Quantcast

Autohtonističke crtice

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810
faraonn;bt306870:
...Coban...
To je romanska grupa jezika...
...ima dosta italijanskih rijeci
i francuskih...Leter...
Šta je romanska grupa jezika? Paleosardinski iliti nuragijski? Nije. Osim ako se romanski nisu govorili u zlatno doba bronzanog doba. :per: Latinski postaje jezik Sardinije tek u 3. veku. To je ujedno i prvi romanski jezik koji je Sardinija videla.

I nije čoban, nego pastir, od srpskih reči pasti, paša.

prasl. i stsl. pasti (rus. pastí, češ. pásti) ← ie. *peh[SUB]2[/SUB]- (lat. pascere, got. fōdjan: hraniti)
 
Poslednja izmena:

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810
Za mame i tate koji žele deci da ukažu koje su to slovenske i srpske reči usvojili Romani, Germani i Grci po dolasku u slovenske krajeve Evrope

Naša je kultura počela da tone u Starom veku, nastavila u Srednjem da bi potpunu inferiornost dokučila sa Novim vekom.

Međutim, sudeći po usvajanju naše agrarne i metalurške terminologije, što bi u civilizacijskom smislu praistorije bilo "pretty much it" (ukupnost tadašnje kulture, tj. sve što tadašnja kultura i podrazumeva) od strane drugih neslovenskih naroda mi Sloveni-Srbi smo u kasno praistorijsko doba, po logici stvari (i Mariju Alineiju) bili superiorni nad Grcima, Latinima i Germanima.

Daćemo kao primer pedesetak germanskih, romanskih ili grčkih reči koje su mogle doći iz srpskog jezika:
- hum, humka (lat. humus, lat. Haemus, ger. hulma-, gr. Haimos, Aimos), ledina (nem. Land, eng. land), grad, gradina, ograda tj. bašta (eng. garden, nem. Garten, ita. giardino, fra. gardin), livada od livati (livadion), polje od politi (lat. paludum (Poljud) "močvara", grč. φέουδο, eng. field, nem. Feld, sreng. folde, fin. pelto; lat. planus, eng. plain, lit. plonas), njiva (grč. neiós "polje"), plug (plough, plow), orati, (o)ralo (aro, arare), mulj (mud), kaljuga, kaljača, kal (Caligula), blato (eng. Baltic, grč. βάλτους "močvara"), oblak od obvlak (Wolke), kras, krš, kršiti (Karst), krsnuti tj. rasti, kršan (lat. i ital. crescere, franc. croissant), lokva, lok, lokati (lat. lacus, it. lago, eng. lake, nem. Loch), jezero (jaz, jez, jazva, jazbina, jazavac), rus. ozero, lit. ezers (eng. sea, nem. See, staronorveški sær, dan. sø )​
- voće od ovoće od ovoštje, vosak (Obst, ovest), trešnja (kerasian, cerise, cherry, Kirsch), jabuka (eng. apple, nem. Apfel), bukva tj. vrsta drveta i bukva tj. slovo, bukvica, bukvica tj. knjiga (nem. Buch, eng.book; nem. Buche, eng. beech), breza (Old English berc, beorc (also the name of the rune for "b"), Old Saxon birka, Old Norse börk, Danish birk, Swedish and Icelandic björk (which is also a girl's given name), Middle Dutch berke, Dutch berk, Old High German birihha, German Birke, lit. beržas), oliva tj. maslina od oliti, olivati (olive, oil), sliva ili šljiva od slivati (lividus tj. modar od starolatinskog *slivere), slina od slivati tj. pljuvačka (saliva), slina (Old English slim "slime," from Proto-Germanic *slimaz (source also of Old Norse slim, Old Frisian slym, Dutch slijm "slime, phlegm," German Schleim "slime"), probably related to Old English lim "birdlime; sticky substance," from PIE root *(s)lei- "slimy, sticky, slippery" (source also of Sanskrit linati "sticks, stays, adheres to; slips into, disappears;" Russian slimak "snail;" Old Church Slavonic slina "spittle;" Old Irish sligim "to smear," leinam "I follow," literally "I stick to;" Welsh llyfn "smooth;" Greek leimax "snail," limne "marsh, pool, lake," alinein "to anoint, besmear;" Latin limus "slime, mud, mire," linere "to daub, besmear, rub out, erase")), brati (nalazimo u nazivu bobica - berry), kusiti, kušati, kusati (kausjan),​
- sejati, sevati, usev (sow), seme (semen), medovina od med (eng. mead; Old Norse mjöðr, Danish mjød, Old Frisian and Middle Dutch mede, Old High German metu, German Met "mead", Sanskrit madhu, Greek methy "wine," Old Church Slavonic medu, Lithuanian medus "honey," Old Irish mid, Welsh medd, Breton mez "mead", early Middle English meþeglin yielded Chaucer's meeth), olovina tj. pivo (ale, Old English ealu "ale, beer," Old Saxon alo, Old Norse öl, which is of uncertain origin. Lit. (alus) and Old Church Slavonic (olu)), vino od vinova loza od vina = kriva i loza plaziti sa elizijom početnog konsonanta (pl6za daje l6za) - (lat. vinum, gr. οἶνος (oînos))​
- vrt od (pre)vrtati (lat. hortus), okurak tj. krastavac (Gurcke), ren od koren (grč. dijal. keráin, lat. cerain, ital. dijal. cren i creno, franc. cran, nem. Kren, lit. krienas, čuvačko-tatarski chren i cheren), opiti, opijati (opium), hleb? (hlaifs, Schleife, Schlaufe, loop), kvas (lat. caseus, eng. cheese, nem. Käse), skladovati, skladiti (nem. laden, eng. load)​
- stoka < steći, up. blago (live stock), krdo tj. stado (herd), stado (stud [stad]), kobila (lat. caballus, grč. kabállēs), paša, pasti, pastir, pastuh (pasture, pastor), bumbar od brmbar (bumble), kotiti, kotka tj. mačka, kuče od kotče (cat, Katze), kotiti, skot tj. stoka (cattle), štene, ćeno (canis), jagnje (agnus, amnos, yean), lane (eng. lamb, nem. Lamm u značenju "jagnje"), svinja (engl. swine, nem. Schwein, hol. zwijn, dan. i nor. svin)​
- breg (Berg), klisura, klis, klizati (clausura, κλεισούρα), grotlo, grlo < grdlo (grotta), granica, grana (Grenze), strana tj. zemlja, stranac, stranstvo (estrano, strange, étrange, extraño), krajina tj. Karajina (lat. Carniola), plav (blau, blue, flavus), beo, bel, Laba (albus, Elbe)​
- ruda, rđa, rud (ruber tj. crven), oganj, viganj (ignis, skr. agni), plam, plamen (lat. flamma, ital. fiamma, eng. flame), lopata (nem. Löffel), lopta od lob-ta od lъb-ta (grč. μπάλα, lat. pila, eng. ball, nem. Ball), kuvati od kuhati (lat. cocus, coquus, coquere, eng. cook, nem. Koch; Germanic languages borrowed the Latin word - Old Saxon kok, Old High German choh, German Koch, Swedish kock), šlem od slem (helm), olovo, livati (lead), staklo od s+taknuti (stikls), hiža tj. kuća (Haus, house), mlat, malj (lat. malleus), sekira od seći (lat. securis), rabota (nem. Arbeit).​
- knez i kneginja (nem. Koenig, eng. king), kralj < krelja < hrelja < hrliti < krilo (Chrelios, Carlo, Carolus, Charles), Grk, Grci (Graecos, Greek), Sloven (schiavo, slave, ciao, esclavo, eslavo "Borrowed from Medieval Latin sclavus (“slave”), from Late Latin Sclavus (“a Slav”), from Byzantine Greek Σκλάβος (Sklábos) (or borrowed from the Greek directly), itself probably from earlier Σλαβῆνος (Slabênos), from plural Σλαβῆνοι (Slabênoi), from Proto-Slavic *slovene. "), pogan, poganiti, govnо, ogavno (lat. paganus "seljak"), brada (nem. Bart, lat. barba, eng. beard).​
- važno, vaga, važiti (Waage), liti, litra (λίτρα, libra, livre, liter), kupiti, sakupiti (nem. kaufen), banja od badnja, badanj, badati tj. dupsti (bagno, baden, bathe, baða), zdela od s+deljati (lat. scutella), gresti, gredem, greda (gradus, gredior, progres), daska (desk), hvost, fosna (pfosten), plah, plašt (Plache), cedulja od cediti (nem. Zettel, let. cedula, ital. cedola), ljubiti, ljubav, libiti (libero, liberare, libertas; Liebe) itd. itd. (videti na ovoj temi obilje primera sa diskusijom).​

Takođe, tu verovatno pripada terminologija rodbinskih odnosa i svakako dobar deo toponomastike.

S druge strane, svi ti varvarski narodi nisu gotovo ni jednu reč za ribe i životinje usvojili od Slovena jer su imali svoje, budući da su bili lovci, ribolovci.

PS. Doduše imamo primere za štrk tj. roda (stork), roda (lat. ardea, grč. erodios), mrmot, up. mrmak (marmot).





Sakupio i premijerno na svet izdao
Mrkalj

 
Poslednja izmena:

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810
Komparativna lingvistika i genetička genealogija još uvek su na prednaučnom nivou. Da li će i kada sa špekulativnog dospeti do analitičkog nivoa?


Kada pred tebe stave logički zadatak koji ima mnogo više nepoznatih ulaznih veličina nego što poznate kojima raspolažeš mogu da istrpe u pravcu određivanja jednoznačnog rešenja, onda se zadatak rešava tako da se navedu sva moguća rešenja. Problem je što se to u komparativnoj lingvistici ne radi, nego se mulja, navode mišljenja koja se prihvataju ili odbacuju

Na primer, Matasović na jednom mestu odbacuje Fazmera da bi povezao slovensko krov sa germanskim iskonom (fusnota 68). ZAšto im je to bitno. Zato što ne žele da Germane predstave kao divljake koji su od Slovena učili da grade kuće, jer su po prirodi stvari od Slovena usvajali reči kao što je hiža, sleme itd. E, kada su već hižu naštimovali da bude germanska pozajmljenica u praslovenski, moraju i krov. E tu se Matasović isprsio da bi dobio nemački paket beneficija (stipendije, pristup stranim časopisima, a to povlači napredovanje u karijeri kod kuće - i statusno i materijalo). Kako je to Matasović ofirao Vasmera?

"Prasl. *krawu "krov" (stsl. krovъ, rus. krov, hrv. krov) moguće je povezati 67 s germanskim riječima istoga značenja (npr. eng. roof < pragerm. *hrofa-) samo ako se pretpostavi keltsko posredovanje. Idoeuropski (vjerojatno dijalekatski) oblik *kropo- dao bi u kelstkome pravilno *krowo- odakle je praslavenski oblik lako izvodiv. Gubitak ie. okluziva *p pravilan je u keltskome. Druga, manje vjerojatna mogućnost je da je prasl. *karvu posuđeno iz germanskoga prije konsonantskoga pomaka *k> germ. *h i uz neprirodnu glasovnu zamjenu *p>> prasl. *w. Alternativna etimologija koju nudi Vasmer (s. v. krov) nije uvjerljiva68.
______
68 Praslavensko *krawu imalo bi podudarnost jedino u latv. krava "hrpa" i stnord. hraun "hrpa kamenja", što se ne slaže ni formalno ni semantički."

Do modernog doba, ja ne znam ni jednu krovnu strukturu koja bar malo (semantički i formalno) ne podseća na gomilu ili hrpu. Ali eto, imaće se Saskija na koga pozvati kada bude dodavala krov u spisak germanskih pozajmljenica u slovenskom jeziku.

Prema tome, nauke kao što su komparativna lingvistika i genetička genealogija danas su na prednaučnom nivou, na špekulativnom nivou, a to danas nikako ne može biti opravdano s obzirom na postojanje sofisticiranih softvera za analizu koji ovu nauku (ili nauke ako mislimo i na genetičku genealogiju) treba konačno da pomere iz 19. veka, odnosno iz špekulativnog domena da ih dovedu u analitički.
 

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810


Hrpa (slame)


Early Slavic house
(Obrati pažnju na krov)


Matasović: "68 Praslavensko *krawu imalo bi podudarnost jedino u latv. krava "hrpa" i stnord. hraun "hrpa kamenja", što se ne slaže ni formalno ni semantički."

Maks Fazmer:
WORD: кров
GENERAL: род. п. -а, кро́вля (из *krovi̯a), ст.-слав. кровъ στέγη (Супр.), сербохорв. кро̑в, род. п. кро̏ва, словен. kròv, род. п. króva, чеш. krov, в.-луж. krow. Связано чередованием с крыть; см. Бернекер 1, 625.
ORIGIN: Родственно лтш. krava "груз", лит. kráunu, kráuju, kráuti "собирать, накладывать", др.-исл. hraun "куча камней"; см. В. Шульце, KZ 50, 275 (Kl. Schr. 621), М.--Э. 2, 264; 296.
PAGES: 2,378
 
Poslednja izmena:

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810
Mrkalj;bt284564:
17. Drina

1. Drina, desna pritoka Save, antičko Drinus

2. Dvina, zapadna i severna

(a) The River Daugava or Western Dvina
The Latvian name for the river, "Daugava" originated from the ancient Baltic words for "the great water" (daudz ūdens).[citation needed] The names for the Daugava in other languages; Dyna – Düna – Двина – Дзьвіна – Dźwina – Dvina - Väina have an unclear origin. This name is mentioned in the Viking sagas and the Chronicle of Nestor. According to the Max Vasmer's Etymological Dictionary, the toponym Dvina clearly cannot stem from a Uralic language, and it possibly comes from Indo-European word which used to mean river or stream.[3]

(b) Dvina
According to the Max Vasmer's Etymological Dictionary, the name of the river has been taken from the Western Dvina River. The toponym Dvina does not stem from a Uralic language; however, its origin is unclear. Possibly it is an Indo-European word which used to mean river or stream.[2]

In the Komi language, the river is called Вы́нва / Výnva from vyn "power" and va "water, river" hence "powerful river".

In Finnish the river is known as Vienanjoki or Vienajoki (joki=river), which means slowly running river and is the feminine form of Väinä, meaning the same.

Etimologija: od glagola drati, kako u Odra, Drava, Odr(in)a - Drina.
(18. Skopje - Scupi; 19. Zemun (*Zemljin) - Semlin)


20. Drim

Reka Drim u albanskom jeziku zadržala je stariji oblik Drin, što upućuje na isti naziv kao i reka Drina, od glagola (o)dreti, o(drati), (o)dirati > (O)dr-in-a.

Sledi citat sa Wikipedije:

Drim (albanski: Drini, mak.: Дрим) je reka na jugoistoku Balkana. Prosečni protok vode u Drimu je 352 m³/s. Sliv Drima pokriva teritoriju od 11.756 km², severnu i istočnu Albaniju, zapadnu Makedoniju i zapadni deo Metohije. Protiče kroz duboke klisure i nije plovan.

Reka Drim nastaje spajanjem Belog i Crnog Drima kod grada Kukes u severoistočnoj Albaniji. Od tog mesta do ušća u Jadransko more Drim je dugačak 160 kilometara. Sa Belim Drimom, ukupna dužina reke je 335 kilometara. Blizu Skadra, Drim se deli na dva rukavca (bifurkacija). Jedan od njih se uliva u Jadran južno od grada Lješ, a drugi, manji, uliva se u reku Bojana. Drugi rukavac je nastao 1858.

Reka Drim je od velikog značaja za albansku privredu, posebno za proizvodnju električne energije. Na reci su izgrađene 3 brane koje služe za proizvodnju struje. Veštačko jezero Fjerza je sa 73 km² najveće veštačko jezero u Albaniji. Naredno jezero u nizu ima površinu od 25 km².
 
Poslednja izmena:

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810
Original postavio Bajo Pivljanin
Da struka proizvodi ono sto drustvo hoce, vrhunac nauke bi smo doziveli sa Pantom Sreckovicem. Struka treba da se bavi svojim radom u okviru naucnog metoda, a ne ispunjavanjem zelja.
Struka se nije rodila sa metodom, nego je neko razvio metod u okviru struke. Takav metod treba neprestano da se unapređuje. Pročitati Tiborov predgovor DCSC.

Zapamtio sam dobro šta je moj dobri i neprevaziđeni profesor hemije u srednjoj rekao - kap mastila kapnuta u čašu vode oboji celu čašu u podjednako plavo, a da li je moguć reverzibilan proces? Jeste, ako film pustimo unazad.

Onima koji se deklarišu kao "struka" koja "treba da se bavi svojim radom u okviru naucnog metoda", potreban je jedan Goran Šarić da im kaže da počnu da misle svojom glavom jer, prema sadašnjem zvaničnom istoriografskom diskursu, centar radijacije I2a moguće je da se stvori samo ako film pustimo unazad.

Prema tome, onaj ko zanemaruje osnovni dokaz i istrajava na tradiciji ("metodu") žmureći pred njim nije naučnik, nego nešto nedostojno bilo kojeg naroda koji mu daje novac za platu otkidajući od svoga rada.

PS. Ako sa nekim razmeniš stotine postova, dobro ga upoznaš i shvatiš o kolikoj se budali radi, onda i nije etiketa ako tako i misliš i to saopštiš na donekle eufemistički način, ali ako to činiš bez prethodne staložene, smirene, argumentacije, onda sam sebi nabijaš rogove boljševičkog agitpropa.

Moguće je da ne razumem pominjanje rijaliti predstava i Pante Srećkovića u ovom kontekstu pa sam pogrešno protumačio kao potrebu za diskvalifikacijom sagovornika lepljenjem etiketa.



Red bi bio da se zagovornici teorije o odsustvu Slovena na Slovenskom Jugu pre 6. veka zapitaju kako astrofizika danas gleda na poklonike Ptolomejevog geocentričnog sistema i da li smatra da sa ptolomejevcima ima naučni kontinuitet, iako Ptolomej nije imao instrumente kojima su raspolagali oni koji su uspeli da ga ospore. Prst na čelo.
 

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810
21. Ohrid

In antiquity the city was known under the ancient Greek: Λυχνίς (Lychnis) and Latin: Lychnidus,[SUP][6][/SUP] probably meaning "city of light", from Greek λυχνίς (lychnis, gen. lychnidos), "a precious stone that emits light",[SUP][7][/SUP] from λύχνος (lychnos), "lamp, portable light".[SUP][8][/SUP] By 879 AD, the town was no longer called Lychnidos but was referred to by the assimilated native people as Ohrid, possibly from the Slavic words vo hrid, meaning "on the hill", as the ancient town of Lychnidos was at the top of the hill.[SUP][9][/SUP][SUP][10][/SUP] In Macedonian and the other South Slavic languages, the name of the city is Ohrid (Охрид). In Albanian, the city is known as Ohër or Ohri and in modern Greek Ochrida (Οχρίδα, Ωχρίδα) and Achrida (Αχρίδα).
 

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810
21. Solun

Uporedi: Solun - Soli - Solin :kafa:

The name Σαλονίκη Saloníkē is first attested in Greek in the Chronicle of the Morea (14th century), and is common in folk songs, but it must have originated earlier, as al-Idrisi called it Salunik already in the 12th century. It is the basis for the city's name in other languages: Солѹнь (Solun) in Old Church Slavonic, סלוניקה (Salonika) in Ladino, Selânik سلانیك in Ottoman Turkish and Selanik in modern Turkish, Solun or Солун in the local and neighboring South Slavic languages, Салоники (Saloníki) in Russian, and Sãrunã in Aromanian, and Salonica or Salonika in English.[SUP][22][/SUP]


Dakle, u ovu pučku etimologiju, stavljenu na pijedestal zvanične, ništa ne verujem:

The original name of the city was Θεσσαλονίκη Thessaloníkē. It was named after princess Thessalonike of Macedon, the half sister of Alexander the Great, whose name means "Thessalian victory", from Θεσσαλός 'Thessalos', and Νίκη 'victory' (Nike), honoring the Macedonian victory at the Battle of Crocus Field (353/352 BCE).
Minor variants are also found, including Θετταλονίκη Thettaloníkē,[SUP][17][/SUP][SUP][18][/SUP] Θεσσαλονίκεια Thessaloníkeia,[SUP][19][/SUP] Θεσσαλονείκη Thessaloneíkē, and Θεσσαλονικέων Thessalonikéōn.[SUP][20][/SUP][SUP][21][/SUP]
 

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810
22. Krtica, antička Certissia / Certissa / Cirtisa

Za naselje na mestu današnjeg Đakova (Slavonija) imamo zasvedočene ove antičke oblike 1. Certissia, ili 2. Certissa, ili 3. Cirtisa što najpre ukazuje na slovensko Krtica (u značenju rahlog zemljišta, krte zemlje, nasuprot mrtvice, ilice i sl.) koje ni danas Italijan, Grk ili ma koji neslovenski Evropljanin ne bi mnogo drugačije od tri nađena antička primera zapisao.

23. Srbalj - Tribal
 
Poslednja izmena:

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810
Mislim da je najveći problem nas autohtonista u tome što nismo uspostavili standardnu terminologiju. Uopšte, slabi smo u terminologiji.

Na primer, ako ustvrdimo da su se svi nazovi- "indogermanski" (nazovi-"indoevropski") jezici razvili iz prasrpskog jezika (srpskoevropskog), onda moramo dati adekvatan termin za te jezike - srpskoevropski jezici. Indijska se komponenta ovde namerno ne pominje jer smatramo da je iskonska teritoririja Evropa, odakle su se širili prema Indiji (i Kini u slučaju tokarskog).
 

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810
1. lingvističke teze
1) Srpski jezik na Slovenskom Jugu nema tragova predsrpskih jezičkih supstrata. To znači da mi nismo srbizovani već smo - Srbi.

2) Srpski jezik u svojoj punoj gramatičkoj i akcentuacijskoj formi praktično je nenaučljiv. I zato, takav kakav, nikad nije mogao nastati nametanjem od srpske manjine nesrpskoj većini (što bi proisticalo iz današnjeg mejnstrim gledišta o 3% doseljenih Slovena), već uvek obrnuto - samo je srpska većina srpski jezik mogla nametati manjinama. Na periferijama srpskog jezika imamo pojednostavljivanje gramatike i akcentuacije. To su područja značajnijih mešanja sa nesrpskim etničkim masama.

3) Srpski jezik nema niti jednu šiptarsku reč u svom rečniku dok šiptarski jezik vrvi od srpskih reči. To znači da su Šiptari došli među Srbe i počeli da ih potiskuju (ovi potisnuti beže i nemaju šiptarske reči) i asimiluju (ovi su odgovorni su za obilje srbizama u šiptarskom jeziku)
 
Poslednja izmena:

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810
Postoje toponimi (Trsatika, Neretva, Knin, Krtica, Drina, Vrbas...), postoje direktni izvori kao što je odsustvo reči predsrpskog balkanskog jezika u jeziku Srba i još toga, pa ti reci da nisam "postavio".

Logika + Porfirogenit

Napose, ako je Balkan bio ispraženjen od Romana avarskim dejstvima pre nego što su Srbi došli, kako su mogli Srbi znati da se Vrbas zvao Urbanus ili kako god, Neretva Narenta, Kupa Colapis, Drina Drinus itd. itd. ako nije bilo Romana da im to saopšte? :tease:
 

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810
Granica između Slovenije i Hrvatske stara je i traje gotovo u kontinuitetu više od hiljadu godina.

Sloveni su, kažu, došli na Balkan, recimo, u 6. veku. (Hrvatska - Krbavska i sl. )

Zvanična lingvistika kaže (od čega se ja kineskim zidom ograđujem) da su svi Sloveni tada govorili skoro pa istim jezikom.

Kako to da imamo kajkavski kompleks u dijalekt kontinuumu iako je njegovom sredinom prošla jedna takva granica s jedne strane, a s druge strane imamo čakavce pod Mlecima i štokavce pod Osmanlijama?
 

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810
25. Sisak/Sisek
Koji je bio naziv Sisku u doba Rimske Republike i kako se taj naziv izgovara?

Tako je. I, ako sklonimo grčki sufiks -ia dobijemo SISK, odnosno Sisъk gde se debelo jer menja u štokavskom nepostojanim a (Sisak), a u kajkavskom nepostojanim e (Sisek, kako se donedavnog i zvao).

Prema tome, vidimo da se Sisak, pre dve hiljade godina zvao isto kao i danas - Sisъk. Kod Nemaca i Mađara postoji preuzet samo u kajkavskom obliku - Sissek tj. Sziszek.

Kako je u doba dolaska Slovena latinski naziv mogao u izgovoru biti samo Siscia (sa c tj. ts - Sisstsia) vidimo da je neko od Slovena morao biti nauzočan u Sisku u doba Rimske Republike.

Sama imenica sisak na slovenskom dolazi od glagola sisati i može označavati nešto što se sisa ili onog koji sisa. To može biti vezano, npr. za neki izvor i sl.

Dakle, imamo lingvistički dokaz, da su Sloveni bili u Sisku u doba Rimske Republike preko toponima Sisъk. I sad, idemo dalje sa ovom činjenicom, a ne bez nje.
 

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810
1568192563304.png

Haplogrupa I2

Evo mog konstruktivnog doprinosa, uz zahvaljenje korisniku Krishna!
Etrurci Raseni rashani su i genetski etnicki i lingvisticki bili stari Srbi.
1) neosporiv genealoški podatak o I2 na Sardiniji (pogledati i antropologiju u priloženom videu)
+
2) neosporiv arheološki podatak o Sardiniji kao imanentno etrurskom području
+
3) veoma moguća teza o izolovanosti ostrva Sardinije kao uslovu za preživljavanje genocida i asimilacije romanskim varvarima koja se desila na kopnu apeninskog severa
+
4) neosporiv etnomuzikološki podatak o ojkanju na Sardiniji



... dovoljan je da akreditovani naučnik stavi prst na čelo... ili u dupe, ako ima nisko čelo.
 

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810
Ovo je popis starobalkanskih reči u srpskom jeziku (prema I tomu Istorije srpskog naroda od grupe autora):
* balega
* baljav/baljast
* bač
* blavor
* vatra
* kopile
* struga
* urda
* čuka
* katun
* šiljeg
* šilježe
* frula
* čot
* gudura
* kras
* škrapa
Ti autori su budale. (Etimologija je nauka intelektualne inspiracije.)

Struga wtf?!? "(✧ prasl. *struga (rus. strúga, češ. strouha) 1. ograđeno mjesto na otvorenom prostoru za mužu ovaca (ob. na prolaznim mjestima stočara nomada) 2. otvor ograde ili tora )"; balega je obloga (metatezom od oblega) kojom se oblaže kuća, katun je Loma nedavno objasnio kao slovensku reč, šiljeg je šiljavo, šiljasto jagnje, jednogodišnjak (šilježe je to isto samo hipokoristik), dok je dviska (dvic+ska, up. sa "dvica", "trica") dvogodišnja ovca, pa čak ni frula koja dolazi od vrula, plus, onomatopejizacija početnog v (up. svirala o s+virati : vrula : izvor, vrutak, vriti; up. sa sopela od sopot, soptati - dakle, uvek asocirano sa tokom vode), gudura koja dolazi od zvuka koji stvara vetar koji kroz nju gudi, kopile je kao pile ("ko pile") pod kvočkom (ne znaju se roditelji), blavor je balavor (kao što je vrabac vorobac; up. balavurdija), čuka je mesto gde grom udara (glagol čukati (udarati) je onomatopejni, pored Vrška Čuka, up. sa vrh Čoka), moguće je i da je sćipetarizam ali je putovao iz Albanije sa vlaškim migracijama iz Vlaške balkanske početne domovine Albanije - nikako nije starobalkanska reč, vatra je slovenska reč, to smo obradili detaljno: češ. vatra, slovački vatra, polj. watra, ukr/rusin. ватра, ватерка, rus. ватрушка, bugarski vatralj itd, a postoje i izvedenice. https://forum.krstarica.com/showthread.php/737258-Etimolomija?p=34581006&viewfull=1#post34581006 itd.

Škrapa je priobalni italijanizam. Čot je "strmi lesni odsek", misli se da je iz italijanskog ciotto, a italijani kažu da je od nemačkog Schutt (šut, krhotine, lom), možda neki Rumun zna da li se na rumunskom tako kaže.

Urda je nekakav bačko-sremski lokalizam i mogla je reč i od Huna i od Turaka da dođe; zaključiti da je starobalkanizam je neosnovano.

Za kras hjp kaže: ✧ ≃ njem. Karst ? ← kelt. Znači, upitno je.

Dakle, mahom to nisu starobalkanske reči nego južnoslovenske inovacije u odnosu na severnoslovenske odseljenike.

Neznanje, neznanje, neznanje, plus, bezmudi naučnici koji slušaju hrvatske priče o vlaškim starosedeocima i klimaju glavom... za pare srpskih poreskih obveznika.

Bugarska priča o Tračanima i tzv. "tračkom jeziku", hrvatska o tzv. "Ilirima" i njihova zajednička (sada im se i Rumuni pridružiše) o tome da su Iliri i Tračani romanizovani i da su tom romanizacijom postali "Vlasi" jedno je od naličja rasturanja srpskog nacionalnog i etničkog korpusa.

Istina je da se srpski etnički korpus rastura otkad su Grci došli na Slovenski Jug pa sve do danas.
 
Poslednja izmena:

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810
Evo koliko logičkih grešaka ima u zvaničnoj etimologiji:

"frula ✧ rum. fluer ← ngrč. phlogéra "

ali, lat. fluere "to flow, stream, run, melt,"

Da vidimo slovenski:
vrelo, vrutak, vreti - vrula
sopot, soptati - sopila, sopela
vir, izvirati, svirati - svirala

Prema tome, pošto nastaju po istoj logici, oba od endojezičkog materijala, nema etimološke veze između rum. fluer i srp. frula.
 

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810
Evo još jedne stare reči: καλύβη, kalýbē, u značenju konačište, kuća.

Krahe.PNG


Reč je u grčkom prisutna u različitim varijetetima a sami Grci poseduju svoju originalnu reč sa istim značenje, καλιά. Tako da je reč verovatno pozajmljenica iz nekog od starobalkanskih jezika.

Teritorija tračkog plemena Astaja zvala se Kalibe. Kalibe je osvojio makedonski kralj Filip II (359-336. g. pre naše ere) i kolonizovao ga nepoželjnim prognanim Makedoncima.

Mesto je danas selo koje se zove Kabile u tundžanskoj opštini na jugoistoku današnje Bugarske, inače važno arheološko nalazište.

Kabile.PNG
 

Mrkalj

Elita
Moderator
Poruka
20.810
"Разговор угодни ..." у фул верзији. У скраћеним нема.

Kad je sinak babu razumio,
silenu je vojsku sakupio,
mlade pišce i brze konjike,
Dalmatine po izbor vojnike.

Lipo ga je babo svitovao:
»Cijaslave, drago dite moje,
uzmi, sinko, polovicu vojske
i prid vojskom pođi na Hrvate.




https://www.sss-makarska.hr/spisi/velikani/kacic/razgovor/5.htm
Objašnjenje stihova: Dalmatinski Srbi protiv Turkohorvata.
 
Top