Аустроугарски ултиматум Србији 23. јула 1914. године

Zar nije prva opisana bitka bila Bitka kod Megida 1457. p.n.e.?
Kadeš je značajan zbog mirovnog ugovora, potpisanog oko 1270. p.n.e.

A u Bitka na Kadešu je bila nešto između nerešene i pobjede Hetita. Ali se ne kranj završilo nerešeno.

Da, tako je.

Kadeš je slavan zbog mirovnih pregovora i diplomatije. Najstariji očuvani sporazum.
 
ако је Нишка декларација израз опредељења српске политичке елите, а Аписов узвик на стрељању израз опредељења неформалног центра моћи, онда се из тога може закључити да су они били потпуно сагласни око југословенског уједињења.
Како знамо да је Нишка декларација израз опредељења читаве српске елите ?
Мислим документ издат за време ратног стања.
Колико су одлуке Србије и парламента Србије биле опредељење читаве српске елите 1999. уочи бомбардовања пре тога и за време рата?
Niška deklaracija je bila jasna srpska objava rata do uništenja Austrougarskoj, takođe je trebala da obeshrabri svaki Antantin pokušaj koketiranja sa beskrajnim velikobugarskim ambicijama.
 
Мсм Апис бик човек би помислио Алберт Пајк масон 33 степена а он држи шачицу официра и прави срања.
Crnorukaši nisu bili nikakvo topovsko meso pro dnu, već jako ozbiljna organizacija od koje su se vojska i policija plašile. Po mnogo čemu su bili iznad države, što je apsolutno nedopustivo.

@Statler and Waldorf je konkretno za njih većinu prilično lepo kazao. Ovih 100 godina jugoslavističke propagande je učinilo svoje i postoji i dan danas čak (!) njihova glorifikacija uopšteno u srpskoj javnosti, a radilo se o jednoj kako opasnoj i po sopstvene nacionalne interese štetnoj organizaciji, za koju je velika tragedija to što tada nije bilo odgovarajuće političke volje da se neko sa njima obračuna. Kamo te sreće da je bilo nekoga dovoljno hrabrog ko bi uklonio Apisa i njegove najbliže saradnike, pre nego što su bili postali toliko uticajni.
Били су озбиљни и опасни за нас шаку јада али да ли за неког другог?
Примера ради наш драги претседник овде бог изван Србије нико и ништа.
Kritička istoriografija smatra montirani Solunski proces za veliku srpsku sramotu:

423A979C-9740-491F-9B87-7CE868DDEC21.png
 
Niška deklaracija je bila jasna srpska objava rata do uništenja Austrougarskoj, takođe je trebala da obeshrabri svaki Antantin pokušaj koketiranja sa beskrajnim velikobugarskim ambicijama.
Niška deklaracija je bila pobeda jugoslovenske ideje nad srpskom. I ta jugoslovenska ideja je na kraju Srbiju i srpski narod skupo koštala. Naročito jer je Srbija stvaranjem Kraljevine SHS odnosno Jugoslavije praktično nestala i kao administrat8vna jednica u njoj.
 
Niška deklaracija je bila pobeda jugoslovenske ideje nad srpskom. I ta jugoslovenska ideja je na kraju Srbiju i srpski narod skupo koštala. Naročito jer je Srbija stvaranjem Kraljevine SHS odnosno Jugoslavije praktično nestala i kao administrat8vna jednica u njoj.
Ipak je situacija bila malo složenija.
 
Ipak je situacija bila malo složenija.
I sa stvaranjem i bez stvaranja Jugoslavije na višim nivoima je doneta odluka o rasformiranju Austrougarske. Time se htelo postiči da prestane da postoji jedna velika nemačka država što je ona u svojoj biti i bila bez obzira što je bila višenacionalna.
 
Čisto da se podsetimo šta je 14. jula napisao Kaiser Wilhelm II u svom odgovoru caru Franzu Jospehu a nakon što se vratio sa krstarenja

Osećao sam iskrenu zahvalnost što ste, u danima kada su vas zadesili događaji šokantne tragedije i zahtevali od vas da donosite teške odluke, svoje misli usmerili na naše prijateljstvo i ovo učinili polaznom tačkom vašeg ljubaznog pisma meni. Blisko prijateljstvo sa vama koje mi je preneto od mog dede i oca smatram dragocenom zaostavštinom i smatram da je vaša uzajamnost najsigurnija garancija za zaštitu naših zemalja. S obzirom na moju privrženost vama sa poštovanjem, moći ćete da shvatite koliko mi je bilo teško što sam morao da napustim put u Beč i da se uzdržim od javnog izražavanja iskrenog saučešća zbog vašeg dubokog bola.

Preko vašeg ambasadora od poverenja i iskreno cenjenog, dobićete moje uveravanje da ćete čak i u ovim ozbiljnim vremenima naći mene i moje carstvo lojalno uz sebe, u punom skladu sa našim dugogodišnjim prijateljstvom i našim savezničkim obavezama. Sa velikim zadovoljstvom mogu da vam to ponovim i ovde.

Stravični zločin u Sarajevu jasno je osvetlio zlokobne aktivnosti sumanutih fanatika i panslovensku agitaciju koja preti državi. Moram da se uzdržim od zauzimanja stava po pitanju koje je na čekanju između vaše vlade i Srbije. Međutim, smatram ne samo moralnom dužnošću svih civilizovanih država, već i uslovom za njihovo samoodržanje da iskoriste sva sredstva koja su im na raspolaganju da se suprotstave propagandi i akcijama koje kao svoju glavnu metu vide same temelje monarhija. Takođe nisam slep za ozbiljnu opasnost koja preti vašim zemljama i, posredno, Trojnom savezu od agitacije koju su sproveli ruski i srpski panslavisti, i prepoznajem potrebu da se južne granice vaših država oslobode ovog teškog pritiska. Stoga sam spreman da podržim, koliko je to moguće, napore vaše vlade, koji imaju za cilj da osujeti formiranje novog Balkanskog saveza pod ruskim patronatom i koje ni bilo upereno protiv Austro-Ugarske i, da kao protivtežu, pomognem priključenju Bugarske Trojnom savezu. Shodno tome, uprkos izvesnim rezervama, koje su prvenstveno posledica niske pouzdanosti bugarskog karaktera, uputio sam svog ambasadora u Sofiji da podrži korake koje je vaš predstavnik preduzeo u tom pogledu na njegov zahtev.

Dalje, naložio sam svom otpravniku poslova u Bukureštu da razgovara sa kraljem Karolom u duhu vaših sugestija i da, s obzirom na novonastalu situaciju stvorenu nedavnim događajima, istakne potrebu da se distanciraju od Srbije i zaustave agitaciju. uperene protiv vaših zemalja. Istovremeno, posebno sam naglasio da najveći značaj pridajem održavanju postojećih poverljivih savezničkih odnosa sa Rumunijom, na koje eventualno priključenje Bugarske Trojnom savezu ni na koji način ne bi uticalo.

Na kraju, želim da izrazim svoju iskrenu nadu da ćete moći da se odmorite posle ovih teških dana boraveći u Ischlu.

Sa iskrenom naklonošću

Vaš odani prijatelj

Wilhelm
A i da se podsetimo i o čemu je Kajzer Vilhelm lično diskutovao sa samim Francom Ferdinandom 16-17 juna 1914, desetak dana pre Sarajevskog atentata: o tome da je došlo vreme za rešavanje srpskog problema jer (po nemackim procenama) Rusija neće biti spremna za rat još 6 godina. Sve ostalo je nemački istorijski revizionizam - dokazivanje “istorijskih fakata” pozivanjem na memoare nemačkog šefa vlade i na kurtoazna pisma Kajzera Vilhelma caru Franji Josipu ima istu “naučnu vrednost” kao i na primer “analiza” prirode sovjetskog režima pozivanjem na sadržaj pamfleta Agitpropa i Marksova i Lenjinova pisanija .

0E0DA596-B194-4783-8DBC-3882268A7162.png
 
Poslednja izmena:
Nemačke procene o ruskoj (ne)spremnosti za rat koje su ohrabrile Kajzera Vilhelma II da izvrši odlučujući pritisak na mađarskog šefa vlade grofa Tisu da da svoj pristanak za napad Austrougarske na Srbiju - Dualna monarhija je već tada bila toliko disfunkcionalna da je grof Tisa u svojstvu mađarskog šefa vlade po svom nahođenju zvanično konferisao sa nemačkim Kajzerom bez da je o tome makar i neobavezno unapred obaveštavao šefa države cara Franju Josipa:

45D26E22-E25A-49D9-BF7F-2422F9EDC6B6.jpeg

1B7566A2-DE04-43CC-9E1D-404DCFF7D7B5.png
F1CB086D-C35C-4DA0-BF0D-2BC9C5BFD8FE.png


https://www.jstor.org/stable/pdf/2010224.pdf?refreqid=fastly-default:9f7273d84343f3b4b30a3ecb0d177ba6&ab_segments=&initiator=&acceptTC=1

https://www.jstor.org/stable/pdf/2010224.pdf?refreqid=fastly-default:9f7273d84343f3b4b30a3ecb0d177ba6&ab_segments=&initiator=&acceptTC=1
 
Poslednja izmena:

Back
Top