„Bečko-berlinska škola” vs novoromantičari

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Po Papi Piju (15.vek) reč je o srpskim praroditeljima današnjih Bugara, napisao je da su i Tribali i Mezi nazivani Srbima, odn.Rašanima

1391425_368656276641906_4107771868461580182_n.png

La ristampa anastatica e la prima traduzione italiana del "De Europa" scritto nel 1453 dal futuro Pio II
Da Enea a Benedetto
http://www.vatican.va/news_services/or/or_quo/cultura/2010/097q05a1.html

Lično ne insistiram na jednačenju Tribali=antički Srbi, Mezi=antički Srbi, ali insistiram da je u 15.veku papa, sa razvijenom obaveštajnom mrežom, napisao da na na teritoriji antičke Tribalije i antičke Mezije isključivo žive - Srbi.

To je danas vrlo problematicno, jer svi zele da postanu Englezi. Znaci, seoba sa severa je jako pozeljna varijanta, jer otvara razne nove mogucnosti i varijante...

Bitno je istaci da se Iliri izricito nazivaju Bosnjacima, a Tribali Srbima. Ne radi se o geografskim oznakama.
 
Poslednja izmena:
Ja uopste ne vidim gde to pise u gornjem tekstu. Citiram

...dei popoli descritti nell'opera: pannoni, gepidi e daci, ungari, dalmati, illiri detti bosniaci, triballi o mesi detti a volte serbi a volte rasciani, i geci, gli amantini, gli unni, i goti, i bussatori detti parvi, i bructeri, gli alani, i longobardi e gli oqueni e cento altri ancora.

...narodi opisani u radu: Panoni, Gepidi i Dacani, Ugri, Dalmati, Iliri zvani Bosnjaci, Tribali ili Mezi ponekad zvani Srbi, a ponekad Rasani, i Grci, Amantini, Huni, Goti, Busatori zvani Parvi, Brukteri, Alani, Longobardi e Okeni i jos stotinu drugih.

Kad se spominja stotinu drugih naroda ne moze biti rec o nikakvoj ekskluzivnosti.

Grci, Amantini, Huni, Goti, Busatori zvani Parvi, Brukteri, Alani, Longobardi e Okeni i jos stotinu drugih.

Znaci: Grci - Parvi; Amantini - Brukteri; Huni - Alani; Goti - Longobardi; Busatori - Okeni.
 
"Код Румуна, Серби је име за све Словене, име које се примењује за целу групу народа, јер у Румунији Бугари су такође Сeрби. Уосталом, није познат начин говора "ште", већ само "сарбеште".!

"сарбеште" у село Бален, Румунији 02:20 :D

 
"сарбеште" у село Бален, Румунији 02:20 :D

Isto je mnogo smešno u kad se čita putopis po "Staroj Srbiji" gde putuju Srbin i Bugarin krajem 19. veka i sreću "Bugare" koji govore srpski i razumeju Srbina, a Bugarina ne....
Deo istine je u tome što se za svakog priprostog Srbina, posebno za onog koji prostački govori srpski, bez padeža, govorilo da je "Bugarin", deo u tome da su kroz srednji vek velikom broju Srba pod Turcima izmešali pojmove, pa je od bezbednog naziva "Hrišćanin" (Srbin), "raja" (srpska) uticajem tajnih službi obučavanih u Odesi tokom 19. veka za sve te uveden pojam "Bugarin", iаko veze nema sa narodonosnim i jezikoslovnim smislom.
 
Poslednja izmena:
Isto je mnogo smešno u kad se čita putopis po "Staroj Srbiji" gde putuju Srbin i Bugarin krajem 19. veka i sreću "Bugare" koji govore srpski i razumeju Srbina, a Bugarina ne....
Deo istine je u tome što se za svakog priprostog Srbina, posebno za onog koji prostački govori srpski, bez padeža, govorilo da je "Bugarin", deo u tome da su kroz srednji vek velikom broju Srba pod Turcima izmešali pojmove, pa je od bezbednog naziva "Hrišćanin" (Srbin), "raja" (srpska) uticajem tajnih službi obučavanih u Odesi tokom 19. veka za sve te uveden pojam "Bugarin", iаko veze nema sa narodonosnim i jezikoslovnim smislom.

Много смешно, али овде Форум историJа није место за фантазије. ;)
 
Isto je mnogo smešno u kad se čita putopis po "Staroj Srbiji" gde putuju Srbin i Bugarin krajem 19. veka i sreću "Bugare" koji govore srpski i razumeju Srbina, a Bugarina ne....

Napr.
BookReaderImages.php


ili (kad već pomenuh špijunske škole u Odesi pred i oko Berlinskog kongresa) :
BookReaderImages.php
Rumunski izraz "kračin-ul" je istovetan slovačko/češkom obredu na kratkodnevicu - Kračún , i ruskom Корочун, dok je u mađarskom Karácsony.

Vasmer believes that Korochun (Hun. karácsony and Rom. crãciun /Christmas/ - Slavic loanword) is related to the Slavic verb 'koračati' (pace, stride, step, march, walk; Bul. крача; Serb. koračiti, kročiti; Cz. kráčet; Up.Sorb. ) although there is no such word in Russian and some other East Slavic languages.
 
Poslednja izmena:
Смешни фантазиjи, али сад да причамо о историjи. ;)

Nekome je ovo smešno, ali u stvari je žalostno da se ovim pitanjem ne bave istoričari, pre svega u Srbiji - izgleda zbog toga da se ne naruše "dobrosusedski odnosi".

A tebi bi bilo bolje da staviš neki kritični komentar, odnosno da obrazložiš zbog čega se ne slažeš sa iznošenim "činjenicama" koje stavlja Srebrena i da time počneš "причати о историjи". ;)

Lepo, odličan priemr za (neuspelu) blgarsku propagandu :D
Desetogodišnji i dvanaestogodišnji dečaci poučavaju blgarskog voditelja da oni govore srpski (srbešte), da oni svoj jezik "vikaju srbešte" a ne blgarski, i da njega (koji govori blgarski) teško razumeju jer srpski ima drugi akšćent (2:49 pa nadalje),a voditelj, jadan, potkupljuje ih obećanom ekskurzijom i daje poklone))


http://srbin.info/2014/05/13/bugari-rumuni-kazu/

Isto je mnogo smešno u kad se čita putopis po "Staroj Srbiji" gde putuju Srbin i Bugarin krajem 19. veka i sreću "Bugare" koji govore srpski i razumeju Srbina, a Bugarina ne....
Deo istine je u tome što se za svakog priprostog Srbina, posebno za onog koji prostački govori srpski, bez padeža, govorilo da je "Bugarin", deo u tome da su kroz srednji vek velikom broju Srba pod Turcima izmešali pojmove, pa je od bezbednog naziva "Hrišćanin" (Srbin), "raja" (srpska) uticajem tajnih službi obučavanih u Odesi tokom 19. veka za sve te uveden pojam "Bugarin", iаko veze nema sa narodonosnim i jezikoslovnim smislom.

Ovim se "odgovara" na ono pitanje: ako su Srbe nazivali antičkim imenima (Dalmati, Iliri,..) zašto su onda i ostale narode - kao što su Bugari, Albanci, Mađari - u okruženju nazivali antičkim imenima?

Tada su narodi u okruženju u večini bili još Srbi/Sloveni i pričali tim jezikom, pa kada su postepeno bili asimilovani, taj antički naziv počeo je da slabi.
 
Poslednja izmena od moderatora:
A tebi bi bilo bolje da staviš neki kritični komentar, odnosno da obrazložiš zbog čega se ne slažeš sa iznošenim "činjenicama" koje stavlja Srebrena i da time počneš "причати о историjи". ;)

Па шта да ставим? Оваj Сребрени коментар jе баш смешан... Погледајте из видео:

Как се казвам?...
От къде съм? Тука, Бранещи... Не Булгария...
Колку? Сидемдисет и осим... Па точно август. Аз дърта...
- Две момчета.
- Две момичета имам на Букурещ. Има къща там, има питдисет годин, има мумче голямо. Другата ей тука има две момичета, работят на...
Ни знам... Кучи... И на Булгария се прай?... От Булгария додоа на нас... да... Градини?
Къща, да, напраим...

Ово "србеште" je српски? Онда сам и jа Србин. :mrgreen:
 
Poslednja izmena:
Па шта да ставим? Оваj Сребрени коментар jе баш смешан... Погледајте из видео:

Pa nije samo video u pitanju, nego i sve ono što je prikazano ovde gde se opisuje da Romuni kažu za Bugare, da su Srbi.

Činjenica je da su Bugari mešavina Slovena (slovenskih naroda) i naroda iranskog porekla (neslovenski narod), koji se je "utopio" u slovensku masu (http://sr.wikipedia.org/sr/Бугари). To potvrđuje i bugarski jezik, koji spada u južnoslavenske jezike, kao i srpski. I veoma je sličan makedonskom, moglo bi se reči isti jezik sa dva dialekta (http://sr.wikipedia.org/sr/Бугарски_језик). A makedonski jezik ti je staroštokavski, starosrpski ili ako hoćeš staroslavenski (http://sr.wikipedia.org/sr/Македонски_језик).



Ово "србеште" je српски? Онда сам и jа Србин. :mrgreen:

Da, pričaš srpskim jezikom, odnosno starosrpskim :D
 
A makedonski jezik ti je staroštokavski, starosrpski ili ako hoćeš staroslavenski (http://sr.wikipedia.org/sr/Македонски_језик).

Па овде у то шта си поставио као линк пише мало другачије:

"Македонски језик (мк. Македонски јазик) Заједно са бугарским и старословенским језиком чини источну групу јужнословенских језика.
Највећу сличност са македонским језиком има бугарски језик, затим следи српски."


Da, pričaš srpskim jezikom, odnosno starosrpskim :D

... да ме цео свет разуме. :D
 
На фотографији направљеној у Музеју СПЦ у Београду титула Деспота Ђођа Бранковића :

Георгије Бранкович Божијеју Милостију всем Илирическим, Тракијским и иним Восточним и Северним областјем Прадеднаго О(те)чества наследившиј Деспот вишњој и нижњој Мисији Херцег и Велики Књаз свјатој Римској области такожде же Держави Свјатаго Саве и Чернаја Гори Дедич (евине?) Господар Херцеговскиј Сремскиј и Јованопољскиј .Угарскаго Краљевства и странам их Граф.

1454833_746649235408657_9067174454805500982_n.jpg


Можда није најпрецизнје прочитано, ако неко има бољу фотографију или цео текст, нека постави.

Мени је интересантно, поводом актуелне вишедневне најезде Блгара на форуму, која је то територија ( коју Бранковић наслеђује од прадеда са очеве стране) са називом ТРАКИЈА, па још после Тракије И ДРУГЕ ИСТОЧНЕ СТРАНЕ ( јел та источна страна, источније од Тракије, до Црног мора или Једрена, докле је?), те је Деспот Бранковић владар такође и Горње и Доње Мизије.

Ево мапе ако неко хоће да ми означи тај источни део Бранковићев
http://en.wikipedia.org/wiki/Moesia#mediaviewer/File:Balkans_6th_century.svg
 
На фотографији направљеној у Музеју СПЦ у Београду титула Деспота Ђођа Бранковића :

Георгије Бранкович Божијеју Милостију всем Илирическим, Тракијским и иним Восточним и Северним областјем Прадеднаго О(те)чества наследившиј Деспот вишњој и нижњој Мисији Херцег и Велики Књаз свјатој Римској области такожде же Держави Свјатаго Саве и Чернаја Гори Дедич (евине?) Господар Херцеговскиј Сремскиј и Јованопољскиј .Угарскаго Краљевства и странам их Граф.

1454833_746649235408657_9067174454805500982_n.jpg


Можда није најпрецизнје прочитано, ако неко има бољу фотографију или цео текст, нека постави.

Мени је интересантно, поводом актуелне вишедневне најезде Блгара на форуму, која је то територија ( коју Бранковић наслеђује од прадеда са очеве стране) са називом ТРАКИЈА, па још после Тракије И ДРУГЕ ИСТОЧНЕ СТРАНЕ ( јел та источна страна, источније од Тракије, до Црног мора или Једрена, докле је?), те је Деспот Бранковић владар такође и Горње и Доње Мизије.

Ево мапе ако неко хоће да ми означи тај источни део Бранковићев
http://en.wikipedia.org/wiki/Moesia#mediaviewer/File:Balkans_6th_century.svg

Знаш ли ти уопште о којем се Бранковићу ради? И у које време је он живео и где?

http://sr.wikipedia.org/wiki/Ђорђе_Бранковић_(гроф)
 
Poslednja izmena:
Nedavna arheološka iskopavanja u Skelanima otkrila su grnčariju pouzdano datovanu analogijama, staklom i novcem, do sredine 4. stoleća. Stona grnčarija (različite zdele, činije i šolje) proizvod je rimskih grnčarskih radionica, uglavnom iz Sirmijuma. Sva kuhinjska grnčarija rađena je u domaćim radionicama na sporom, ručnom kolu, na tradicionalan način i oblika prethodno poznatih kod Ilira. Zahvaljujući nalazu iz Skelana sada mogu da se bolje opredele i datuju stari nalazi iz Kršća kod Višegrada. Tamo je takođe nađena rimska stona grnčarija i atohtona (ilirska) kuhinjska grnčarija, ali pripadaju poslednjoj četvrtini 4. stoleća. Proizilazi da stanovništvo Podrinja do početka Velike seobe naroda sprema hranu na tradicionalan način u svom posuđu, i da u tom pogledu nije romanizovano. Slično posuđe nalazi sa na prostorima od Polablja, preko gornjeg Povislenja i srednjeg Podnjeprovlja do Dona. Ilirsko prisustvo u oblasti Dnjestra je zabeleženo još na smeni era, ali sada vidimo i podudaran razvoj grnčarstva, što pokazuje da ilirsko stanovništvo Podrinja treba računati u Slovene. (http://www.municipiumskelani.net/dr...toleca-u-svetlu-nalaza-grncarije-u-skelanima/)
 
Nedavna arheološka iskopavanja u Skelanima otkrila su grnčariju pouzdano datovanu analogijama, staklom i novcem, do sredine 4. stoleća. Stona grnčarija (različite zdele, činije i šolje) proizvod je rimskih grnčarskih radionica, uglavnom iz Sirmijuma. Sva kuhinjska grnčarija rađena je u domaćim radionicama na sporom, ručnom kolu, na tradicionalan način i oblika prethodno poznatih kod Ilira. Zahvaljujući nalazu iz Skelana sada mogu da se bolje opredele i datuju stari nalazi iz Kršća kod Višegrada. Tamo je takođe nađena rimska stona grnčarija i atohtona (ilirska) kuhinjska grnčarija, ali pripadaju poslednjoj četvrtini 4. stoleća. Proizilazi da stanovništvo Podrinja do početka Velike seobe naroda sprema hranu na tradicionalan način u svom posuđu, i da u tom pogledu nije romanizovano. Slično posuđe nalazi sa na prostorima od Polablja, preko gornjeg Povislenja i srednjeg Podnjeprovlja do Dona. Ilirsko prisustvo u oblasti Dnjestra je zabeleženo još na smeni era, ali sada vidimo i podudaran razvoj grnčarstva, što pokazuje da ilirsko stanovništvo Podrinja treba računati u Slovene. (http://www.municipiumskelani.net/dr...toleca-u-svetlu-nalaza-grncarije-u-skelanima/)

Opet Jankovic mulja u vezi s keramikom, nista novo. Sa navedene stranice:

" Da brojni Iliri pouzdano nisu bili romanizovani ni u 4. stoleću, arheološki pokazuje njihova grnčarija, sačuvanih osobina grnčarstva predrimskog doba. Danas raspolažemo sa dva nalazišta takve grnčarije u Podrinju. Prvi nalaz, iz Kršća pored Mušića kod Višegrada, na desnoj obali Drine, objavila je davno Irma Čremošnik (1970: 46-83), smatrajući da je našla dotle najstarije slovensko naselje u ondašnjoj Jugoslaviji. Ona je na podovima dve građevine rimskog doba, a u mlađim „kućama“, ustanovila grnčariju preistorijskih osobina, koju je protumačila kao slovensku, odnosno doba Velike seobe naroda. Reč je pre svega o posudama bez vratova, manjim loncima i zdelama, zaglačane površine, svetlo smeđih boja. Na žalost, prilikom publikovanja koristila je tipološku metodologiju, a ne zatvorene celine, i zato ne znamo šta je sa čime nađeno u pojedinim „kućama“ ili prostorijama rimskih građevina. Grnčariju je vremenski razdvojila na tri osnovne grupe, rimsku, doba seobe naroda i ranoslovensku. Međutim, taj nalaz je ostao usamljen, nerazjašnjen, nepouzdan, a i nepodoban, i zato nije ugrađen u proučavanje slovenske ni domorodačke prošlosti Podrinja 4-6. stoleća."

Da li je nalaz u Musicima ostao usamljen, nerazjasnjen, nepouzdan, a i nepodoban?

cremosnik1a-1.jpg


cremosnik2a-1.jpg


Irma Cremosnik, Najstarija materijalna kultura Slavena u Bosni i Hercegovini, Pregled - casopis za drustvena pitanja, Novembar-decembar 1972, Sarajevo, 1565, 1567.

"Sličnost se nalazima pripisanim Germanima ovde se ne može razmatrati, ni osporavati ili objašnjavati, jer je posebna tema, ali zaista nema načina da se Iliri ovog vremena povežu sa Germanima. Treba pažljivo arheološki obraditi, proučiti i objaviti grnčariju iz Skelana i onda je upotrebiti u rešavanju važnih pitanja evropske prošlosti 3-4. stoleća. U svetlu ovih zaključaka, naučni značaj nalaza grnčarije iz Skelana daleko prevazilazi otkriće mozaika."

Slazem se. Bolje da se ne razmatra (neka mladi, nacionalno neoptereceni i perspektivni arheolozi to rade) nego treba odmah izvoditi nategnute zakljucke dok grncarija jos nije arheoloski obradjena. Covjece, stvarno ti je vrijeme za penziju.
 
Opet Jankovic mulja u vezi s keramikom, nista novo. Sa navedene stranice:

" Da brojni Iliri pouzdano nisu bili romanizovani ni u 4. stoleću, arheološki pokazuje njihova grnčarija, sačuvanih osobina grnčarstva predrimskog doba. Danas raspolažemo sa dva nalazišta takve grnčarije u Podrinju. Prvi nalaz, iz Kršća pored Mušića kod Višegrada, na desnoj obali Drine, objavila je davno Irma Čremošnik (1970: 46-83), smatrajući da je našla dotle najstarije slovensko naselje u ondašnjoj Jugoslaviji. Ona je na podovima dve građevine rimskog doba, a u mlađim „kućama“, ustanovila grnčariju preistorijskih osobina, koju je protumačila kao slovensku, odnosno doba Velike seobe naroda. Reč je pre svega o posudama bez vratova, manjim loncima i zdelama, zaglačane površine, svetlo smeđih boja. Na žalost, prilikom publikovanja koristila je tipološku metodologiju, a ne zatvorene celine, i zato ne znamo šta je sa čime nađeno u pojedinim „kućama“ ili prostorijama rimskih građevina. Grnčariju je vremenski razdvojila na tri osnovne grupe, rimsku, doba seobe naroda i ranoslovensku. Međutim, taj nalaz je ostao usamljen, nerazjašnjen, nepouzdan, a i nepodoban, i zato nije ugrađen u proučavanje slovenske ni domorodačke prošlosti Podrinja 4-6. stoleća."

Da li je nalaz u Musicima ostao usamljen, nerazjasnjen, nepouzdan, a i nepodoban?

cremosnik1a-1.jpg


cremosnik2a-1.jpg


Irma Cremosnik, Najstarija materijalna kultura Slavena u Bosni i Hercegovini, Pregled - casopis za drustvena pitanja, Novembar-decembar 1972, Sarajevo, 1565, 1567.

"Sličnost se nalazima pripisanim Germanima ovde se ne može razmatrati, ni osporavati ili objašnjavati, jer je posebna tema, ali zaista nema načina da se Iliri ovog vremena povežu sa Germanima. Treba pažljivo arheološki obraditi, proučiti i objaviti grnčariju iz Skelana i onda je upotrebiti u rešavanju važnih pitanja evropske prošlosti 3-4. stoleća. U svetlu ovih zaključaka, naučni značaj nalaza grnčarije iz Skelana daleko prevazilazi otkriće mozaika."

Slazem se. Bolje da se ne razmatra (neka mladi, nacionalno neoptereceni i perspektivni arheolozi to rade) nego treba odmah izvoditi nategnute zakljucke dok grncarija jos nije arheoloski obradjena. Covjece, stvarno ti je vrijeme za penziju.

U čemu se ova dva izlaganja razlikuju?

Gde je tekst ga. Čremošnik gde opisuje period Rimljana i rane seobe Slovena?

Ti si ovde stavio 10 rečenica Čremošnikove i to je to? Stavi ceo njezin rad pa da se vidi sve. G. Janković je koliko ja znam povezao njezina saznanja sa onim odkričima koje je odkrio, ili su odkriveni u kasnijem dobu.


"neka mladi, nacionalno neoptereceni i perspektivni arheolozi to rade"

Ja radije vidim da to ipak radu stariji, izkušeniji.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top