Afera na pomolu: Rafal pod sumnjom

  • Začetnik teme Začetnik teme Neno
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Najveća vazdušna bitka u modernoj istoriji odigrala se između Indije i Pakistana!​

Nova faza u dugotrajnom sukobu između Nju Delhija i Islamabada postepeno klizi u sve zaoštreniju fazu.

Američki televizijski kanal CNN tvrdi da se u noći 7. maja odigrala najveća vazdušna bitka u modernoj istoriji između indijskog i pakistanskog vazduhoplovstva – najveći okršaj u vazduhu na indijsko-pakistanskoj granici…

Pogledajte prilog 1725370
Lovci su se borili više od sat vremena, a sa obe strane je učestvovalo najmanje 125 borbenih aviona.

U članku CNN-a se napominje da nijedan lovac nije napustio svoj vazdušni prostor niti leteo u nebo susedne zemlje.
Istovremeno, razmena raketa vazduh-vazduh bila je snažna, a lansiranja na ciljeve ponekad su izvođena sa udaljenosti do 160 km.

Kao rezultat toga, oboreno je pet lovaca indijskog vazduhoplovstva: 3 Rafala, 1 Miraž 2000, 1 MiG-29 i 1 Su-30MKI.

Ova vazdušna bitka bila je jedna od najvećih i najdužih u modernoj istoriji avijacije – Izveštava CNN.
Nakon toga, postalo je zanimljivo saznati šta su pakistanske vazduhoplovne snage koristile za obaranje indijskih lovaca.

Pakistanska vojska je naoružana avionima kineske proizvodnje JF-17 Block III i J-10C, koji su nedavno počeli da se opremaju raketama vazduh-vazduh PL-15E („Munjeviti udar“) takođe proizvedenim u Kini.


PL-15E je izvozna verzija, predstavljena na aeromitingu u Džuhaju 2021. godine i ima kraći domet od PL-15.
U svojoj punoj verziji, ove rakete su slične ruskim R-37M i sposobne su da pogode ciljeve na udaljenosti do 300 km (186 milja), ali u izvoznoj verziji, njihov domet je ograničen, na 145 km (90 milja).

Verovatno, koristeći postojeće AWACS avione kao što su ZDK-03 Karakorum Eagle (Kina) i Saab 2000 AEW&C (Švedska) pakistanski lovci su bili u stanju da brzo otkriju i efikasno unište avione indijskog ratnog vazduhoplovstva.
Treba napomenuti da je indijsko ratno vazduhoplovstvo naoružano i AWACS avionima – Beriev A-50EI Phalcon (Rusija i Izrael) DRDO Netra AEW&CS (Indija) i raketama vazduh-vazduh dometa preko 150 km – vođenim raketama dugog dometa Meteor kompanije MBDA za lovce Rafale (Francuska).

Ali još uvek nema potvrđenih informacija o gubicima pakistanskog ratnog vazduhoplovstva.

Međutim, tog dana, ostaci aviona indijskog ratnog vazduhoplovstva pronađeni su na zemlji na različitim mestima i mnogi ostaci raketa PL-15E pakistanskog ratnog vazduhoplovstva.
Dakle, sama činjenica da neka zemlja poseduje određene sisteme naoružanja ne znači da ih može pravilno koristiti.
Verovatno je to razlog zašto su pakistanski piloti vazdušnog izviđanja i lovaca bili jači od svojih indijskih protivnika.

Borba.Info
jedan od rafala je oboren i kineskim fk-3 pvo sistemom kojeg srbija ima tako da je bar nesto uzeto a sto valja :ok:
 
Umesto da smo od Kine kupili Kineski J-10C, još jedan promašaj Vučića troši naše pare kao konfete ?

i8gd.jpg
maxresdefault.jpg
 
Za Srbiju je kupovina aviona bila prilika da se svrsta uz svetske sile i pokaze pravac u kom drzava tezi da odvuce taj narod. Logican izbor je bio na Rafalu i Gripenu, sa tim da je kupovina francuskih aviona mnogo bolji politicki potez nego sveCkih jer je Francuska ipak jedan od dva lidera EU.
S tim što ovi drugi jako dobri i mogu da se koriste i bez standardnih aerodroma koji bi nestali u slučaju bilo čega u roku od 24 sata.
Znači krater , mesečeva kora od piste .
Za male zemlje ako nemas nesto poput gripena onda vtol koji ti neće prodati .
A jurišna , pa vidi se sad šta valja od starih pancirnih su .
 

Vazdušna bitka koja je 7. maja 2025. buknula iznad spornog regiona Kašmira između Indije i Pakistana, osim što je pokazala eksplozivan potencijal regionalnih tenzija, poslužila je i kao nemilosrdna provera pouzdanosti savremene vojne tehnologije.

Pogledajte prilog 1725281

Indija je, kao odgovor na teroristički napad u kojem je stradalo 26 civila, pokrenula operaciju „Sindoor“ koristeći francuske borbene avione Rafale – perjanicu kompanije Dassault Aviation.

Ispostavilo se da je to bio korak koji će ozbiljno uzdrmati i indijski vojni vrh i ugled francuskog vojnog izvoza.

Pakistanski odgovor nije kasnio. U akciju su podignuti kineski višenamenski lovci J-10C, opremljeni najnovijim elektronskim sistemima ometanja. Tok sukoba brzo se preokrenuo – prema tvrdnjama pakistanskih vlasti, čak tri Rafala su oborena, a ostaci sa prepoznatljivim oznakama Dassault fabrike su prikazani kao dokaz.

Indija je u početku poricala gubitke, ali je nakon pritiska i pojave konkretnih dokaza morala da prizna da su izgubili najmanje tri aviona.

Ovaj događaj bio je šamar za reputaciju Rafala, aviona koji je godinama promovisan kao pouzdano rešenje za savremeno ratno vazduhoplovstvo.

Zemlje poput Egipta, UAE i Indije potpisale su višemilionske ugovore za ove francuske letelice, a Francuska se u 2022. mogla pohvaliti impresivnim brojem izvoznih aranžmana.

Ali sve to se sada ljulja. Samo nekoliko sati borbenih dejstava bilo je dovoljno da se poverenje u Rafal ozbiljno naruši – kako među vojnim strukturama, tako i na tržištu oružja.

Kineski J-10C, nasuprot tome, izašao je iz sukoba sa oreolom pobednika. Njihova sposobnost da elektronski zaslepe protivničke radare i ostanu operativni čak i u zasićenom okruženju dodatno je ojačala imidž kineskog vojnog kompleksa.

Nije tajna da su ove letelice već plasirane u brojne zemlje, ali posle ovog incidenta, interesovanje bi moglo dodatno da poraste – pogotovo u državama koje traže balans između pouzdanosti i pristupačne cene.

Cela situacija otvara i dublje strateško pitanje: koliko god moćno neko oružje bilo na papiru, njegova prava vrednost ogleda se tek na terenu – i to ne samo kroz sirove performanse, već i kroz kvalitet obuke pilota i taktičku integraciju. Rafal je možda tehnološki biser, ali je jasno da bez prave primene ne garantuje prevagu.

Za Francusku je ovo bolan udarac. Ne samo zbog komercijalnog aspekta i mogućih otkazivanja narudžbina, već i zbog statusnog značaja koji Rafal ima za njen vojno-industrijski kompleks. Povratak poverenja u ovaj proizvod neće biti lak – naročito kada su kineski konkurenti očigledno zakucali ozbiljan rezultat na vojnom terenu.

A šta je sa Srbijom?

U svetlu ovih događaja, logično je postaviti pitanje – da li je Srbija napravila stratešku grešku kada je odlučila da nabavi Rafale? Odluka je već izazvala burne polemike u domaćoj javnosti, a sada, posle fijaska u Kašmiru, sve glasnije se čuje zahtev da se ta kupovina preispita.

Ako Rafal u realnim uslovima ne može da pruži obećane performanse, zašto bi Srbija ulagala miliona evra u sistem koji je već doveden u pitanje? Posebno kada na tržištu postoje i druge opcije – često jeftinije, ali, očigledno, i efikasnije.

Indijski vojni i politički vrh takođe se našao pod pritiskom. Gubici Rafala u realnoj borbenoj situaciji naterali su ih da revidiraju celokupni koncept upotrebe vazdušnih snaga.

Sve – od nabavke novih letelica do modernizacije postojećih, sada mora da prođe kroz filter ovog iskustva. Teško da će ubuduće neka odluka u vezi sa borbenim avionima u Indiji moći da prođe bez reference na incident iznad Kašmira.

Na širem planu, ovaj sukob je razbio mnoge iluzije. U svetu gde se moć ne meri više samo brojem aviona ili njihovim tehničkim karakteristikama, već i taktičkom inteligencijom, sinergijom sistema i realnom sposobnošću da se deluje u složenim uslovima – svaki incident ovakvih razmera postaje pokazna vežba, ne samo za direktne učesnike, već i za ceo globalni sektor odbrane.

I da, u toj slici, više ništa nije crno-belo. Ni za Francusku, ni za Kinu, a još manje za male zemlje koje pokušavaju da se snađu između dva sveta – tržišnog marketinga i ratne stvarnosti.

https://objektivno.net/spektar/afera-na-pomolu-rafal-pod-sumnjom/

Objektivno
***************
Ako nam Kinezi prave puteve, objekte, zgrade.. što ne bi od njih uzimali i avione?
Francuzi totalno nesigurni a Rafal nije opravdao čak ni ime.
Mislis li ti da je Alek Veliki pitao nekog uvazenog strucnjaka iz VS sta da se nabavi od dobrih aviona, ako je zaista to i potrebno jenoj maloj teritoriji? Ili je odluka donesena u vinariji i toplom zagrljaju sa Makronom, poslije citanja skaj prepiski. Usput, kako je nas aerodrum zavrsio u francuskim rukama, a i suruje se oko nekakvih atomskih centrala i spaljivanja i odlaganja nuklearnog otpada kod nas u cilju poboljsanja odnosa i podrske na vlasti . . .
 

Vazdušna bitka koja je 7. maja 2025. buknula iznad spornog regiona Kašmira između Indije i Pakistana, osim što je pokazala eksplozivan potencijal regionalnih tenzija, poslužila je i kao nemilosrdna provera pouzdanosti savremene vojne tehnologije.

Pogledajte prilog 1725281

Indija je, kao odgovor na teroristički napad u kojem je stradalo 26 civila, pokrenula operaciju „Sindoor“ koristeći francuske borbene avione Rafale – perjanicu kompanije Dassault Aviation.

Ispostavilo se da je to bio korak koji će ozbiljno uzdrmati i indijski vojni vrh i ugled francuskog vojnog izvoza.

Pakistanski odgovor nije kasnio. U akciju su podignuti kineski višenamenski lovci J-10C, opremljeni najnovijim elektronskim sistemima ometanja. Tok sukoba brzo se preokrenuo – prema tvrdnjama pakistanskih vlasti, čak tri Rafala su oborena, a ostaci sa prepoznatljivim oznakama Dassault fabrike su prikazani kao dokaz.

Indija je u početku poricala gubitke, ali je nakon pritiska i pojave konkretnih dokaza morala da prizna da su izgubili najmanje tri aviona.

Ovaj događaj bio je šamar za reputaciju Rafala, aviona koji je godinama promovisan kao pouzdano rešenje za savremeno ratno vazduhoplovstvo.

Zemlje poput Egipta, UAE i Indije potpisale su višemilionske ugovore za ove francuske letelice, a Francuska se u 2022. mogla pohvaliti impresivnim brojem izvoznih aranžmana.

Ali sve to se sada ljulja. Samo nekoliko sati borbenih dejstava bilo je dovoljno da se poverenje u Rafal ozbiljno naruši – kako među vojnim strukturama, tako i na tržištu oružja.

Kineski J-10C, nasuprot tome, izašao je iz sukoba sa oreolom pobednika. Njihova sposobnost da elektronski zaslepe protivničke radare i ostanu operativni čak i u zasićenom okruženju dodatno je ojačala imidž kineskog vojnog kompleksa.

Nije tajna da su ove letelice već plasirane u brojne zemlje, ali posle ovog incidenta, interesovanje bi moglo dodatno da poraste – pogotovo u državama koje traže balans između pouzdanosti i pristupačne cene.

Cela situacija otvara i dublje strateško pitanje: koliko god moćno neko oružje bilo na papiru, njegova prava vrednost ogleda se tek na terenu – i to ne samo kroz sirove performanse, već i kroz kvalitet obuke pilota i taktičku integraciju. Rafal je možda tehnološki biser, ali je jasno da bez prave primene ne garantuje prevagu.

Za Francusku je ovo bolan udarac. Ne samo zbog komercijalnog aspekta i mogućih otkazivanja narudžbina, već i zbog statusnog značaja koji Rafal ima za njen vojno-industrijski kompleks. Povratak poverenja u ovaj proizvod neće biti lak – naročito kada su kineski konkurenti očigledno zakucali ozbiljan rezultat na vojnom terenu.

A šta je sa Srbijom?

U svetlu ovih događaja, logično je postaviti pitanje – da li je Srbija napravila stratešku grešku kada je odlučila da nabavi Rafale? Odluka je već izazvala burne polemike u domaćoj javnosti, a sada, posle fijaska u Kašmiru, sve glasnije se čuje zahtev da se ta kupovina preispita.

Ako Rafal u realnim uslovima ne može da pruži obećane performanse, zašto bi Srbija ulagala miliona evra u sistem koji je već doveden u pitanje? Posebno kada na tržištu postoje i druge opcije – često jeftinije, ali, očigledno, i efikasnije.

Indijski vojni i politički vrh takođe se našao pod pritiskom. Gubici Rafala u realnoj borbenoj situaciji naterali su ih da revidiraju celokupni koncept upotrebe vazdušnih snaga.

Sve – od nabavke novih letelica do modernizacije postojećih, sada mora da prođe kroz filter ovog iskustva. Teško da će ubuduće neka odluka u vezi sa borbenim avionima u Indiji moći da prođe bez reference na incident iznad Kašmira.

Na širem planu, ovaj sukob je razbio mnoge iluzije. U svetu gde se moć ne meri više samo brojem aviona ili njihovim tehničkim karakteristikama, već i taktičkom inteligencijom, sinergijom sistema i realnom sposobnošću da se deluje u složenim uslovima – svaki incident ovakvih razmera postaje pokazna vežba, ne samo za direktne učesnike, već i za ceo globalni sektor odbrane.

I da, u toj slici, više ništa nije crno-belo. Ni za Francusku, ni za Kinu, a još manje za male zemlje koje pokušavaju da se snađu između dva sveta – tržišnog marketinga i ratne stvarnosti.

https://objektivno.net/spektar/afera-na-pomolu-rafal-pod-sumnjom/

Objektivno
***************
Ako nam Kinezi prave puteve, objekte, zgrade.. što ne bi od njih uzimali i avione?
Francuzi totalno nesigurni a Rafal nije opravdao čak ni ime.
Hoćeš da kažeš da je predsednik pogrešio što je kupio rafale, jel to hoćeš?
 
Mislis li ti da je Alek Veliki pitao nekog uvazenog strucnjaka iz VS sta da se nabavi od dobrih aviona, ako je zaista to i potrebno jenoj maloj teritoriji? Ili je odluka donesena u vinariji i toplom zagrljaju sa Makronom, poslije citanja skaj prepiski. Usput, kako je nas aerodrum zavrsio u francuskim rukama, a i suruje se oko nekakvih atomskih centrala i spaljivanja i odlaganja nuklearnog otpada kod nas u cilju poboljsanja odnosa i podrske na vlasti . . .
Kupljeno je ono što je VS zahtevala još u vreme Tadića: još tada su pravljene procene i odlučeno je da se kupi Rafal.
 

Vazdušna bitka koja je 7. maja 2025. buknula iznad spornog regiona Kašmira između Indije i Pakistana, osim što je pokazala eksplozivan potencijal regionalnih tenzija, poslužila je i kao nemilosrdna provera pouzdanosti savremene vojne tehnologije.

Pogledajte prilog 1725281

Indija je, kao odgovor na teroristički napad u kojem je stradalo 26 civila, pokrenula operaciju „Sindoor“ koristeći francuske borbene avione Rafale – perjanicu kompanije Dassault Aviation.

Ispostavilo se da je to bio korak koji će ozbiljno uzdrmati i indijski vojni vrh i ugled francuskog vojnog izvoza.

Pakistanski odgovor nije kasnio. U akciju su podignuti kineski višenamenski lovci J-10C, opremljeni najnovijim elektronskim sistemima ometanja. Tok sukoba brzo se preokrenuo – prema tvrdnjama pakistanskih vlasti, čak tri Rafala su oborena, a ostaci sa prepoznatljivim oznakama Dassault fabrike su prikazani kao dokaz.

Indija je u početku poricala gubitke, ali je nakon pritiska i pojave konkretnih dokaza morala da prizna da su izgubili najmanje tri aviona.

Ovaj događaj bio je šamar za reputaciju Rafala, aviona koji je godinama promovisan kao pouzdano rešenje za savremeno ratno vazduhoplovstvo.

Zemlje poput Egipta, UAE i Indije potpisale su višemilionske ugovore za ove francuske letelice, a Francuska se u 2022. mogla pohvaliti impresivnim brojem izvoznih aranžmana.

Ali sve to se sada ljulja. Samo nekoliko sati borbenih dejstava bilo je dovoljno da se poverenje u Rafal ozbiljno naruši – kako među vojnim strukturama, tako i na tržištu oružja.

Kineski J-10C, nasuprot tome, izašao je iz sukoba sa oreolom pobednika. Njihova sposobnost da elektronski zaslepe protivničke radare i ostanu operativni čak i u zasićenom okruženju dodatno je ojačala imidž kineskog vojnog kompleksa.

Nije tajna da su ove letelice već plasirane u brojne zemlje, ali posle ovog incidenta, interesovanje bi moglo dodatno da poraste – pogotovo u državama koje traže balans između pouzdanosti i pristupačne cene.

Cela situacija otvara i dublje strateško pitanje: koliko god moćno neko oružje bilo na papiru, njegova prava vrednost ogleda se tek na terenu – i to ne samo kroz sirove performanse, već i kroz kvalitet obuke pilota i taktičku integraciju. Rafal je možda tehnološki biser, ali je jasno da bez prave primene ne garantuje prevagu.

Za Francusku je ovo bolan udarac. Ne samo zbog komercijalnog aspekta i mogućih otkazivanja narudžbina, već i zbog statusnog značaja koji Rafal ima za njen vojno-industrijski kompleks. Povratak poverenja u ovaj proizvod neće biti lak – naročito kada su kineski konkurenti očigledno zakucali ozbiljan rezultat na vojnom terenu.

A šta je sa Srbijom?

U svetlu ovih događaja, logično je postaviti pitanje – da li je Srbija napravila stratešku grešku kada je odlučila da nabavi Rafale? Odluka je već izazvala burne polemike u domaćoj javnosti, a sada, posle fijaska u Kašmiru, sve glasnije se čuje zahtev da se ta kupovina preispita.

Ako Rafal u realnim uslovima ne može da pruži obećane performanse, zašto bi Srbija ulagala miliona evra u sistem koji je već doveden u pitanje? Posebno kada na tržištu postoje i druge opcije – često jeftinije, ali, očigledno, i efikasnije.

Indijski vojni i politički vrh takođe se našao pod pritiskom. Gubici Rafala u realnoj borbenoj situaciji naterali su ih da revidiraju celokupni koncept upotrebe vazdušnih snaga.

Sve – od nabavke novih letelica do modernizacije postojećih, sada mora da prođe kroz filter ovog iskustva. Teško da će ubuduće neka odluka u vezi sa borbenim avionima u Indiji moći da prođe bez reference na incident iznad Kašmira.

Na širem planu, ovaj sukob je razbio mnoge iluzije. U svetu gde se moć ne meri više samo brojem aviona ili njihovim tehničkim karakteristikama, već i taktičkom inteligencijom, sinergijom sistema i realnom sposobnošću da se deluje u složenim uslovima – svaki incident ovakvih razmera postaje pokazna vežba, ne samo za direktne učesnike, već i za ceo globalni sektor odbrane.

I da, u toj slici, više ništa nije crno-belo. Ni za Francusku, ni za Kinu, a još manje za male zemlje koje pokušavaju da se snađu između dva sveta – tržišnog marketinga i ratne stvarnosti.

https://objektivno.net/spektar/afera-na-pomolu-rafal-pod-sumnjom/

Objektivno
***************
Ako nam Kinezi prave puteve, objekte, zgrade.. što ne bi od njih uzimali i avione?
Francuzi totalno nesigurni a Rafal nije opravdao čak ni ime.

Koliko sam ja shvatio,
nije kineski avion bolji od francuskog,
već radar ?

Pa dobro,
nakačiti kineski radar na francuski avion.

Drugo,
da li je moguće da je sve fingirano ?
Ne zaboravimo da su Indija, Pakistan, Kina, Rusija sada u savezu ?
 
Onda mozes radar da zakacis i na poljoprivredni avion, rafal je precenjen avion koji je vrhunac francuske avio industrije i zato je na glasu, nesto kao f16 ali samo dok bombardujes zemlje koje ratuju kamenjem

To se potpuno slažem,
avion je prednost Srbije nad Kosmetom, ali ne protiv Bugarske.

Trebaju nam Rafali jedini zbog Hrvatijanaca,
oni nas se mnogo plaše,
a strah je najbolji uzrok rata.

A imaju 12 Rafala, pa eto protiv njih.

Inače glasam za razvoj i kupovinu raketa i dronova.
 

Vazdušna bitka koja je 7. maja 2025. buknula iznad spornog regiona Kašmira između Indije i Pakistana, osim što je pokazala eksplozivan potencijal regionalnih tenzija, poslužila je i kao nemilosrdna provera pouzdanosti savremene vojne tehnologije.

Pogledajte prilog 1725281

Indija je, kao odgovor na teroristički napad u kojem je stradalo 26 civila, pokrenula operaciju „Sindoor“ koristeći francuske borbene avione Rafale – perjanicu kompanije Dassault Aviation.

Ispostavilo se da je to bio korak koji će ozbiljno uzdrmati i indijski vojni vrh i ugled francuskog vojnog izvoza.

Pakistanski odgovor nije kasnio. U akciju su podignuti kineski višenamenski lovci J-10C, opremljeni najnovijim elektronskim sistemima ometanja. Tok sukoba brzo se preokrenuo – prema tvrdnjama pakistanskih vlasti, čak tri Rafala su oborena, a ostaci sa prepoznatljivim oznakama Dassault fabrike su prikazani kao dokaz.

Indija je u početku poricala gubitke, ali je nakon pritiska i pojave konkretnih dokaza morala da prizna da su izgubili najmanje tri aviona.

Ovaj događaj bio je šamar za reputaciju Rafala, aviona koji je godinama promovisan kao pouzdano rešenje za savremeno ratno vazduhoplovstvo.

Zemlje poput Egipta, UAE i Indije potpisale su višemilionske ugovore za ove francuske letelice, a Francuska se u 2022. mogla pohvaliti impresivnim brojem izvoznih aranžmana.

Ali sve to se sada ljulja. Samo nekoliko sati borbenih dejstava bilo je dovoljno da se poverenje u Rafal ozbiljno naruši – kako među vojnim strukturama, tako i na tržištu oružja.

Kineski J-10C, nasuprot tome, izašao je iz sukoba sa oreolom pobednika. Njihova sposobnost da elektronski zaslepe protivničke radare i ostanu operativni čak i u zasićenom okruženju dodatno je ojačala imidž kineskog vojnog kompleksa.

Nije tajna da su ove letelice već plasirane u brojne zemlje, ali posle ovog incidenta, interesovanje bi moglo dodatno da poraste – pogotovo u državama koje traže balans između pouzdanosti i pristupačne cene.

Cela situacija otvara i dublje strateško pitanje: koliko god moćno neko oružje bilo na papiru, njegova prava vrednost ogleda se tek na terenu – i to ne samo kroz sirove performanse, već i kroz kvalitet obuke pilota i taktičku integraciju. Rafal je možda tehnološki biser, ali je jasno da bez prave primene ne garantuje prevagu.

Za Francusku je ovo bolan udarac. Ne samo zbog komercijalnog aspekta i mogućih otkazivanja narudžbina, već i zbog statusnog značaja koji Rafal ima za njen vojno-industrijski kompleks. Povratak poverenja u ovaj proizvod neće biti lak – naročito kada su kineski konkurenti očigledno zakucali ozbiljan rezultat na vojnom terenu.

A šta je sa Srbijom?

U svetlu ovih događaja, logično je postaviti pitanje – da li je Srbija napravila stratešku grešku kada je odlučila da nabavi Rafale? Odluka je već izazvala burne polemike u domaćoj javnosti, a sada, posle fijaska u Kašmiru, sve glasnije se čuje zahtev da se ta kupovina preispita.

Ako Rafal u realnim uslovima ne može da pruži obećane performanse, zašto bi Srbija ulagala miliona evra u sistem koji je već doveden u pitanje? Posebno kada na tržištu postoje i druge opcije – često jeftinije, ali, očigledno, i efikasnije.

Indijski vojni i politički vrh takođe se našao pod pritiskom. Gubici Rafala u realnoj borbenoj situaciji naterali su ih da revidiraju celokupni koncept upotrebe vazdušnih snaga.

Sve – od nabavke novih letelica do modernizacije postojećih, sada mora da prođe kroz filter ovog iskustva. Teško da će ubuduće neka odluka u vezi sa borbenim avionima u Indiji moći da prođe bez reference na incident iznad Kašmira.

Na širem planu, ovaj sukob je razbio mnoge iluzije. U svetu gde se moć ne meri više samo brojem aviona ili njihovim tehničkim karakteristikama, već i taktičkom inteligencijom, sinergijom sistema i realnom sposobnošću da se deluje u složenim uslovima – svaki incident ovakvih razmera postaje pokazna vežba, ne samo za direktne učesnike, već i za ceo globalni sektor odbrane.

I da, u toj slici, više ništa nije crno-belo. Ni za Francusku, ni za Kinu, a još manje za male zemlje koje pokušavaju da se snađu između dva sveta – tržišnog marketinga i ratne stvarnosti.

https://objektivno.net/spektar/afera-na-pomolu-rafal-pod-sumnjom/

Objektivno
***************
Ako nam Kinezi prave puteve, objekte, zgrade.. što ne bi od njih uzimali i avione?
Francuzi totalno nesigurni a Rafal nije opravdao čak ni ime.

Francuski Rafali su postali smejurija u celom svetu

 

Back
Top