Ovako danas, kada smo daleko od ''komunjarskog doba'', izgleda literatura o Drazi Mihailovicu i njegovim cetnicima!
jos par fosila tipa kiseli, se migolji, vise iz kompleksa malog naroda ustasa, bez istorije i jezika, nego komunjarske ideologije....
Gregori Friman
Sinovi, unuci i praunuci seljaka iz Pranjana kod Čačka i okoline, koji su 1944. skrivali američke avijatičare, okupili su se večeras u knjižari "Akademija" na promociji dokumentarističkog romana američkog književnika, publiciste i novinara Gregorija Frimana "500 zaboravljenih".
Prilazeći da im autor potpiše primerak knjige koju je objavio "Evro-Djunti", predstavljali su se kao unuk Dragana Vidakovića, praunuk Manojle Jevtovića, sin Miodraga Stefanovića, a Friman prepoznaje da su to neki od "junaka" njegove priče.
Frimanova knjiga nosi podnaslov "neispričana priča o ljudima koji su sve rizikovali u najvećoj misiji spasavanja u Drugom svetskom ratu", a to je akcija izvlačenja sa okupirane teritorije američkih avijatičara koji su bili oboreni iznad teritorije Jugoslavije tokom 1944. godine.
Pripadnici i simpatizeri Jugoslovenske vojske u otadžbini (Ravnogorski pokret, četnici Draže Mihailovića) su ih okupili u Pranjanima (kod Cačka ) i okolini da bi tokom septembra i sporadično sve do decembra te godine bili evakuisani do savezničkih položaja u Italiji.
Operacija "Hajlard" koju su osmislili pripadnici američke obaveštajne službe OŠ (ratni preteča CIA) smatra se za najveće ikad preduzeto spasavanje oborenih američkih avijatičara i jednu od najvećih operacija te vrste u Drugom svetskom ratu i posle njega.
Ta operacija ne bi uspela da nije bilo svesrdne pomoći srpskih seljaka tog kraja koji su, stavljajući glavu u torbu i celih porodica, krili savezničke pilote i nekoliko meseci "pred nosom Nemaca".
Umesto da autor ili profesionalni promoteri predstavljaju knjigu koja je prošle godine bila bestseler u SAD, za koju se Holivud interesuje da je ekranizuje, o knjizi , tačnije o operaciji " Hajlard" o američkim gostima i njihoivm srpskim domaćinima moglo se više čuti od publike koja je došla da se sretne s piscem koji je ovekovečio njihove pretke.
Tako se moglo saznati da su američki veterani koji su spaseni 1944. održavali veze s pojedinim porodicama koje su ih skrivale dok je prva delegacija pilota okupljenih u udruženju koje su osnovali u SAD došala da obidje Pranjane tek 2003. godine. Tada se i rodila ideja da se oni koji su još živi medju avijatičarima i medju onima koji su ih čuvali u srpskoj zabiti organizuju i osnuju udruženje srpsko-američko i da se u Pranjanima sagradi spomen dom.
U tu priču o uspostavljanju novog prekookeanskog mosta uključuje se i Frimanova knjiga napisana, kako je autor izjavio Tanjugu, iz želje da se sačuva spomen na važan dogadjaj iz američke istorije o kome američka javnost ne zna skoro ništa.
Friman je ispričao da je vremenom dok je istraživao gradju u vojnim arhivima sve više postajao svestan da operacija " Hajlard" mora dobiti pisani spomenik.
"U vreme dok je svetu prezentovana jedna slika o ratovima u Bosni, samo je mali broj ljudi još bio živ koji je mogao da svedoči o ljudima u jednoj dalekoj zemlji koji su svojevremeno učinili veliku uslugu američkog narodu i mnogim uplaseenim i gladnim mladićima", kazao je Friman.
Preživeli avijaticari su čuvali tu priču i pričali su je svima koje su poznavali, ali je ona ipak polako nestajala s "500 zaboravljenih", rekao je pisac koji je postao u medjuvremenu miljenik srpske dijaspore u SAD. Njegov prvi dolazak u Srbiju pomogao je naš Generalni konzulat u Čikagu, gde je on više puta tokom prošle godine gostovao sa ovim svojim delom.
Friman je ugledni pisac koji se već 20 godina bavi temama vezanim za slavne epizode iz Drugog svetskog rata, medju koje je sada ušla i priča o srpskim seljacima koji su spasili 500 američkih avijatičara u jednoj ratnoj operaciji.
____________________________________________________
Сећања на Србију – „500 заборављених”
Писац Грегори Фриман у Прањанима одржао промоцију своје књиге о спасавању стотина савезничких пилота које су Немци оборили над нашом земљом
Један примерак даровао и Обами: Фриман са својом књигом Фото Б. Ломовић
Горњи Милановац – На Галовића брду у Прањанима, одакле је у августу 1944. године, безбедно одлетело више од 500 савезничких пилота које су Немци оборили над Србијом, представљена je књига „500 заборављених“. Аутор је Грегори Фриман, амерички новинар и писац, а идеја за ову промоцију је потекла од амбасаде САД у Београду, нашег Генералног конзулата у Чикагу и породице Јевтовић из Леушића, у чијој су кући скривани амерички пилоти.
– Књига је настала као мој одговор на несхватљиво и дуго ћутање о једној од највећих спасилачких операција у току Другог светског рата и улози јединица Драже Михаиловића и српског народа у спасавању 512 савезничких авијатичара.Књигаje и сведочанство о пожртвованости народа овога краја. Писао сам је на основу сећања преживелих пилота, а у разговору са њима само Србији стекао слику која је апсолутно другачија од уобичајених предрасуда. Будући да је интересовање за књигу велико, надам се да ће она допринети и да се промени и мишљење о Србима – каже Фриман, који је након што је завршио писање „500 заборављених”, пожелео да види место догађаја, да упозна још живе спасиоце америчких пилота и њихове потомке.
– Одушевљен сам лепотом крајолика, људима, вашом историјом. Иако сам, пишући књигу, све ове пределе већ једном доживео, али корачати Равном гором, Галовића брдом, Прањанима, улазити у куће у којима су некада чувани оборени пилоти, ипак је непроцењиво искуство – наглашава Фриман.
Пре промоције на Равној гори и Галовића брду, књига је представљена у Чикагу, у организацији Генералног конзулата Србије,.
– Фриманова књига је истинит осврт на догађаје од пре 65 година и улогу српског народа у операцији „Халијард“, најобимнијој спасилачкој мисији током Другог светског рата. Аутор је један примерак књиге послао и председнику Бараку Обами, а већ постоје и озбиљна размишљања да се, на основу ње, напише сценарио за филм – истакао је Деско Никитовић, генерални конзул Србије у Чикагу, који
је, заједно са аутором и Џоном Капелом, војним аташеом амбасаде САД у Београду, обишао Равну гору, Галовића брдо и домаћинство Јевтовића у селу Леушићи.