Adventisti sedmog dana

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Dakle?
Sta sada, apostoli su uzalud pripovedali, i postavili svoje zamenike, crkva je propala i cekalo se mnogo godina da dodju Js ili subotari, i sada Bog sav srecan zabog americkih proroka osniva novu crkvu?
Jel tako?

pa da,ceo svet je bio u mraku i nije znao nista o Hristu i onda je zena koja se molila sotoni 29 dana po sopstvenoj viziji dobila prorocanstvo....:hahaha:
 
Poslednja izmena:
PA KO BEZI OD PITANJA? NEO.
GDE TI JE ODGOVOR NA MOJA KLJUCNA PITANJA.
JESI LI NASAO ZAPOVESTI U BIBLIJI O ZBRANI PRAZNOVANJA SUBOTE I PRAZNOVANJU NEDELJE?

KADA CES ODGOVORIT NA NJIH?

KO BEZI OD PITANJA?

pa Hristos je i gospodar od subote i sam je svojim delovanjem ukinuo....i zbog te subote je i ubijen a ti slavis subotu pa je sad pravo pitanje koji li je vas bog dal onaj kome elena molila 29 dana....odluci se.
 
Opa, 4-5 stranica prodjose a niko nikoga ne razume??
Ja vas pitam ponovo.
Dali su apostolske pripovedi i crkve koje su osnovane pale, a amerikanski pripovedaci i proroci postali nova crkva??

DOBRO JUTRO BOKY,
DRAGO MI JE DA SI TU, DA IZBAVIS OVOGA NASEG NEOA U VELIKOJ JE NEVOLJI.

BOKY TVOJE PITANJE NIJE JASNO.
O KAKVIM PRIPOVEDIMA TI GOVORIS?

AKO ZELIS DA ZNAS DA LI JE BILO KOJA CRKVA PALA ILI OSTALA, UPOREDI NJENO ICENJE DANAS SA APOSTOLSKIM TJ SA BIBLIJOM.
TO SVAKO OD NAS TREBA ZA SEBE DA URADI ANE DA PITA DRUGE.
 
DOBRO JUTRO BOKY,
DRAGO MI JE DA SI TU, DA IZBAVIS OVOGA NASEG NEOA U VELIKOJ JE NEVOLJI.

BOKY TVOJE PITANJE NIJE JASNO.
O KAKVIM PRIPOVEDIMA TI GOVORIS?

AKO ZELIS DA ZNAS DA LI JE BILO KOJA CRKVA PALA ILI OSTALA, UPOREDI NJENO ICENJE DANAS SA APOSTOLSKIM TJ SA BIBLIJOM.
TO SVAKO OD NAS TREBA ZA SEBE DA URADI ANE DA PITA DRUGE.

kako je nastala Biblija?posto vam je ona sama izvor vere?Ko ju je sastavio?
 
Svaki dan nije subota mika, ,tako je i danas u manastirima.
Svaki dan postoji liturgija i pricest,cak se i subota slavi.

IzviniBoky, ali bio sam u jednom cuvenom manastiru, bila je liturgija samo sa jednim kaludjerom koji ju je drzao i niko drugi nije dosao, csak ni kaludjeri, osim nas 30 advnetista. Pa kaludjer nije lomio nikakav hlem.

Drugo, kazes da svaki dan nije subota. Slazemo se. Zato prema toj izjavi ne videimo da su ljudi praznovali nedelju, jer su to radili svakoga dana. Zato to nije nikakav dokaz u prilog praznovanja nedelje.
 
DOBRO JUTRO BOKY,
DRAGO MI JE DA SI TU, DA IZBAVIS OVOGA NASEG NEOA U VELIKOJ JE NEVOLJI.

BOKY TVOJE PITANJE NIJE JASNO.
O KAKVIM PRIPOVEDIMA TI GOVORIS?

AKO ZELIS DA ZNAS DA LI JE BILO KOJA CRKVA PALA ILI OSTALA, UPOREDI NJENO ICENJE DANAS SA APOSTOLSKIM TJ SA BIBLIJOM.
TO SVAKO OD NAS TREBA ZA SEBE DA URADI ANE DA PITA DRUGE.

Dobro vece mika, ja sam sica za Neo The Chosen One, ali pokusacu svojim prostim recima bez previse citata da objasnim.
Evo ovako:
Isus rece, ti si Petar i na tvome kamenu sazidacu crkvu svoju i vrata pakla nece je nadvladati.
Dakle na temelju vere, zanemaricu papsku filosofiju, jer mi pravoslavni tumacimo ovako.
Dakle ono sto Isus rece to se i ostvarilo, posle izvesnog vremena nicale su crkve, A jos i rece evo ja sam sa vama u sve dane do svrsetka veka.
Onda kada su nikle crkve nastala su i pravila koje apostoli opsirno objasnjavaju.
I sve dalje i dalje.
Dakle,posle svih ovih obecanja, kako da poverujemo amerikancima ,bilo Js bilo subotarima,?
JER NEMAJU VEZE SA BILO CIME A PRITOM NJIHOVA DELA PROROCANSTVA GOVORE O NJIMA.
I sada ti meni pricas nesto, omalovazavas Apostole i Crkve koje su osnovali koje i dana danas traju i vrata pakla nisu ih nadvladala,zasto?
 
IzviniBoky, ali bio sam u jednom cuvenom manastiru, bila je liturgija samo sa jednim kaludjerom koji ju je drzao i niko drugi nije dosao, csak ni kaludjeri, osim nas 30 advnetista. Pa kaludjer nije lomio nikakav hlem.

Drugo, kazes da svaki dan nije subota. Slazemo se. Zato prema toj izjavi ne videimo da su ljudi praznovali nedelju, jer su to radili svakoga dana. Zato to nije nikakav dokaz u prilog praznovanja nedelje.

Ne znam za takav slucaj, ali Manastiri treba da sluze liturgiju i subotom, Dakle,treba, a sada sto se to desilo ja nemam pojma, trebao si da pitas Igumana za objasnjenje.
Sa druga zamisao je isto tako na mestu.
Ali sta to znaci?
Da ni mi ni vi nismo u pravu?
Ne.
Subota se postuje u manastirima kao zapovestm a i nedelja.
I nista sporno.
Samo treba da se zamioslimo malo.
 
E moj jadni mika, pa gde ce u pocetku lomiti Hleb i Piti vino, odnosno pricescivati se, p nece valjda u sinagogama.
A posle su se rodili prelepi hramovi za razliku od katakombi.
Sta je tebi, zar nisi pratio istoriski razvoj crkve???

A gde si ti naucio da je za liturgiju i pricest neophodno imati sinagoge i prelepe hramove?

Ja o tome nisma ni govorio, nego o EUHARISTIJI KOJU JE HRISTOS SA SVOJIM UCENICIMA IMAO U GORNJOJ SOBI.
Vids da za to nije ni potrebna palat, dovoljno je i skromna iznajmljena soba.
 
A gde si ti naucio da je za liturgiju i pricest neophodno imati sinagoge i prelepe hramove?

Ja o tome nisma ni govorio, nego o EUHARISTIJI KOJU JE HRISTOS SA SVOJIM UCENICIMA IMAO U GORNJOJ SOBI.
Vids da za to nije ni potrebna palat, dovoljno je i skromna iznajmljena soba.

Naravno da nije potrebno nista vise od sobe, ali zar sada kada imamo slobodu?
Zar sada kadsa imamo Hrmove Crkve, zar da se tu ne sastajemo?
Sta je problem?
 
DA LI ADVENTISTI OCEKUJU DANAS DA CE IH MNOSTVO PRIHVATITI???
Pa zasto da ocekuju nesto sto se u sitoriji bozjeg naroda nikada nije desilo.
Uvek ce to biti manjina.
Njihov zadatak je opomena ovom svetu a svako odlucuje sam za sebe...
Rimljanima 15,20. И тако се трудих да проповедим јеванђеље не где се спомињаше Христос, да на туђој закопини не зидам;

Zašto adventisti propovedaju tamo gde se spominje Hristos i tako grade na tuđem temelju?
 
ZBILJA? JESI LI SIGURAN DA JE TAKO?

PAVLE JE SA VEROM PROGONIO HRISCANE MISLECI DA TAKO UGADJA BOGU.

JEZUITI I DRUGI SU SPALJIVALI LJUDE NA LONMACI VBERUJUCI DA TIME BRANE CRKVU OD JERETIKA A ONI SU BILI NAJVECI JERETICI.

Pavle je zbog zakona Mojsijevog to cinio, a verom je prihvatio Hrista.
A i ostali su postujuci zakon cinili sta su cinili.
A i ti ces ako nastavis da postujes zakon ?
Mozes li da ga sve ispostujes?
 
Dakle?
Sta sada, apostoli su uzalud pripovedali, i postavili svoje zamenike, crkva je propala i cekalo se mnogo godina da dodju Js ili subotari, i sada Bog sav srecan zabog americkih proroka osniva novu crkvu?
Jel tako?

DA LI JE UZALUD BOG PODIZAO PROROKE, ZATO STO NJIHEVE PORUKE SVET NIJE PRIMIAO?

DA LI JE UZALUD HRISTOS PROPOVEDAO ONIMA STO IM JE SVINJE POSLAO U MORE I ZBOG CEGA SU GA OTERALI IZ ONIH KRAJEVA?

DA LI JE UZALUD HRISTOS UMRO NA KRSTU SBOG ONIH KOJI SU GA RAZAPINJALI I RUGALI MU SE?
 
Ja bih se postideo, da postavljam dugacke postove citate a da na njih ne odgovorim sta znace.
Takvo zatrpavanje diskusije je i dovelo dovde, da se i dalje raspravljamo o istim pitanjima, jer nismo sagledali ostale odgovore, koji su predugacki i nisu objasnjeni.
 
Drevni svijet je bio obremenjen grijesima i prestupima ljudi. Narod se pokazao kao nesposoban da se „uspokoji“ za Boga čak na samo jedan dan u nedjelji:

„Kakvo je to zlo što činite te skvrnite subotu? “ (Nem. 13:17)

„... a o mladinama i subotama i o sazivanju skupštine ne mogu podnositi bezakonja i svetkovine. “ (Is. 1:13)

„Ali se odvrže od mene dom Izrailjev u pustinji; ne hodiše po mojim uredbama, i zakone moje odbaciše, koje ko vrši živi kroz njih, i subote moje grdno oskvrniše; zato rekoh da ću izliti gnev svoj na njih u pustinji da ih istrebim. “ (Jez. 20:13)

„Svete stvari moje prezireš, i subote moje skvrniš. “ (Jez. 20:18)


Zato je Bog trebao da ponovo stvori i obnovi pali svijet:

„Jer, gle, Ja ću stvoriti nova nebesa i novu zemlju, i šta je pre bilo neće se pominjati niti će na um dolaziti “ . (Is. 65:17)

Takvo obnavljanje svijeta Isus Hristos je i učinio nakon stradanja kroz Svoje Vaskrsenje iz mrtvih – posredstvom Svoje pobjede nad tamnim silama pakla.

„Ili zar ne znate da svi koji se krstimo u Hrista Isusa, u smrt njegovu se krstismo? Tako se s njim pogrebosmo kroz krštenje u smrt, da bi, kao što Hristos ustade iz mrtvih slavom Očevom, tako i mi hodili u novom životu. “ (Rim. 6:3-4)

Kao sjećanje na to, hrišćani slave „novi dan“, nedelju (Jevr. 4: 6-22). Kao dan odlučujuće pobjede života nad smrću. (Rim. 8:38-39)


Sa nastupanjem novozavetnih dana subota je izgubila svoj značaj:

„Evo, idu dani, govori Gospod, kad ću učiniti s domom Izrailjevim i s domom Judinim nov zavet, ne kao onaj zavet, koji učinih s ocima njihovim, kad ih uzeh za ruku da ih izvedem iz zemlje misirske, jer onaj zavet moj oni pokvariše, a ja im bejah muž, govori Gospod. “ (Jer. 31:31-32)
 
Rimljanima 15,20. И тако се трудих да проповедим јеванђеље не где се спомињаше Христос, да на туђој закопини не зидам;

Zašto adventisti propovedaju tamo gde se spominje Hristos i tako grade na tuđem temelju?

Bog ŠALJE OPOMENE...

... i upućuje Ga CELOM SVETU...



1 ANĐEOSKA VEST

Rev 14:6 I videh drugog anđela gde leti posred neba, koji imaše večno jevanđelje da objavi onima koji žive na zemlji, i svakom plemenu, i jeziku i kolenu i narodu.
Rev 14:7 I govoraše velikim glasom: Bojte se Boga, i podajte Mu slavu, jer dođe čas suda Njegovog; i poklonite se Onome koji je stvorio nebo i zemlju i more i izvore vodene.


2 ANĐEOSKA VEST

Rev 14:8 I drugi anđeo za njim ide govoreći: Pade, pade Vavilon grad veliki: jer otrovnim vinom kurvarstva svog napoji sve narode.


3 ANĐEOSKA VEST

Rev 14:9 I treći anđeo za njim ide govoreći glasom velikim: Ko se god pokloni zveri i ikoni njenoj, i primi žig na čelo svoje ili na ruku svoju,
Rev 14:10 I on će piti od vina gneva Božijeg, koje je nepomešano utočeno u čašu gneva Njegovog, i biće mučen ognjem i sumporom pred anđelima svetima i pred Jagnjetom.
Rev 14:11 I dim mučenja njihovog izlaziće va vek veka; i neće imati mira dan i noć koji se poklanjaju zveri i ikoni njenoj, i koji primaju žig imena njenog.

Rev 14:12 Ovde je trpljenje svetih, kojidrže zapovesti Božije i veru Isusovu.
 
Poslednja izmena:
DA LI JE UZALUD BOG PODIZAO PROROKE, ZATO STO NJIHEVE PORUKE SVET NIJE PRIMIAO?

DA LI JE UZALUD HRISTOS PROPOVEDAO ONIMA STO IM JE SVINJE POSLAO U MORE I ZBOG CEGA SU GA OTERALI IZ ONIH KRAJEVA?

DA LI JE UZALUD HRISTOS UMRO NA KRSTU SBOG ONIH KOJI SU GA RAZAPINJALI I RUGALI MU SE?

Kakve ovo veze ima sa mojim pitanjima.
Odgovor je ne, sve je imalo svoju svrhu.
Tako i moja pitanja, molim da se ne mesaju babe i zabe.
 
pa sto se vodis naukama prolupale prorcice koja se molila sotoni 29 dana...zasto verujes zeni koja je promasila hristovog dolaska,zasto verujes zeni koja se sluzila plagijatorstvom?
bruka i sramota ste od sekte...

nEO, BUDI SIGURAN DA SMO SE SVI DO JEDNOGA UVERILI, DA TI NI NEMAS ODGOVORE NA NASA PITANJA, NEGO PUN MRZNJE I PAKOSTI SAMO VREDJAS I NEPREKIDNO KAO DETE OD TRI GODINE PONAVLJAS ISTO I ONO STO PONAVLJAS JE LAZ.
 
Drevni svijet je bio obremenjen grijesima i prestupima ljudi. Narod se pokazao kao nesposoban da se „uspokoji“ za Boga čak na samo jedan dan u nedjelji:

„Kakvo je to zlo što činite te skvrnite subotu? “ (Nem. 13:17)

„... a o mladinama i subotama i o sazivanju skupštine ne mogu podnositi bezakonja i svetkovine. “ (Is. 1:13)

„Ali se odvrže od mene dom Izrailjev u pustinji; ne hodiše po mojim uredbama, i zakone moje odbaciše, koje ko vrši živi kroz njih, i subote moje grdno oskvrniše; zato rekoh da ću izliti gnev svoj na njih u pustinji da ih istrebim. “ (Jez. 20:13)

„Svete stvari moje prezireš, i subote moje skvrniš. “ (Jez. 20:18)


Zato je Bog trebao da ponovo stvori i obnovi pali svijet:

„Jer, gle, Ja ću stvoriti nova nebesa i novu zemlju, i šta je pre bilo neće se pominjati niti će na um dolaziti “ . (Is. 65:17)

Takvo obnavljanje svijeta Isus Hristos je i učinio nakon stradanja kroz Svoje Vaskrsenje iz mrtvih – posredstvom Svoje pobjede nad tamnim silama pakla.

„Ili zar ne znate da svi koji se krstimo u Hrista Isusa, u smrt njegovu se krstismo? Tako se s njim pogrebosmo kroz krštenje u smrt, da bi, kao što Hristos ustade iz mrtvih slavom Očevom, tako i mi hodili u novom životu. “ (Rim. 6:3-4)

Kao sjećanje na to, hrišćani slave „novi dan“, nedelju (Jevr. 4: 6-22). Kao dan odlučujuće pobjede života nad smrću. (Rim. 8:38-39)


Sa nastupanjem novozavetnih dana subota je izgubila svoj značaj:

„Evo, idu dani, govori Gospod, kad ću učiniti s domom Izrailjevim i s domom Judinim nov zavet, ne kao onaj zavet, koji učinih s ocima njihovim, kad ih uzeh za ruku da ih izvedem iz zemlje misirske, jer onaj zavet moj oni pokvariše, a ja im bejah muž, govori Gospod. “ (Jer. 31:31-32)


BIBLIJSKE CINJENICE
O
SEDMOM DANU

1.Nakon šest dana delovanja u sedmici stvaranja Zemlje, Bog je pocinuo sedmog dana. (1. Mojsijeva 2, 1-3)
2.Ova istina potvrdila je taj dan kao Božji dan odmora, ili subotu. Ime subota znaci dan odmora. Dan u koji se beba rodi kasnije postaje njezinim rodendanom. Tako je sedmi dan, dan u koji je Bog pocinuo, postao Njegovim danom odmora - subotnjim danom.
3.Zato je sedmi dan postao Božjim danom odmora. Da li možemo zameniti dan svog rodenja danom u koji nismo rodeni? Ne. Isto tako ne možemo zameniti Božji dan odmora danom u koji On nije pocinuo. Tako je sedmi dan još uvijek Božji subotni dan.
4.Stvoritelj je blagoslovio sedmi dan. (1. Mojsijeva 2,3)
5.On je posvetio sedmi dan. (2. Mojsijeva 20,11)
6.Bog je ustanovio subotu u Edemskom vrtu. (1. Mojsijeva 2,1-3)
7.Subota je ustanovljena pre pada u greh i zato nije simbol, jer su simboli uvedeni posle pada u greh.
8.Isus je rekao da je subota nacinjena za coveka (Marko 2,27); što znaci za sve Ijude bez obzira na vreme u kome su živeli i narod kome su pripadali.
9.Ona je uspomena na stvaranje. (2. Mojsijeva 20,11; 31,17) Svojim pocivanjem u sedmi dan mi se secamo tog velicanstvenog dogadaja.
10.Subota je dana Adamu, praocu Ijudskog roda. (Marko 2,27; 1. Mojsijeva 2,1-3)
11.Ona je preko njega, kao našeg predstavnika, dana svim narodima. (Djela 17,26)
12.To nije jevrejska institucija, jer je uspostavljena 2300 godina pre nastanka jevrejske nacije.
13.Biblija je nikad ne zove jevrejskom subotom, vec uvijek »subotom Gospoda Boga tvojega«. Ljudi trebaju pažljivo obeležiti Božji sveti dan odmora.
14.Subota se spominje u razdoblju patrijaraha.
15.Ona je prije Sinaja bila deo Božjeg zakona. (2. Mojsijeva 16,4.5.27-29)
16.Bog je stavio subotu u srce svog moralnog Zakona. (2. Moisijeva 20,1-17) Zapovest o suboti kao danu odmora nepromjenljiva je kao i ostalih devet zapovesti.
17.Zapovest o suboti kao i sve ostale zapovesti izgovorena je glasom živoga Boga. (5. Mojsijeva 4,12.13)
18.Svaku zapovest Bog je licno napisao. (2. Mojsijeva 31,18)
19.Bog ih je ispisao na kamenim plocama i tako potvrdio njihovu nepromjenljivost. (5. Mojsijeva 5,22)
20.Ploce na kojima je bio ispisan Božji zakon cuvane su u Kovcegu zaveta, u Svetinji nad svetinjama. (5. Mojsijeva 10,1-5)
21.Bog je potpuno zabranio svaki rad subotom. (2. Mojsijeva 34.21)
22.Zato što su prezreli subotu, Bog je dozvolio da jedan naraštaj Izrailjaca umre u pustinji. (Jezekilj 20,12.13)23.Ona je uzvišenim znakom istinitog Boga. (Jezekilj 20,20)
24.Bog je obecao da ce Jerusalim zauvek stajati ako Jevreji budu cuvali i poštovali subotu. (Jeremija 17,24.25)
25.U svojoj kasnijoj istoriji dospeli su u vavilonsko ropstvo zato što su prekršili subotu. (Nemija 13,18)
26.I Jerusalim je bio razoren zbog toga što je prekršena zapovest o suboti. (Jeremija 17,27)
27.Bog je obecao narociti blagoslov svima koji je svetkuju. (Isaija 56,6.7)
28.Ovo obecanje sastavni je dio prorocanstva koje se odnosi na hrišcansku religiju. (Vidi: Isaija 56. poglavlje)
29.Bog ce uzdici svakoga ko cuva subotu. (Isaija 56,2)
30.Bog nas poziva da je zovemo »slavnom«, a ne »starom jevrejskom subotom« ili »jarmom ropstva«. (Isaija 58,13)
31.Buduci da su »mnoge generacije« gazile subotu, ona ce u posljednjim danima biti obnovljena. (Isaija 58,12.13)
32.Svi proroci cuvali su i poštovali sedmi dan.
33.Božji Sin u svojoj otkupiteljskoj misiji na našoj Zemlji poštovao je sedmi dan. Tako je sledio primjer svoga Oca. Zar da ne sledimo siguran primer i Oca i Slna? (Luka 4,16; Jovan 15,10)
34.Sedmi dan je Gospodnji dan. (Vldl: Otkrivenje 1,10; Marko 2,28; Isaija 58,13; 2. Mojsijeva 20,10)
35.Isus je bio Gospodar subote (Marko 2,28), što znaci da je On ovaj narociti i posveceni dan držao i poštovao.
36.On je odbranio subotu kao ustanovu i poseban izraz Božje milosti usmerene coveku. (?ar?? 2,23-28)
37.Isus nije napustio subotu, vec je pažljivo ucio kako je treba svetkovati. (Matej 12,1-13)
38.Svoje ucenike ucio je da subotom ne cine ništa što nije »po zakonu«. (Matej 12,12)
39.On je poucio ucenike da subota treba biti poštovanom i posle Njegovog vaskrsenja. (Matej 24,20)
40.Pobožne žene koje su nakon raspeca brinule o Isusovom telu i grobu, vrlo pažljivo su svetkovale sedmi dan. (Luka 23,56)
41.Mnogo godina posle Hristovog vaskrsenja apostol Pavle u »subotnji dan« vrlo nadahnuto propoveda o planu spasenja covjeka. (Dela 13,14)
42.Pavle, apostol neznabožaca, istice da Jerusalimljani i njihovi knezovi nisu poštovali glasove proroka cije su reci citali svake subote. (Dela 13,27)
43.Luka, nadahnuti hrišcanski istoricar, pišuci svoje hronike ovaj dan oznacava kao narociti dan za okupljanje i propovijedanje Božje reci. (Dela 13,44)
44.Obracenici iz mnogoboštva pridaju suboti isto znacenje. (Dela 13,42)
45.Prilikom velikog hršcanskog sabora 52. godine n. e. U prisustvu apostola i ucenika apostol Jakov spominje subotu. (Dela 15,21)
46.Na svojim misionarskim putovanjima apostoli su subotom držali propovedi i molitvene sastanke. (Dela 16,13)
47.Apostol Pavle na javnim sastancima subotom citao je i s prisutnima proucavao Bibliju. (Dela 17,2.3)48.Propovjednici mlade hrišcanske Crkve posvecivali su mnogo vremena proucavanju Božje reci na skupovima koji su održani subotom. (Dela 17,2)
49.U knjizi Dela apostolska spominje se 48 sastanaka održanih tog dana. (Vidi: Dela 13,14.44; 16,13; 17,2; 18,4.11)
50.Jevreji i vernici prve hrišcanske Crkve nisu raspravljali o svetkovanju subote. To znaci da su hrišcani u apostolskom razdoblju svetkovali subotu zajedno sa jevrejima.
51.Ni u jednoj optužnici podignutoj protiv apostola Pavla, nije mu se pripisivalo da zanemaruje subotnji dan.
52.Apostol Pavle jasno je objavio da je poštovao Zakon: »Niti zakonu jevrejskome, ni crkvi, ni cezaru što sagreših.« (Dela 25,8) On ovo ne bi mogao kazati da nije svetkovao subotu.
53.Subota se s najvecim poštovanjem 59 puta spominje u Novom zavetu.
54.Nijednom recju u Novom zavetu ne spominje se da je subota ukinuta ili promenjena.
55.Bog nikada ni u jednom tekstu u SVETOM PISMU NIKOME NIJE DOZVOLIO DA RADI TOG DANA.
56.Nijedan hrišcanin pre ili posle Hristovog vakrsenja nije subotom obavljao svakodnevne poslove. U Novom zavetu nije zabeležen nijedan slucaj odbacivanja subote od strane apostola ili vernika rane hrišcanske Crkve.
57.U Svetom pismu ne postoji zapis da je Bog ikada povukao svoj blagoslov ili posvecenje sa subotnjeg dana.
58.Subota ce biti vecno svetkovana na obnovljenoj Zemlji. (Isaija 66,22.23)
59.Subota kao dan odmora važan je deo Božjeg zakona, koji je izašao iz Njegovih usta i bio zapisan Njegovim prstom na kamenim plocama kod Sinaja. (Vidi: 2. Mojsijeva 20.poglavlje) Kad je Isus zapoceo svoj rad, objavio je da nije došao poništiti Zakon: »Ne mislite da sam ja došao da pokvarim zakon ili proroke ...« (Matej 5,17)
60.Isus je ozbiljno prekorio fariseje kao licemjere koji su se pretvarali da Ijube Boga dok su istovremeno Božji zakon podredivali svojim obicajima i tradiciji. Svetkovanje nedelje deo je Ijudske tradicije.


 

BIBLIJSKE CINJENICE
O PRVOM DANU
SEDMICE
(NEDELJI)

1.Prve reci zapisane u Bibliji govore o radu koji je izvršen u nedelju, prvog dana u sedmici. (1. Mojsijeva 1,1-5) Ovo je ucinio sam Tvorac gradeci temelje istorije života na našoj planeti.
2.Bog je prvi dan u sedmici odredio da bude radni dan. (2, Mojsijeva 20,8-11) Da li je pogrešno poslušati Boga?
3.Nijedan patrijarh nlkada nije svetkovao nedelju.
4.To nije cinio nijedan prorok.
5.Izricitom Božjom naredbom za Njegov izabrani narod prvi dan sedmice bio je obican radni dan najmanje 4000 godina.
6.Sam Bog naziva ga »radnim - težackim« danom. (Jezekilj 46,1]
7.Bog nije pocivao u taj dan.
8.Bog ga nikada nije blagoslovio.
9.Hristos nikada nije pocivao u taj dan.
10.Isus se bavio drvodjeljskim zanatom sve do svoje tridesete godine. (Marko 6,2.3) On je svetkovao subotu i radio šest dana u sedmici.
11.Apostoli su radili nedeljom.
12.Apostoli je nikada nisu posebno izdvojill.
13.Crkva je nikada nije blagoslovila.
14.Nikada nije nosila blagoslov nebeskog Autorlteta.
15.Nlkada nije bila posvecena.
16.Nijedan zakon božanskog porekla nije odredio svetkovanje nedelje.
17.Novi zavet ne zabranjuje rad tog dana.
18.Nikakva kazna ne postoji za nepoštovanje tog dana.
19.Svetkovanje toga dana ne donosi nikakav blagoslov.
20.Nikakvo pravilo ne odreduje svetkovanje tog dana. Da li bi doista to tako bilo da je Gospod želio da ga svetkujemo?
21.Nedelja nikada nije nazvana »hrišcanskom subotom«.
22.Nikada nije nazvana subotom.
23.Nigde nije nazvana Gospodnjim danom.
24.Nigde nije nazvana danom odmora.
25.Nijedan sveti naziv nije udružen s tim danom.
26.Nedelja je nazvana jednostavnim imenom: »prvi dan sedmice«.
27.Isus je nikada nije spomenuo.
28.Nedelja kao dan za svetkovanje nikad se ne spominje u Bibliji.
29.Nijednu rec u korist nedelje kao svetog dana nisu izrekli ni Bog Otac, ni Hristos ni nadahnuti Ijudi.
30.Prvi dan sedmice u celom Novom zavetu spominje se osam puta, ali ne kao poseban i izdvojen dan: Matej 28,1; Marko 16,2.9: Luka 24,1; Ivan 20,1.19; Dela 20,7; 1. Korincanima 16,2.
31.Šest od ovih navedenih tekstova odnose se na isti prvi dan sedmice.
32.Pavle je pozvao prve hrišcane da nedeljom obavljaju svoje svetovne poslove. (1. Korincanima 16,2)
33.U celom Novom zavetu postoji samo jedan zapis o religijskom okupljanju održanom na taj dan, ali je to bio vecernji sastanak koji se protegao duboko u noc. (Dela 20,5-12)34.Ne postoji nijedna nagovest da je neki slican sastanak održan pre ill posle toga.
35.Apostoli i vernici prve Crkve nisu imali obicaj da se nedeljom okupljaju.
36.Nlje postojala nikakva obaveza da se hleb loml nedeljom.
37.Postoji samo jedan zapis u kome se spominje ovakav skup. (Dela 20,7)
38.Ovaj sastanak trajao je do poslije ponoci tj. do zore. (Dela 20,7-11.) Isus je lomio hleb u cetvrtak (Luka 22), a ucenici su to cinill svakog dana. (Dela 2,42-46)
39.Bibllja nigde ne spominje da je prvi dan sedmice izdvojen da obznanjuje Hristovo vaskrsenje. Ovo je Ijudska tradicija koja nije u skladu s Božjim zakonom. (Matej 15,1-9) Svojim bogatim znacenjem krštenje nas izmedu ostaloga podseca ?? Isusovu sahranu i vaskrsenje. (Rimljanima 6,3-5)
40.Novi zavet nigde ne spominje promenu svetosti subote ili bilo kakvu svetost prvog dana.

 
1 ANĐEOSKA VEST
Bojte se Boga, i
podajte Mu slavu, jer dođe čas suda Njegovog; i poklonite se Onome koji je stvorio nebo i zemlju...


2 ANĐEOSKA VEST
Rev 14:8 ... Pade, pade Vavilon grad veliki: jer otrovnim vinom kurvarstva svog napoji sve narode.


3 ANĐEOSKA VEST
Rev 14:9 .. Ko se god pokloni zverii ikoni njenoj, i primi žig na čelo svoje ili na ruku svoju,
...


Rev 14:12 Ovde je trpljenje svetih, koji drže zapovesti Božije i veru Isusovu.


SVI LJUDI MORAJU DA IZABERU KOME ĆE SE POKLONITI...

STVORITELJU
(poštovanjem svih Božjih zapovesti)

ILI

sotoni
(kada se bude doneo nedeljni zakon u svim državama, tada će to biti ŽIG ZVERI - ljudska zapovest...

AUTORITET
VAVILONA VELIKOG
 
Poslednja izmena:

BIBLIJSKE CINJENICE
O
SEDMOM DANU

1.Nakon šest dana delovanja u sedmici stvaranja Zemlje, Bog je pocinuo sedmog dana. (1. Mojsijeva 2, 1-3)
2.Ova istina potvrdila je taj dan kao Božji dan odmora, ili subotu. Ime subota znaci dan odmora. Dan u koji se beba rodi kasnije postaje njezinim rodendanom. Tako je sedmi dan, dan u koji je Bog pocinuo, postao Njegovim danom odmora - subotnjim danom.
3.Zato je sedmi dan postao Božjim danom odmora. Da li možemo zameniti dan svog rodenja danom u koji nismo rodeni? Ne. Isto tako ne možemo zameniti Božji dan odmora danom u koji On nije pocinuo. Tako je sedmi dan još uvijek Božji subotni dan.
4.Stvoritelj je blagoslovio sedmi dan. (1. Mojsijeva 2,3)
5.On je posvetio sedmi dan. (2. Mojsijeva 20,11)
6.Bog je ustanovio subotu u Edemskom vrtu. (1. Mojsijeva 2,1-3)
7.Subota je ustanovljena pre pada u greh i zato nije simbol, jer su simboli uvedeni posle pada u greh.
8.Isus je rekao da je subota nacinjena za coveka (Marko 2,27); što znaci za sve Ijude bez obzira na vreme u kome su živeli i narod kome su pripadali.
9.Ona je uspomena na stvaranje. (2. Mojsijeva 20,11; 31,17) Svojim pocivanjem u sedmi dan mi se secamo tog velicanstvenog dogadaja.
10.Subota je dana Adamu, praocu Ijudskog roda. (Marko 2,27; 1. Mojsijeva 2,1-3)
11.Ona je preko njega, kao našeg predstavnika, dana svim narodima. (Djela 17,26)
12.To nije jevrejska institucija, jer je uspostavljena 2300 godina pre nastanka jevrejske nacije.
13.Biblija je nikad ne zove jevrejskom subotom, vec uvijek »subotom Gospoda Boga tvojega«. Ljudi trebaju pažljivo obeležiti Božji sveti dan odmora.
14.Subota se spominje u razdoblju patrijaraha.
15.Ona je prije Sinaja bila deo Božjeg zakona. (2. Mojsijeva 16,4.5.27-29)
16.Bog je stavio subotu u srce svog moralnog Zakona. (2. Moisijeva 20,1-17) Zapovest o suboti kao danu odmora nepromjenljiva je kao i ostalih devet zapovesti.
17.Zapovest o suboti kao i sve ostale zapovesti izgovorena je glasom živoga Boga. (5. Mojsijeva 4,12.13)
18.Svaku zapovest Bog je licno napisao. (2. Mojsijeva 31,18)
19.Bog ih je ispisao na kamenim plocama i tako potvrdio njihovu nepromjenljivost. (5. Mojsijeva 5,22)
20.Ploce na kojima je bio ispisan Božji zakon cuvane su u Kovcegu zaveta, u Svetinji nad svetinjama. (5. Mojsijeva 10,1-5)
21.Bog je potpuno zabranio svaki rad subotom. (2. Mojsijeva 34.21)
22.Zato što su prezreli subotu, Bog je dozvolio da jedan naraštaj Izrailjaca umre u pustinji. (Jezekilj 20,12.13)23.Ona je uzvišenim znakom istinitog Boga. (Jezekilj 20,20)
24.Bog je obecao da ce Jerusalim zauvek stajati ako Jevreji budu cuvali i poštovali subotu. (Jeremija 17,24.25)
25.U svojoj kasnijoj istoriji dospeli su u vavilonsko ropstvo zato što su prekršili subotu. (Nemija 13,18)
26.I Jerusalim je bio razoren zbog toga što je prekršena zapovest o suboti. (Jeremija 17,27)
27.Bog je obecao narociti blagoslov svima koji je svetkuju. (Isaija 56,6.7)
28.Ovo obecanje sastavni je dio prorocanstva koje se odnosi na hrišcansku religiju. (Vidi: Isaija 56. poglavlje)
29.Bog ce uzdici svakoga ko cuva subotu. (Isaija 56,2)
30.Bog nas poziva da je zovemo »slavnom«, a ne »starom jevrejskom subotom« ili »jarmom ropstva«. (Isaija 58,13)
31.Buduci da su »mnoge generacije« gazile subotu, ona ce u posljednjim danima biti obnovljena. (Isaija 58,12.13)
32.Svi proroci cuvali su i poštovali sedmi dan.
33.Božji Sin u svojoj otkupiteljskoj misiji na našoj Zemlji poštovao je sedmi dan. Tako je sledio primjer svoga Oca. Zar da ne sledimo siguran primer i Oca i Slna? (Luka 4,16; Jovan 15,10)
34.Sedmi dan je Gospodnji dan. (Vldl: Otkrivenje 1,10; Marko 2,28; Isaija 58,13; 2. Mojsijeva 20,10)
35.Isus je bio Gospodar subote (Marko 2,28), što znaci da je On ovaj narociti i posveceni dan držao i poštovao.
36.On je odbranio subotu kao ustanovu i poseban izraz Božje milosti usmerene coveku. (?ar?? 2,23-28)
37.Isus nije napustio subotu, vec je pažljivo ucio kako je treba svetkovati. (Matej 12,1-13)
38.Svoje ucenike ucio je da subotom ne cine ništa što nije »po zakonu«. (Matej 12,12)
39.On je poucio ucenike da subota treba biti poštovanom i posle Njegovog vaskrsenja. (Matej 24,20)
40.Pobožne žene koje su nakon raspeca brinule o Isusovom telu i grobu, vrlo pažljivo su svetkovale sedmi dan. (Luka 23,56)
41.Mnogo godina posle Hristovog vaskrsenja apostol Pavle u »subotnji dan« vrlo nadahnuto propoveda o planu spasenja covjeka. (Dela 13,14)
42.Pavle, apostol neznabožaca, istice da Jerusalimljani i njihovi knezovi nisu poštovali glasove proroka cije su reci citali svake subote. (Dela 13,27)
43.Luka, nadahnuti hrišcanski istoricar, pišuci svoje hronike ovaj dan oznacava kao narociti dan za okupljanje i propovijedanje Božje reci. (Dela 13,44)
44.Obracenici iz mnogoboštva pridaju suboti isto znacenje. (Dela 13,42)
45.Prilikom velikog hršcanskog sabora 52. godine n. e. U prisustvu apostola i ucenika apostol Jakov spominje subotu. (Dela 15,21)
46.Na svojim misionarskim putovanjima apostoli su subotom držali propovedi i molitvene sastanke. (Dela 16,13)
47.Apostol Pavle na javnim sastancima subotom citao je i s prisutnima proucavao Bibliju. (Dela 17,2.3)48.Propovjednici mlade hrišcanske Crkve posvecivali su mnogo vremena proucavanju Božje reci na skupovima koji su održani subotom. (Dela 17,2)
49.U knjizi Dela apostolska spominje se 48 sastanaka održanih tog dana. (Vidi: Dela 13,14.44; 16,13; 17,2; 18,4.11)
50.Jevreji i vernici prve hrišcanske Crkve nisu raspravljali o svetkovanju subote. To znaci da su hrišcani u apostolskom razdoblju svetkovali subotu zajedno sa jevrejima.
51.Ni u jednoj optužnici podignutoj protiv apostola Pavla, nije mu se pripisivalo da zanemaruje subotnji dan.
52.Apostol Pavle jasno je objavio da je poštovao Zakon: »Niti zakonu jevrejskome, ni crkvi, ni cezaru što sagreših.« (Dela 25,8) On ovo ne bi mogao kazati da nije svetkovao subotu.
53.Subota se s najvecim poštovanjem 59 puta spominje u Novom zavetu.
54.Nijednom recju u Novom zavetu ne spominje se da je subota ukinuta ili promenjena.
55.Bog nikada ni u jednom tekstu u SVETOM PISMU NIKOME NIJE DOZVOLIO DA RADI TOG DANA.
56.Nijedan hrišcanin pre ili posle Hristovog vakrsenja nije subotom obavljao svakodnevne poslove. U Novom zavetu nije zabeležen nijedan slucaj odbacivanja subote od strane apostola ili vernika rane hrišcanske Crkve.
57.U Svetom pismu ne postoji zapis da je Bog ikada povukao svoj blagoslov ili posvecenje sa subotnjeg dana.
58.Subota ce biti vecno svetkovana na obnovljenoj Zemlji. (Isaija 66,22.23)
59.Subota kao dan odmora važan je deo Božjeg zakona, koji je izašao iz Njegovih usta i bio zapisan Njegovim prstom na kamenim plocama kod Sinaja. (Vidi: 2. Mojsijeva 20.poglavlje) Kad je Isus zapoceo svoj rad, objavio je da nije došao poništiti Zakon: »Ne mislite da sam ja došao da pokvarim zakon ili proroke ...« (Matej 5,17)
60.Isus je ozbiljno prekorio fariseje kao licemjere koji su se pretvarali da Ijube Boga dok su istovremeno Božji zakon podredivali svojim obicajima i tradiciji. Svetkovanje nedelje deo je Ijudske tradicije.



Opet laz pomesan sa istinom.
Kako bre mozete ovako???
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top