Pravi Vlah
Iskusan
- Poruka
- 5.024
У упоређењу са научним подацима, сензационални наслов тврди превише. Конкретно, наука није доказала да је то словенско насеље.И шта је лоше у томе што су написали?
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
У упоређењу са научним подацима, сензационални наслов тврди превише. Конкретно, наука није доказала да је то словенско насеље.И шта је лоше у томе што су написали?
Sad i ti cjepidlačiš, garant su našli sunken floor kuće, fibule i/ili ručno radjenu keramiku, čim to vide, odmah je slavenskoУ упоређењу са научним подацима, сензационални наслов тврди превише. Конкретно, наука није доказала да је то словенско насеље.
ПРОНАШЛИ НАСЕЉЕ СЛОВЕНА ИЗ 9. ВЕКА: Велико откриће археолога на локалитету "Арчиновица" између Крушевца и Трстеника (ФОТО/ВИДЕО)
РАНОСЛОВЕНСКО насеље, за које археолози верују да датира из 9. и 10. века, нађено је у месту Селиште, недалеко од границе Крушевца и Трстеника, сазнају „Новости”.
Јел ти озбиљно говориш?Sad i ti cjepidlačiš, garant su našli sunken floor kuće, fibule i/ili ručno radjenu keramiku, čim to vide, odmah je slavensko![]()
Jbga, mislio sam da je šala očita...Јел ти озбиљно говориш?
Pit-houses were built in many parts of northern Europe between the 5th and 12th centuries AD. In Germany they are known as Grubenhäuser, and in the United Kingdom, they are also known as grubhuts, grubhouses or sunken featured buildings.
https://en.wikipedia.org/wiki/Pit-house
Извини. Не познајемо се па нисам знао да се шалиш.Jbga, mislio sam da je šala očita...
Јесте, мада мени ово на фотографијама изгледа доста млађе.Vredno otkrice. Ime Zarko bilo veoma cesto u srednjem veku.
Nova studija potvrdila srpsko poreklo krstionice kneza Višeslava
MAJA MILJEVIĆ-ĐAJIĆ 12/01/2023 3 MIN READ
![]()
Krstionica kneza Višeslava (izvor: Wikipedia, foto: Roberta F.)
Krstionica kneza Višeslava, s kraja 8. i početka 9. veka, ima sprsko poreklo. O Višeslavovoj krstionici se raspravlja od njenog otkrića. Ona budi znatiželju arheologa, istoričara, drugih istraživača, ali i šire javnosti.
U naučnim krugovima dugi niz godina se vodi rasprava o tome da li se na krstionici spominje hrvatski ili srpski knez Višeslav.
Hrvati veruju da je ona preneta iz Nina 1746. godine u Veneciju, gde je i otkrivena 1853. godine. Međutim, arheoloških i drugih dokaza nije bilo da se krstionica nalazila u Ninu. Danas se nalazi u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika.
Sa druge strane, sprski istoričari i arheolozi veruju da je reč o srpskom knezu Višeslavu poznatom iz spisa De administrando imperio vizantijskog cara Konstantina VII Porfirogenita iz 10. veka. Dok se nigde u istorijskim ili bilo kojim drugim izvorima ne spominje hrvatski knez Višeslav.
O krstionici
Krstionica kneza Višeslava
otkrivena je u Gradskom muzeju Korer Veneciji 1853. godine. Na njoj se nalazi natpis koji svedoči da ju je naručio sveštenik Jovan u vreme kneza Višeslava. U natpisu se govori o nameni krstionice da se u njoj kršteni očiste od grehova i spasu ispovedajući Svetu Trojicu, a sveštenik Jovan je u vreme vladara Višeslava („DVCI VVISSASCLAVO“), posvećuje Svetom Jovanu Krstitelju.
Prema stilskim odlikama datuje se u kraj 8. i početak 9. veka.
Poreklo krstionice kneza Višeslava
U najnovijem radu istoričar Predrag Komatina razmatra epigrafske karakteristike natpisa na krstionici i iznosi pretpostavke da bi se krstionica mogla pripsati „kotorskoj klesarskoj radionici iz vremena episkopa Jovana“.
Krstionica kneza Višeslava (Јанковић 2007, сл. 90)![]()
Autor se u radu osvrnuo i na pretpostavke arheologa Đ. Jankovića, a koji je delio isto mišljenje o poreklu krstionice. Pokojni profesor je ukazao na epigrafsku sličnost krstionice sa onim ukrasima u ruševinama Manastira Sv. Arhanđela na Svetomiholjskoj Prevlaci kod Tivta u Boki Kotorskoj. Janković je na taj način hteo da locira prvobitnu lokaciju krstionice u ovom manastiru. Što je verovatno i uspeo.
Takođe, autor je u radu prihvatio i mišljenje arheologa M. Aleksića da je reč o srpskom knezu Višeslavu koga spominje Konstantin VII Porfirogenit.
Prema istoričaru Komatinu
krstionica pokazuje sličnosti i podudarnosti sa natpisom kotorskog episkopa Jovana na arhitravu u kotorskoj Katedrali Sv. Trifuna iz 805. godine. Prema tome krstionica se može pripisati klesarskoj radionici kotorskog episkopa Jovana. Istovremeno ovoj radionici je savremena i splitska.
“Epigrafske sličnosti između natpisa na dva pomenuta spomenika su dovoljne da navedu na pretpostavku da su ih klesali majstori školovani u istoj klesarskoj školi. Izvesno je da krstionica ne potiče iz samog Kotora, jer bi u tom slučaju natpis na njoj bio datiran vladavinom savremenog vizantijskog cara, kao i drugi kotorski i južnojadranski natpisi, ali je nesumnjivo da potiče iz Boke Kotorske, a da li se prvobitno zaista nalazila u benediktinskom Manastiru Sv. Arhanđela na Svetomiholjskoj prevlaci kod Tivta, prvobitno podignutom upravo početkom 9. veka, ostaje da se potkrepi novim nalazima”, zaključuje autor u svom radu.
Линк за
"O natpisu na krstionici iz vremena kneza Višeslava. Neka epigrafska zapažanja (On the inscription on the baptismal font from the time of Prince Višeslav. Some epigraphic remarks) Predrag Komatina":
https://www.academia.edu/94762334/O_natpisu_na_krstionici_iz_vremena_kneza_Višeslava_Neka_epigrafska_zapažanja_On_the_inscription_on_the_baptismal_font_from_the_time_of_Prince_Višeslav_Some_epigraphic_remarks_
Veliki palac gore za srpski istoriografiju
Veliki palac gore za srpski istoriografiju
i arheologiju![]()
Moram ovdje iznijeti jedno lično razmišljanje vezano za ovu temu.
Radi se o pominjanju i citiranju pokojnog Đorđa Jankovića u pozitivnom kontekstu u navedenom radu. Nikad ga u životu nisam ni sreo ni upoznao. Pročitao sam većinu njegovih radova, pogledao na YT skoro sve što je izašlo a da je on s tim imao neke veze i, moram priznati, sa velikim dijelom njegovih zaključaka se nisam slagao, smatrao sam ih presmjelim, nedovoljno potkrijepljenim dokazima. Razlog zbog koga nikad ništa ružno o njemu nisam rekao je taj što sam ga gotivio, bio mi je jedna od najdražih osoba koje sam ikad slušao i iščitavao vezano za istorijsku tematiku.
Iskreno se nadam da će ovo biti podstrek da se bar neke njegove ideje i kvalitetni arheološki radove vrate u okrilje srpske nauke.