5. Krka (Korkoras)
1. Krka, reka u Dalmaciji (antičko mesto na izvoru Krke Curcum, prema Strabonu i Ptolomeju)
Krka is a river in Croatia's Dalmatia region, noted for its numerous waterfalls. It is 73 km (45 mi) long and its basin covers an area of 2,088 km[SUP]2[/SUP] (806 sq mi).[SUP][1][/SUP]
Possibly the river called
Catarbates (literally "steeply falling")[SUP][2][/SUP] by the ancient Greeks, it was known to the ancient Romans as
Titius,
Corcoras, or Korkoras.
The river has its source near the border of Croatia with Bosnia and Herzegovina, at the foot of the Dinara mountain. It flows past Knin in Inner Dalmatia towards the south and enters the Prokljansko jezero near Skradin.
The best known sites on the river path are the Visovac Monastery (Roman Catholic) and the Monastery Krka (Serbian Orthodox).
Before its outflow the river forms beautiful and well known waterfalls called
Skradinski buk, part of Krka National Park. This area is also the location of the first hydroelectric power station using alternate current in Croatia, the Jaruga Hydroelectric Power Plant. This plant started supplying power to the nearby city of
Šibenik in 1895.
2. Krka, reka u Sloveniji
, pritoka Mure
Velika Krka (madžarsko
Kerka, nekoč
Kerkás, prekmursko
Kerka, ali
Velka Kerka) je reka, dolga približno 60 km. Izvira v Čepincih blizu madžarsko-slovenske meje, teče skozi Markovce, Šalovce, mimo Hodoša in Krplivnika na Madžarsko, kjer se imenuje
Nagy Kerka. Njen desni pritok
Mala Krka je rečica, ki teče mimo naselij Križevci in Domanjševci na Madžarsko (kot
Kis Kerka ali tudi kot
Kerca). Po zlitju Velika Krka teče naprej kot
Kerka in se pri kraju Muraszemenye (tik pred najbolj vzhodno točko Slovenije) kot levi pritok izlije v mejno reko Ledavo, ta pa kmalu zatem konča pot kot levi pritok Mure.
3. Krka (Gurk), reka u Koruškoj, Austrija, pritoka Drave
"Krka u Austriji, odnosno Koroškoj, nekada slovenačkoj/slovenskoj zemlji.
- reka
Gurk odnosno
Krka na slovenačkom:"
https://www.google.rs/maps/place/9342+Gurk,+%D0%90%D1%83%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B8%D1 %98%D0%B0/@46.8744949,14.2879835,15z/data=!3m1!4b1!4m2!3m1!1s0x47704299d3658c35:0x679ee d5f644b3e43
https://www.google.rs/maps/@45.8808939,14.7829568,15z
(Evidentirali smo - Vučko je uveo u evidenciju - još nekoliko reka sa ovim imenom.)
Strabo further writes that "the
Corcoras River (=
Krka) flows near Nauportus; it carries cargo and empties into the Savus River (and the latter into the Dravus), which, i.e. the Savus, in turn flows into the Noarus (unknown elsewhere) at Segestica ...
Marjeta Šašel Kos - 2005
Petar Šimunović:
Grad i ostrvo Krk (stari Curicum)
Korčula, Krkar « Corcyra, otok Korkira (hrv. Krkar, mletački Korčula) ?(Šimunović), Tako kurtizana
sinjora Laura u Dundu Maroju postaje gospođa Mandaljena odajući tako
"našijensko porijeklo" ili posprdno: Mande Krkarka (od etnika otočkog imena
Krkar < Corcyra, zapravo Korčula),
Krka (antički Tilius; ie. "'ker, "kor, ""kr, korijen često zastupljen u europskoj hidronimiji),
Dakle, imamo kod Straboa potvrdu za slovenačku pritoku Save, Krku -
Corcoras, or
Korkoras. "Antičko Corcoras" za dalmatinsku Krku je
pogrešno preuzeto sa engleske vikipedije. Dalmatinska Krka se nazivala Tilius (Titius), pri čemu, kako dobro primećuje Sladović, til i krk predstavljaju sinonime (oboje u značenju vrat; danas til u rečima potiljak, zatiljak, a krk u krkače, krka-lonce). Tako da
ne postoji potvrda srodnog antičkog naziva za dalmatinsku Krku. Ostaje potvrda "Corcoras" za slovenačku Krku i Catarbates za dalmatinsku.
Treba proveriti izvor podatka o naselju na izvoru Krke zabeleženom kao
Curcum:
"Pretpostavlja se da je Krka dobila ime po starom privremenom rimskom naselju Curcum podignutom blizu njezina izvora, vjerojatno radi gradnje cesta i mostova."
http://www.casopis-<wbr>gradjevinar.hr/assets/Uploads/<wbr>JCE-55-2003-12-06.pdf
Ogromna većina autora ubicira Strabonovo i Ptolomejevo naselje
Curcum na izvoru Krke (u Dalmaciji).
https://books.google.rs/books?isbn=9530619014 -
Marin Zaninović - 1996
Vjerojatno u tome treba vidjeti razlog zašto se Ninija ni
Curcum poslije ne spominju osim, eto, usputno kod Strabona i Ptolemeja. Klaudije Ptolemej pisao je svoju »Geografiju« u prvoj polovici 2. stoljeća poslije Krista, i zabilježio je naselje Kurkum -
Curcum (Ptol., II 16, 6). Iz toga ... Moguće su i rijeka
Krka i njezin izvor te vodopad Krčić, čudesne prirodne ljepote, koji huči upravo na nedostupnoj jugoistočnoj strani gradine, i očuvali ime te impozantne delmatske gradine Kurkum.
https://books.google.rs/books?id=bh71-km-jf0C
1987
... izmiriti ako Dicione lociramo na potez gornja
Krka i Una (sa centrom oko Knina?)“, gdje su se (prema gornjoj Zrmanji?) graničili s Liburnima, a na sjeveru i sjeveroistoku s Mezejima“. Jer očito je da su i Dicioni, kao i ostala plemena, osim ... U izvorišnom području Krke (Titius) istraživači traže Ptolemejev polis
Curcum (Коurkoum Ptol. II 16, 6) u njegovoj Liburniji. Ovaj liburnijski kaštel M. Suić, Kourkoum (Ptol. II 16, 6), |RFFZ, sv. 6 (1969), 37-43, traži na jednoj od „liburnijskih” gradina u ...
https://books.google.rs/books?id=dAlVAAAAYAAJ
1973
Toutes ces coordonnées sont fausses, et Varvaria et
Curcum ont été repoussées vers le Nord- Ouest, et Ausancalio interpolée entre elles. Le toponyme, d'origine illyrienne, rappelle la ville de Curicum (
Krk) sur l'île du même nom: Curieta insula chez Pline, III. 139 (cf. Strabon II, 123, VII, 315), la rivière Carcoras de Strabon, VII, 5, 2 (la
Krka, en Slovénie) et encore Corcyre et Korcula (Corcyra Nigra). Le nom de
Curcum semble s'être conservé dans celui de la rivière
Krka, qui, ...
Itd.
To znači da je naziv "Krka" itekako mogao postojati kao antičkoslovenski naziv gornjeg toka današnje reke Krke. Još veće uverenje u slovenstvo ovog Ptolomejevog toponima uliva sinonimnost naziva gornjeg toka Krke Tilius, jer i Krk i Til slovenski su izrazi za vrat.
6. Drava, (antičko Dravus)
1. Drava, panonska pritoka Dunava
2. Drawa u Poljskoj
Drawa is a river and popular aquatic trail in Poland, 185.9 km long. The surface of its catchment area amounts to 3296.4 km[SUP]2[/SUP]. The Drawa begins its course at Krzywe Lake and ends it in Noteć below Krzyż Wielkopolski. The Drawa is a right-bank tributary of Noteć, the second regarding size. Its average gradient is 0,61% and its flow rate 19 m[SUP]3[/SUP]/s. It is the longest river in Pojezierze Drawskie.The Drawa flows across regions including Pojezierze Drawskie, Równina Drawska and partly near Pojezierze Wałeckie and Kotlina Gorzowska. The source of the Drawa is in nature reserve Dolina Pięciu Jezior. Then, the river flows across Drawski Landscape Park, Drawieński National Park and Drawski forest. The section from Czaplinek to Noteć is called the Karol Wojtyła Silver Route.
Tributaries. The biggest tributaries of the Drawa are the Kokna, Korytnica, Mierzęcka Struga, Płociczna, Pokrętna, Słopica, Wąsowa. The main streams of the river are the Bagnica,
Drawsko, Drawka, Głęboka, Miedzniki, Moczel, Pełknica, Radówka, Sitna, Studzienica, Sucha, Szczuczna, Wilżnica. One canal, Prostynia, flows into the Drawa.
Lakes.The Drawa flows through many lakes. In the upper region of the river there are Górne, Krąg, Długie, Głębokie, Małe. Further down the river, the lakes Prosino, Żerdno, Drawsko Lake, Rzepowskie, Lubie, Krosino, Wielkie and Małe Dębno can be found.
History. From the 14th century, the river has been used as a navigational route. Since 1700, the Drawa has been used for drifting honey from Drawsko to Frankfurt. Navigation of the river continued until World War II. In 1974, on the river route was founded a nature reserve Drawa and in 1990 Drawieński National Park.
Interesantno je da obe Drave prolaze kroz mnoga jezera.