) primenjuje?
To ti je istorijska tapija. Verovatno nisi bio na času kad se učilo. A možda ni oni koji su trebali da ti predaju nisu bili na času kad se učilo.
Naravno, radi se o domenu psihologije, ne o pravu.
- - - - - - - - - -
Ti kapiraš da istorija uslovljava mentalitet naroda i druge psihološke momente, kolektivne i individualne? To je njena primena u praksi, kao geostrateško oružje. Divide et impera, podstanari, večiti krivci i sl.
Onda hajde ti ispravi taj nedostatak i održi mi čas o tome.
I naravno, navedi neke primere iz istorije; analogije. Aktere koji su učestvovali u tome, kako je taj proces trajao i koji su bili njegovi rezultati. Dakle, kao što rekoh, praksu. Bez primera sve je ćorak. Dakle, gde je bilo divide et impera, ko je podstanar kome, ko su večiti krivci; o čijoj se psihologiji radi, kakve je to posledice imalo po odgovarajuće zajednice tj. kakva je bila praktična primena?
Besramni pokušaj relativizacije. Okači diplomu mačku o rep ako ne znaš po dva primera za svako. To su opšta mesta.
onoga ko pita ne treba biti sramota.
Obradićemo ovo na najbliskijem primeru, primeru hrvatske istoriografije:Ti kapiraš da istorija uslovljava mentalitet naroda i druge psihološke momente, kolektivne i individualne? To je njena primena u praksi, kao geostrateško oružje. Divide et impera, podstanari, večiti krivci i sl.
You are entitled to your informed opinion. No one is entitled to be ignorant.
Ti shvataš kako ni na šta doslovno nemaš odgovor i kako to ispada dok tražiš izgovore kako da objasniš zašto nemaš pojma (bilo da su na ličnom nivou, kako je to do mene, ili nekog drugog, ili generalno problem u svima oko tebe)?
Intelektualac ima intelektualno poštenje.