eremita
Zaslužan član
- Poruka
- 117.180
Snaga novca i premoć politike
50 najmoćnijih stranaca u Srbiji
| 26. 01. 2011. - 22:00h |
Lista 50 najmoćnijih stranaca u Srbiji nedvosmisleno pokazuje da se naša zemlja, ma koliko sami mislili drugačije, svrstala u red država u kojima je gotovo nemoguće razdvojiti snagu kapitala i moć kojom raspolažu političari. Srazmerno ekonomskoj moći multinacionalnih kompanija koje su se nakon 2000. godine pojavile u Srbiji, danas je sasvim merljivo odrediti i njihov konkretan uticaj na ekonomski život ne samo u sredinama u kojima im se nalaze postrojenja ili predstavništva, već i u čitavoj zemlji.
Ništa drugačije nije ni sa moći kojom raspolažu političari - u zavisnosti od veličine, snage i pozicije država koje predstavljaju, sasvim realno se može ukazati i na uticaj koji diplomate ostvaruju u zemljama u kojima “gostuju”. A kada se lista čak i ovlaš pogleda, jedno je lako uočljivo - na njoj nema pojedinaca iza kojih ne stoji sila moći i novca.
Kriterijumi kojima se rukovodimo praveći liste moćnih
Naravno, zbog okolnosti u kojima se Srbija nalazi, zbog istorijskih balasta i nužde da ubrzano krene dugačkim putem koji vodi ka evropskoj zajednici, sasvim je prirodno i očekivano što se među najmoćnijima nalaze i oni koji nas posećuju tek povremeno, ali u svojim u rukama i izveštajima poseduju moć da nam olakšaju, ili pak otežaju put kojim smo krenuli.
Nezaobilazna je činjenica da boljitak naše zemlje već gotovo punu deceniju u najvećoj meri zavisi od saradnje sa svetom, kojem su ovde danas vrata otvorena koliko nikada ranije nisu bila. Takođe, činjenica je i da je za razliku od brojnih mešetara koje nam je nekadašnji državni vrh tokom 90-ih godina prošlog veka servirao kao “spasioce dostojanstva i ekonomije”, današnja slika potpuno drugačija. Među današnjim moćnim strancima, od kojih se veliki broj gotovo odomaćio u Srbiji, nema takozvanih ljudi iz senke o čijim bi namerama i činjenju mogli tek da nagađamo. Bez obzira da li su naši moćni gosti Grci, Englezi, Austrijanci, Francuzi, Nemci, Rusi ili Amerikanci, jasno je da njihov interes nije u suprotnosti sa našim željama i ciljevima.(!!!!!!!!!!!!!!!)
Na osnovu liste koja je pred vama primetno je da među strancima ima dosta novih imena u odnosu na prošlu godinu. Bez obzira na to, jer se mnogi menjaju po isteku mandata ili im političke ambicije i učinak otvaraju perspektive za neka druga podneblja i nove izazove, mnogi su u Srbiju doneli nešto novo, uz zajednički napor da nam kroz predstavljanje institucija, kompanija i država u čije ime dolaze, pomognu na putu koji smo izabrali. A bez njihove pomoći, kao i uz uvažavanje i poštovanje standarda koje su sa sobom doneli, takva vrsta napora bila bi uzaludna. (ахахахахаха)
1. Kiril Kravčenko (1)
Generalni direktor Naftne industrije Srbije od februara 2009. Mladi doktor ekonomskih nauka, rođen 1976. godine, bio je jedan od najboljih studenata Univerziteta Lomonosov. Ima veoma bogatu poslovnu karijeru, a iskustvo je sticao u Sibiru, Latinskoj Americi i Evropi. Zamenik je i generalnog direktora za upravljanje inostranim aktivima „Gaspromnjefta“. Po dolasku u Srbiju kazao je da je NIS dijamant kome je potrebna obrada. U 2010. uspeo je da ostvari planirano - većim delom je završena reorganizacija ovog giganta, investirane su stotine miliona dolara i posle duže vremena NIS je poslovao pozitivno.
2. Đovani de Filips (2)
Direktor preduzeća „Fijat automobili Srbija“. Italijanski automobilski gigant je krajem decembra 2009. uplatio 98 miliona evra i postao većinski vlasnik Fabrike automobila u Kragujevcu sa 67 odsto kapitala. Uprkos skeptičnih prognoza da će usred svetske ekonomske krize ulaganje u automobilsku industriju, jednu od najjače pogođenih finansijskom krizom, imati efekta, pokazalo se da je odluka „Fijata“ bila ispravna. Ujedno, rezultati koje je ostvarila fabrika u Kragujevcu demantovali su zlonamerne tvrdnje da je dolazak Italijana samo marketinški potez. Sa proizvodnih traka u 2011. sići će i dva nova modela B i C klase.
3. Volfram Mas (6) Ambasador Nemačke u Srbiji, najvećeg bilateralnog donatora naše zemlje i najznačajnijeg privrednog partnera. Prema Masovim rečima, nemački investitori su zainteresovani za dalja ulaganja u Srbiju, a do danas su uložili 1,5 milijardi evra. U političkim stavovima Srbija u ambasadoru Nemačke ima čvrstog saveznika koji podržava politiku „korak po korak“. Njegov stav je da priznanje nezavisnosti Kosova nije jedan od uslova za prijem Srbije u EU, kao i da se od Srbije ne traži ništa što se ne traži i od drugih zemalja. „Srbija konstantno napreduje ka Evropskoj uniji, a isključivo od nje zavisi koliko će taj proces trajati“, izjavio je Mas.
4. Jelko Kacin (-)
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju. Njegove ocene o pozitivnim promenama u našoj zemlji na putu evropskih integracija direktno su uticale na odluku da se sa Srbijom ratifikuje sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. „U prethodne dve godine bili smo svedoci napretka Srbije u sprovođenju reformi, a posle ratifikacije SSP uslediće snažna poruka podrške Srbiji na putu ka EU“, izjavio je Kacin. On je pohvalio Srbiju zbog kompromisnog usvajanja zajedničke rezolucije sa EU o Kosovu u Generalnoj skupštini UN, ali i upozorio da je „borba protiv korupcije i organizovanog kriminala ključna za uspeh evropskih integracija“.
5. Ćel Marten Jonsen (3)
Direktor „Telenora“, sedmog po veličini mobilnog operatora na svetu sa mrežom vrhunskog kvaliteta i brojnim uslugama. Jonsen je i viši potpredsednik „Telenora“ za srednju i istočnu Evropu i član upravnog odbora „VimpelComa“. Od 2001. do 2006. radio je kao potpredsednik „Telenora“ zadužen za aktivnosti fiksne telefonije u Rusiji i Zajednici Nezavisnih Država. Pre nego što se pridružio „Telenoru“ 2000. godine radio je za norvešku grupu „Norsk Hydro“ na izvršnim funkcijama, kao direktor nacionalnih operacija u Ukrajini i kao direktor u regionalnoj centrali za ZND, Afriku i Latinsku Ameriku.
50 najmoćnijih stranaca u Srbiji
| 26. 01. 2011. - 22:00h |
Lista 50 najmoćnijih stranaca u Srbiji nedvosmisleno pokazuje da se naša zemlja, ma koliko sami mislili drugačije, svrstala u red država u kojima je gotovo nemoguće razdvojiti snagu kapitala i moć kojom raspolažu političari. Srazmerno ekonomskoj moći multinacionalnih kompanija koje su se nakon 2000. godine pojavile u Srbiji, danas je sasvim merljivo odrediti i njihov konkretan uticaj na ekonomski život ne samo u sredinama u kojima im se nalaze postrojenja ili predstavništva, već i u čitavoj zemlji.
Ništa drugačije nije ni sa moći kojom raspolažu političari - u zavisnosti od veličine, snage i pozicije država koje predstavljaju, sasvim realno se može ukazati i na uticaj koji diplomate ostvaruju u zemljama u kojima “gostuju”. A kada se lista čak i ovlaš pogleda, jedno je lako uočljivo - na njoj nema pojedinaca iza kojih ne stoji sila moći i novca.
Kriterijumi kojima se rukovodimo praveći liste moćnih
- lakoća ostvarivanja ciljevan
- prepoznatljivost u javnosti
- finansijski i politièki uticaj
- lični autoritet i ugled institucije koju predstavljaju
- lična harizma
Naravno, zbog okolnosti u kojima se Srbija nalazi, zbog istorijskih balasta i nužde da ubrzano krene dugačkim putem koji vodi ka evropskoj zajednici, sasvim je prirodno i očekivano što se među najmoćnijima nalaze i oni koji nas posećuju tek povremeno, ali u svojim u rukama i izveštajima poseduju moć da nam olakšaju, ili pak otežaju put kojim smo krenuli.
Nezaobilazna je činjenica da boljitak naše zemlje već gotovo punu deceniju u najvećoj meri zavisi od saradnje sa svetom, kojem su ovde danas vrata otvorena koliko nikada ranije nisu bila. Takođe, činjenica je i da je za razliku od brojnih mešetara koje nam je nekadašnji državni vrh tokom 90-ih godina prošlog veka servirao kao “spasioce dostojanstva i ekonomije”, današnja slika potpuno drugačija. Među današnjim moćnim strancima, od kojih se veliki broj gotovo odomaćio u Srbiji, nema takozvanih ljudi iz senke o čijim bi namerama i činjenju mogli tek da nagađamo. Bez obzira da li su naši moćni gosti Grci, Englezi, Austrijanci, Francuzi, Nemci, Rusi ili Amerikanci, jasno je da njihov interes nije u suprotnosti sa našim željama i ciljevima.(!!!!!!!!!!!!!!!)
Na osnovu liste koja je pred vama primetno je da među strancima ima dosta novih imena u odnosu na prošlu godinu. Bez obzira na to, jer se mnogi menjaju po isteku mandata ili im političke ambicije i učinak otvaraju perspektive za neka druga podneblja i nove izazove, mnogi su u Srbiju doneli nešto novo, uz zajednički napor da nam kroz predstavljanje institucija, kompanija i država u čije ime dolaze, pomognu na putu koji smo izabrali. A bez njihove pomoći, kao i uz uvažavanje i poštovanje standarda koje su sa sobom doneli, takva vrsta napora bila bi uzaludna. (ахахахахаха)
Generalni direktor Naftne industrije Srbije od februara 2009. Mladi doktor ekonomskih nauka, rođen 1976. godine, bio je jedan od najboljih studenata Univerziteta Lomonosov. Ima veoma bogatu poslovnu karijeru, a iskustvo je sticao u Sibiru, Latinskoj Americi i Evropi. Zamenik je i generalnog direktora za upravljanje inostranim aktivima „Gaspromnjefta“. Po dolasku u Srbiju kazao je da je NIS dijamant kome je potrebna obrada. U 2010. uspeo je da ostvari planirano - većim delom je završena reorganizacija ovog giganta, investirane su stotine miliona dolara i posle duže vremena NIS je poslovao pozitivno.
Direktor preduzeća „Fijat automobili Srbija“. Italijanski automobilski gigant je krajem decembra 2009. uplatio 98 miliona evra i postao većinski vlasnik Fabrike automobila u Kragujevcu sa 67 odsto kapitala. Uprkos skeptičnih prognoza da će usred svetske ekonomske krize ulaganje u automobilsku industriju, jednu od najjače pogođenih finansijskom krizom, imati efekta, pokazalo se da je odluka „Fijata“ bila ispravna. Ujedno, rezultati koje je ostvarila fabrika u Kragujevcu demantovali su zlonamerne tvrdnje da je dolazak Italijana samo marketinški potez. Sa proizvodnih traka u 2011. sići će i dva nova modela B i C klase.
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju. Njegove ocene o pozitivnim promenama u našoj zemlji na putu evropskih integracija direktno su uticale na odluku da se sa Srbijom ratifikuje sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. „U prethodne dve godine bili smo svedoci napretka Srbije u sprovođenju reformi, a posle ratifikacije SSP uslediće snažna poruka podrške Srbiji na putu ka EU“, izjavio je Kacin. On je pohvalio Srbiju zbog kompromisnog usvajanja zajedničke rezolucije sa EU o Kosovu u Generalnoj skupštini UN, ali i upozorio da je „borba protiv korupcije i organizovanog kriminala ključna za uspeh evropskih integracija“.
Direktor „Telenora“, sedmog po veličini mobilnog operatora na svetu sa mrežom vrhunskog kvaliteta i brojnim uslugama. Jonsen je i viši potpredsednik „Telenora“ za srednju i istočnu Evropu i član upravnog odbora „VimpelComa“. Od 2001. do 2006. radio je kao potpredsednik „Telenora“ zadužen za aktivnosti fiksne telefonije u Rusiji i Zajednici Nezavisnih Država. Pre nego što se pridružio „Telenoru“ 2000. godine radio je za norvešku grupu „Norsk Hydro“ na izvršnim funkcijama, kao direktor nacionalnih operacija u Ukrajini i kao direktor u regionalnoj centrali za ZND, Afriku i Latinsku Ameriku.