Apstraktno slikarstvo

VM_artisticontemp11Roy Evans Miranda.jpg

Roy Evans Miranda
 
Kazimir Malevich: Black Square
Iako se Crni kvadrat umetnika Kazimira Maleviča rođenog u Kijevu smatra središtem ruske
moderne umetnosti, on je ujedno i jedan od najkontroverznijih. Nekim se gledaocima čini kao
slika koju je četverogodišnjak mogao napraviti ravnalom. Možda s pravom, ali u istini, iza tamne površine slike nalazi se još toliko toga što se najbolje može razumeti uz neko pozadinsko znanje.
Umjetnik, Kazimir Malevich, neprestano je tragao za pravim oblikom umetničkog izraza, krećući se
kroz razne moderne umetničke pokrete, od impresionizma do kubizma . Na kraju, Malevič je postao
deo futurističkog pokreta koji je u Rusiji uspevao početkom 20. stoleća. Umetnici, pesnici i glazbenici odbacivali su prošlost - sve uspostavljene sustave u zapadnom svetu. Smatrali su da je njihova zemlja na rubu revolucije, potpune promene društvenog režima. Poput svojih kolega futurista, Malevich je prestao tražiti odgovore iz prošlosti; umjesto toga, sve je porekao i smislio novi umjetnički sustav.
 
UMETNOST JE VIŠA OD STVARNOSTI I NEMA DIREKTNE VEZE SA NJOM. DA BI SE ČOVEK PRIBLIŽIO SPIRITUALNOM U UMETNOSTI, REALNOST MU JE OD MALE KORISTI, JER JE REALNOST SUPROTNA OD SPIRITUALNOG. NALAZIMO SE U PRISUSTVU APSTRAKTNE UMETNOSTI. UMETNOST BI TREBALO DA BUDE IZNAD REALNOSTI, JER U SUPROTNOM
NE BI IMALA VREDNOST ZA ČOVEKA

Piet_Mondriaan_1930_-_Mondrian_Composition_II_in_Red_Blue_and_Yellow.jpg

Piet Mondrian1930-Mondrian Composition II in Red Blue and Yellow

Ovo je odgovor koji je 1914. godine Pit Mondrijan (Piet Mondrian) dao o svojoj umetnosti. Ovaj holandski umetnik je jedan od osnivača umetničkog pokreta De Stil (De Stijl) u Holandiji, pored toga samostalno je razvio ne-reprezentativne forme u umetnosti koje je nazvao neoplasticizam, želeći da kreira univerzalnu lepotu. Mondrijanova dela kod ljudi izazivaju ili čisto oduševljenje i fasciniranost, ili oprečnu reakciju: Obojeni pravougaonici?! Ovo sam i ja mogao-la u vrtiću da naslikam. Bilo da vam prija apstraktna umetnost ili ne, ovim tekstom želimo da vam pokažemo šta sve ona krije i šta iz nje sve može iščitati.

Iako se apstraktnoj umetnosti često pripisuju karakteristike da je ona bez vremenskih i prostornih odrednica, da se radi o čistim slikarskim formama koje ne imitiraju i ne predstavljaju ništa što pripada realnom svetu, nju i te kako određuje kontekst u kome nastaje. Političke okolnosti s početka 20. veka, Prvi svetski rat, ali i intelektualna klima – filozofska strujanja i umetnički časopisi u kojima su stvaraoci objavljivali svoje teorije imali su snažan uticaj na nastanak apstraktne umetnosti. Skoro istovremeno, u različitim delovima Evrope i Rusije apstraktna misao i izraz razvijaju se u delima Vasilija Kandinskog (Василий Кандинский) Kazimira Maljeviča (Казими́р Мале́вич) Tea van Dusburga (Theo van Doesburg) što će se jasno odraziti i u umetničkom sazrevanju Pita Mondrijana.
 

Back
Top