Bošković, Karup Druško i Gruhonjić: Opasni i iracionalni planovi o podeli Zapadnog Balkana
Parlamentarni zbori 11. juna opredijeliće u kom će se pravcu Crna Gora kretati u narednom periodu – na zapad ili na istok, ili će poslužiti kao tacna za potkusurivanje većih, ne samo u regionu nego i šire, ocijenio je poslanik DPS-a i bivši ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković, u emisiji “Hej, Sloveni” Gradske RTV, autorke Jane Vlahović.
Smatra da
Jakovu Milatoviću treba dati određeno vrijeme da pokaže da li se može izvući ispod plašta onih koji su ga, kako kaže, zadužili glasovima, te da pokaže da je stvarni predsjednik nezavisne, građanske, antifašističke Crne Gore, koja je okrenuta zapadnim vrijednostima.
“Da pokaže da je predsjednik države koja želi da postane članica Evropske unije i da je ponovo vrati na put gdje će uživati povjerenje svojih partnera u NATO-u, dakle, sve ono što nije urađeno u prethodne skoro tri godine”, naglašava Bošković.
Ističe da će vrijeme pokazati i da li je ovaj politički zaokret nešto što će omogućiti Crnoj Gori da se razvija demokratski i na bilo koji drugi način, te da iskustvo iz prethodnog dvopipogodišnjeg perioda ne uliva optimizam.
“Čini se da Crna Gora ulazi upravo u onaj dio politike koji smo imali na Zapadnom Balkanu devedesetih godina, pokušava se od nje napraviti jedna kompleksna tvorevina, pretvoriti se u u državu ne građana već nacija i naroda, odnosno stvoriti novu Bosnu i Hercegovinu od Crne Gore”, zaključuje Bošković.
Karup-Druško: Svjedočimo nečemu što je najsličnije onome što smo gledali devedesetih godina
Teza koju je iznio gospodin Bugajski uporište nalazi u politici Trampove administracije, rješenje je našla u dodatnim etničkim podjelama Zapadnog Balkana, pa je to zaustavljeno. Na neki način Eskobar je to nastavio, s tim da je plan napredniji u odnosu na prethodnu administraciju, smatra novinarka
Dženana Karup-Druško.
“Ne podrazumijeva mijenjanje granica, ali podrazumijeva jačanje uticaja Zagreba, Beograda i Tirane. Nakon ‘promjena’ koje su se desile na Zapadnom Balkanu zadnjih godina, pogotovo nakon izbora u Bosni i Hercegovini (BiH) i Crnoj Gori, mi danas svjedočimo nečemu što je najsličnije onome što smo gledali devedesetih godina, a što je Milošević i tadašnji nacionalisti nazivali idejom Velike Srbije”, dodala je Karup-Druško.
Imamo, ističe Karup-Druško, u BiH Republiku Srpsku u kojoj neprikosnoveno vlada
Milorad Dodik sa svom svojom retorikom, koja sve više, zajedno sa prijetnjama, počinje ličiti na retoriku
Radovana Karadžića sa početka devedesetih godina.
“Milorad Dodik kroz Vijeće ministara, dakle državnu Vladu BiH ima jako veliki uticaj, a nakon zadnjih izbora, uz ćutnju zapada, što znači prećutnu suglasnost, Dodik je poklopio sigurnosni sektor u BiH”, kazala je Karup-Druško.
Sa druge strane imamo promjene u Crnoj Gori i svjedoci smo, kaže Karup-Druško, da od sklanjanja DPS-a i sad sklanjanja
Mila Đukanovića niko ne vidi napredak.
“Svi govore o zastoju Crne Gore u evropskim integracijama. Po svemu što se do sad vidjelo, mislim da politika novog predsjednika će biti najsličnija politici
Aleksandra Vučića kojoj mi svjedočimo dugo, a po kojoj se vraćamo politici
Slobodana Miloševića kada se jedno govorili, a nešto potpuno drugo radilo”, istakla je Karup-Druško.
Gruhonjić: Planovi da zapad pomaže da se region podijeli mirnim putem su iracionalni
U nekim zapadnim mozgovima postoje planovi da zapad pomaže da se region podjeli mirnim putem, i to su oni koji će vam
off the record reći da na Balkanu postoje nefunkcionalne male državice, koje treba da budu zaogrnute tzv. regionalnim liderima, u koje su svrstani Srbija, Hrvatska i Albanija, kazao je novinar
Dinko Gruhonjić.
“Ja ne znam po kom osnovu su Srbija, Hrvatska i Albanija proglašene nekakvim funkcionalnim državama. Mogu da govorim pre svega o Srbiji koja je ogrezla, ne samo u regionalnoj nestabilnosti, nego i u korupciji i pokvarenosti svake vrste. Imamo, sa jedne strane, tu priču zapadnu da je korupcija glavni problem Balkana, a s druge strane imamo prećutnu podršku političarima kao što je Aleksandar Vučić, kao što je
Dragan Čović, Milorad Dodik, itd. Ako njih trojica nisu simbol korupcije u regionu, ne znam ko jeste”, objašnjava Gruhonjić.
To je jedna potpuno iracionalna priča, smatra Gruhonjić.
“Zapadne države nemaju strateški pogled na Zapadni Balkan i ponovo se pozivam na devedesete godine. To se sve svodi na dnevno-političke taktike, od izbora do izbora, ako im Balkan zatreba onda će nešto da poduzmu, ili ako se mi ovde toliko pokoljemo da izvozom izbeglica i zločina postanemo evropski, odnosno zapadni problem. To su sve paradoksi, i u tom smislu trebamo da se odreknemo te iluzije da na zapadu postoji nekakvo svevideće oko koje će nama baš zbog propovjedanja zapadnih vrijednosti pomoći”, istakao je Gruhonjić.
Očigledno da ljudi poput nas, smatra Gruhonjić, postaju trn u oku zapadu, a ne samo ovdašnjim nacionalistima i korumpiranim nacionalističkim oligarhijama.
“Jako ih nerviramo, iako nas je zapravo nevjerovatno malo, iako je naš glas u javnosti prilično neprimetan s obzirom, kad govorim o Srbiji, da su nam mediji praktično u potpunosti zatvoreni za ovakve vrste mišljenja. Ne govorim samo o režimskim medijima u Srbiji, govorim nažalost i o nekim drugim medijima, koje bismo mogli okarakterisati kao opozicione”, dodao je Gruhonjić.
To nam govori da je Vučić apsolutno dominantna politička ličnost u Srbiji, dodaje Gruhonjić, i da u srpskoj političkoj tzv. intelektualnoj eliti masovno vlada podrška politici “srpskog sveta” Aleksandra Vučića.
(Gradski portal) 
