Ambrozija u centru beograda?

mario80

Legenda
Poruka
61.002
Prekoputa studentske biblioteke

IMG_20240418_205718.jpg

IMG_20240418_205709.jpg
IMG_20240418_205649.jpg
IMG_20240418_205624.jpg
IMG_20240418_205557.jpg
 
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, skraćeno nazivana „ambrozija”) je zeljasta biljka visine od 10 cm do oko 2 m.

Izvorno dolazi iz Severne Amerike. Njihovo seme su ljudi nenamerno širili transportom robe najmanje od sredine 19. veka i tako su dospeli i u Evropu. Dugi niz decenija nije mogla da se trajno uspostavi u Nemačkoj jer se nije dobro nosila sa uslovima na lokaciji. Poslednjih godina ambrozija je takođe stekla uporište u ovoj zemlji usled genetskih adaptacija i zahvaljujući klimatskim promenama.

Naseljava otvorena, jedva obrasla, topla i svetla mesta, kao što je ugar. Pošto je jednogodišnja biljka, oslanja se na širenje kroz seme da bi uspostavila svoju populaciju, kojih jedna biljka obično proizvodi nekoliko hiljada. Seme se sada širi uglavnom transportom zemlje ili direktno pričvršćeno za delove vozila (npr. na mašinama za žetvu ili u gazištima guma), ali i kroz kontaminirano seme i hranu za ptice.

Zbog toga se ambrozija često javlja na ivicama puteva, u baštama, na rubovima šuma i divljih pašnjaka, kao i na ivicama polja i odatle se može proširiti na polja. Naročito nakon pomeranja zemlje, na primer u novim razvojnim područjima, može doći do masovnih populacija nakon klijanja semena prisutnih u zemljištu. Seme zadržava svoju sposobnost klijanja u zemljištu decenijama, tako da se površine moraju nastaviti proveravati nakon što su biljke uklonjene.
 
Širenje ambrozije izaziva dva problema za ljude:

Nekoliko komponenti polena ambrozije su među najjačim poznatim okidačima alergija.
Ozbiljne infestacije na obradivim površinama mogu dovesti do oštećenja useva, na primer žitarica, krompira ili kukuruza.
Jugoistočna Evropa (posebno Mađarska), jugoistočna Francuska i severna Italija već su u velikoj meri pogođene naslagama ambrozije. U Nemačkoj se širenje takođe ubrzalo pre nekoliko godina. Veća ležišta poznata su, na primer, u Brandenburgu, Berlinu i Bavarskoj
 
Iako ambrozija ugine sa prvim jakim mrazom, obično je već proizvela nekoliko hiljada semena koje ostaju održive u zemljištu i do 40 godina. Seme klija posle hladnog nadražaja (zime) od proleća do leta i iste godine se razvija u cvetne biljke.

Nakon prvobitno sporog rasta, razvoj se naglo ubrzao od sredine juna. Dovoljna količina padavina u julu/avgustu je važna za napredovanje. Glavni period cvetanja je između avgusta i oktobra. Oprašivanje se dešava vetrom. Velike količine polena mogu se širiti na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara. Seme sazreva od septembra.

Najvažnija kontramera je sprečiti dalje širenje semena! Pošto se širenje često dešava preko kontaminirane hrane za ptice, propisi o hrani ograničili su maksimalno dozvoljeni udeo semena ambrozije u hrani za životinje na 0,005%. Štaviše, seme iz mešavina za održavanje ne sme više da sadrži seme ambrozije u skladu sa Pravilnikom o smešama za održavanje.

Posebna pažnja je potrebna nakon svih vrsta transporta zemlje, jer seme može doći do površine i rasti na mestu ležišta. Zatvoreni biljni pokrivač sprečava klijanje ambrozije. Zato, na primer, treba gusto zasaditi višegodišnje gredice i posejati zeleno đubrivo u prazne leje s povrćem ili u bašte novih objekata koji još nisu zasađeni.

Širenje putem vozila, s druge strane, teško se može sprečiti uz razuman napor.
 

Back
Top