Slovenski toponimi na Balkanu prije 6. vijeka

Тачно тако, у интервјуу за Modrian укратко је објаснио да латински топоними Carnia, Carniola и Carnium потичу од имена келтскога племена Карни. Вукељић треба отићи до библиотеке и покушати се тамо се излијечити од "словенскога старосједилаштва" читајући Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen.

V Wikipediji je izvor imena Kranjska razložen takole: »Stroka izpostavlja dva izvora imena. Starejši 'Carniola' je predslovanskega izvora in je pomanjševalnica starejšega pokrajinskega imena Karnija (lat. Carnia), in izvira iz imena keltskega plemena Karnov, v 10. stoletju pa se v listinah vzporedno že javlja domača oblika 'Creina', ki kot nemško 'Krain' oz domača 'Kranjska' v 13. stoletju tudi prevlada. Slovenska oblika se je verjetno razvila iz pojma 'krajina' v smislu 'mejnega ozemlja'.« V čem bi jo, če odmislite jezikovne pomanjkljivosti, popravili?

Ime Kranj je v slovenskem jezikovnem razvoju pričakovani odraz latinskega Carnium, ki je kakor pokrajinsko ime Carnia (in manjšalnica Carniola) tvorjeno iz latinskega imena keltskega plemena Carni. Nemško ime Krain je prevzeto iz slovenskega. Iz imena Kranj je v slovenščini tvorjeno pokrajinsko Kranjska. Domača beseda krajina, izpeljana iz kraj, pri nastanku teh imen ni sodelovala. Zmešnjava med imenoma Kranj in Kranjska na eni in besedama kraj in krajina na drugi strani je nastala v novejšem času, v glavah jezikoslovno nezadostno podkovanih izobražencev (sprememba iz slovenskega Kranj v nemški Krain je pričakovana v okvirih nemškega nadomestnega glasoslovja, ne pa posledica vpliva slovenske besede krajina), in se od tod delno prenesla na ime Bela krajina, pri katerem standardizirani pridevnik belokranjski, ki bi se moral pisati belokrajinski, neupravičeno spominja na Kranjsko.

FjBehnI-1.png

oJCSUvY-1.png

xWE7Oqe-1.png
Marko Snoj, Marta Kocjan-Barle; Primerjalni jezikoslovec in etimolog Marko Snoj o svoji novi knjigi – Etimološkem slovarju slovenskih zemljepisnih imen, Modrijan 7, 2009, 6-8

bezlaj1-1.jpg


bezlaj2-1.jpg


France Bezlaj, Etimoloski slovar sloveneskega jezika, II, Ljubljana 1982, str. 81. ;)
 
Viminacijum je grad iva. Imenjak Ivanjice.
U Viminacijumu vodiči kažu da je to grad vrba, pri čemu bi prvi deo složenice na keltskom znači vrba, a drugi na latinskom naselje.
Ne pokušavaju da objasne zašto bi rimski vojnici izgradili logor i dali mu ime na keltskom.

No, u etimološkim rečnicima nisam našao tu keltski reč.
Ali kod Peonaca imao iva za tisu.
Peonske glose

peonskeglose-1.jpg


I. Duridanov, Die Stellung des Paonischen, Actes du Xe Congres international des linguistes, Bucarest, 28 aout - 2 septembre 1967, IV, Bucarest 1970, 762.
 
Poslednja izmena:
Ime Kranj je v slovenskem jezikovnem razvoju pričakovani odraz latinskega Carnium, ki je kakor pokrajinsko ime Carnia (in manjšalnica Carniola) tvorjeno iz latinskega imena keltskega plemena Carni. Nemško ime Krain je prevzeto iz slovenskega. Iz imena Kranj je v slovenščini tvorjeno pokrajinsko Kranjska. Domača beseda krajina, izpeljana iz kraj, pri nastanku teh imen ni sodelovala. Zmešnjava med imenoma Kranj in Kranjska na eni in besedama kraj in krajina na drugi strani je nastala v novejšem času, v glavah jezikoslovno nezadostno podkovanih izobražencev (sprememba iz slovenskega Kranj v nemški Krain je pričakovana v okvirih nemškega nadomestnega glasoslovja, ne pa posledica vpliva slovenske besede krajina), in se od tod delno prenesla na ime Bela krajina, pri katerem standardizirani pridevnik belokranjski, ki bi se moral pisati belokrajinski, neupravičeno spominja na Kranjsko.

Ja ne bi insistirao na ovome ako ne bi imali nemački zapis ovog grada i pokrajine iz 10. veka - znači Creina, Chreina, Krainburg. Nadam se da znaž kako Nemci izgovaraju "ei" - izgovaraju "ai". To bi značilo da se CREINA čita KRAINA, odnosno KRAJINA.

Slovenci/Slovani nisu zapisali ovu reč na svome jeziku i pismu do nedavno. Tek na kraju 17. veka nastaje knjiga Janeza Vajkarda Valvasorja "Slava Vojvodine Kranjske". A i ona je napisana na nemačkom jeziku, jer je tada u Kranjskoj prevlađivao nemački jezik između plemstva i intelektualaca.

Znači sve do nedavno stranci su zapisivali ovu slovensku/slovenačku reč, da bi na kraju prevladalo ime KRANJSKA.


Ali onda ima još nešto zanimljivo...


1809. godine naprimer izlazi delo sa naslovom "Pesim Krajnskih Brambovzov" per Banderskimu Shegnanji v' Lublani 30. dan maliga Trauna, l809 (http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-3OU3J5ZH/?query='keywords=Krajnska*'&pageSize=25).

1844. godine izlazi "Krajnski Zhebelarzhik" (http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-P8LTXRNR/?query='keywords=Krajnska*'&pageSize=25).

1847. godine izlazi delo "Krajnska pismenost okrajšana za male šole" (http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-LDAGN0CU/?query='keywords=Krajnska*'&pageSize=25).

1848. godine izlazi prvi slovenački pesnički almanah sa naslovom "Krajnska čbelica". Znači nije KRANJSKA ČBELICA nego KRAJNSKA. Jedan od autora ovog dela bio je i poznati slovenački pesnik dr. France Prešern. Prvi svezak napisan je već 1830. godine (http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-NTBGLVVX/?query='keywords=Krajnska*'&pageSize=25).

1861. godine delo "Drobtinica iz šolske zgodovine na Krajnskem" (http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-K418S4FE/?query='keywords=Krajnska*'&pageSize=25).

1879. godine "Najstarejši in najmogočniši grofje Krajnske" (http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-T8UNT2ZS/?query='keywords=Krajnska*'&pageSize=25&page=2).

Da sada ne nabrajam sva dela...
Kao što možeš da vidiš, kroz čitav 19. vek pojavljuje se ime KRAJNSKA, da bi na kraju prevladalo KRANJSKA.

Pametnom dosta.
 
Poslednja izmena:
Мало школованији и стручнији људи од тебе утврдили су и доказали да топоними Carnia, Carniola и Carnium потичу од Карнā.
Што се твоје нове тврдње тиче, словеначки језик има дијалекте у којима се нпр. konj каже kojn, па ти сабери два и два.

Јесу ли игре асоцијација и писање међусобно сличних речи све што имате понудити? Још једном бих форумске стручњаке за све и свашта замолио да упуте на макар један рад у којем се етимологија топонимā Carnia, Carniola и Carnium изводи из псл. *krajina, или се антички становници тих места доводе у везу са Словенима.
 
Poslednja izmena:
Мало школованији и стручнији људи од тебе утврдили су и доказали да топоними Carnia, Carniola и Carnium потичу од Карнā.

Pa šta ću im ja, neka misle tako. Svako ima svoje mišljenje. I ne misle svi tako.


Што се твоје нове тврдње тиче, словеначки језик има дијалекте у којима се нпр. konj каже kojn, па ти сабери два и два.

A gde to?

Ova dela izdavana su u Ljubljani ili na Gorenjskem (Kranj,..) a ovde se Konj izgovarao upravo tako kao što se i piše.

A i da se tako govori; ja sam tebi prikazao kako se prvo govorilo ime KRANJSKA - u 19. veku zapisivalo se KRAJNSKA, da bi na kraju prevladalo KRANJSKA. I ova reč iz 19. veka nešto znači - znači KRAJ. Isto što je i nemački zapis već u 10. veku CREINA značio KRAINA, odnosno KRAJINA, jer se "ei" čita "ai".


Јесу ли игре асоцијација и писање међусобно сличних речи све што имате понудити? Још једном бих форумске стручњаке за све и свашта замолио да упуте на макар један рад у којем се етимологија топонимā Carnia, Carniola и Carnium изводи из псл. *krajina, или се антички становници тих места доводе у везу са Словенима.

Strpi se malo, da ću ti ja neki rad. Još malo...

Ništa nisi komentirao svoj stav da dokažeš da se ne radi o istoj pokrajini...
Knjiga "Slovenska zgodovina":
"Zgornje Posavje (Gorenjsko) in Notranjsko je obsegala Kranjska. Kot »Carniola, ki se po domače imenuje marka Creina«, se prvič omenja leta 973. Njen center je bil »grad v krajini« (Chreina, Chrainburch), tj. Kranj. Čeprav različnega izvora – ime Kranj se je razvilo iz keltsko-romanskega Carnium, Creina pa je slovanskega izvora –, sta se imeni pokrajine in njenega središča pokrivali in vplivali, da se je za pokrajino uveljavilo domače ime Kranjska in ne Karniola. Slovensko ime so v obliki Krain prevzeli tudi Nemci. Na zahodu sta na Kranjsko mejili Furlanija, ki je proti vzhodu obsegala zgornje Posočje in spodnjo Vipavsko dolino, ter Istra, v katero je spadal tudi zgornji Kras do Nanosa in Javornikov" (Štih, Simoniti, Vodopivec, 2009, str. 52).

Pogledaj i na ovoj karti, gde se nalaze Carni: http://ancientrome.ru/map/prov/danuvius01.htm
Kod današnjeg grada Kranj.

The Carni (Greek Καρνίοι) were a tribe of the Eastern Alps in classical antiquity, settling in the mountains separating Noricum and Venetia (http://en.wikipedia.org/wiki/Carni)

Sasvim je logično da se pokrajina CARNIA, malo kasnije CREINA, a na kraju KRANJSKA malo pomakla prema istoku, ali ne ceo deo; jedan deo je ostao tamo gde je i danas - gledaj iznad.
 
Pa šta ću im ja, neka misle tako. Svako ima svoje mišljenje. I ne misle svi tako.
Strpi se malo, da ću ti ja neki rad. Još malo...
Који то научници тврде друкчије и зашто?

Ја сам изнео доказе за своје тврдње цитиравши око 20 штива и аутора док је аутохтонистичка дружина понудила само ово:

Munchkin-font-b-letter-b-font-digital-stickers-36-child-puzzle-baby-toy-bath-font-b.jpg_220x220.jpg
 
Poslednja izmena:
Који то научници тврде друкчије и зашто?

Ја сам изнео доказе за своје тврдње цитиравши око 20 штива и аутора док су игре асоцијација и жонглирање сличним речима све што је аутохтонистичко друштво понудило. Нема смисла настављати разговор док се за неки словенски топоним старији од шестога века изнесе макар један доказ, јер ниједна аутохтонистичка тврдња изнета до сада овде нема везе с науком већ личи на ово:

Munchkin-font-b-letter-b-font-digital-stickers-36-child-puzzle-baby-toy-bath-font-b.jpg_220x220.jpg

Jedino što možeš, to je da staviš ovu sliku, jer izgleda ne znaš šta da napišeš.
Kada nemaš argumenat, samo udri...
Koliko sam ti već dosada stavio pitanja,... nigde odgovora.

Kada nisi znao šta više da napišeš, hteo si da dokažaše da se ne radi o istoj teritoriji. Pa sam ti dokazao da se radi...

Hteo si da dokažeš kako je reč Prevalis nametnuta od strane Latina/Rimljana. Kada sam te pitao da li postoji i jedan toponim Prevalis/Praevalitana u Italiji; ti meni napišeš da ima jedan u Francuskoj...i uopšte se ne spuštaš dalje u diskusiju...

Ne znam ni sam više na šta sve nisam dobio odgovor.


Keltsko pleme Latovici istočno od plemena Carni.
http://en.wikipedia.org/wiki/Latobici

Još jedna slučajnost...
 
Pa tako sam počeo - sastavljanjem kockica. Kockica po kockica...:)
Брже-боље напиши какав рад или књигу, обзнани своја открића целоме свету те постани познат као човек који је срушио догму званичне историографије, шта чекаш?
 
Poslednja izmena:
Knjiga "Slovenska zgodovina":
"Zgornje Posavje (Gorenjsko) in Notranjsko je obsegala Kranjska. Kot »Carniola, ki se po domače imenuje marka Creina«, se prvič omenja leta 973. Njen center je bil »grad v krajini« (Chreina, Chrainburch), tj. Kranj. Čeprav različnega izvora – ime Kranj se je razvilo iz keltsko-romanskega Carnium, Creina pa je slovanskega izvora –, sta se imeni pokrajine in njenega središča pokrivali in vplivali, da se je za pokrajino uveljavilo domače ime Kranjska in ne Karniola. Slovensko ime so v obliki Krain prevzeli tudi Nemci. Na zahodu sta na Kranjsko mejili Furlanija, ki je proti vzhodu obsegala zgornje Posočje in spodnjo Vipavsko dolino, ter Istra, v katero je spadal tudi zgornji Kras do Nanosa in Javornikov" (Štih, Simoniti, Vodopivec, 2009, str. 52).

Pogledaj i na ovoj karti, gde se nalaze Carni: http://ancientrome.ru/map/prov/danuvius01.htm
Kod današnjeg grada Kranj.

The Carni (Greek Καρνίοι) were a tribe of the Eastern Alps in classical antiquity, settling in the mountains separating Noricum and Venetia (http://en.wikipedia.org/wiki/Carni)

Sasvim je logično da se pokrajina CARNIA, malo kasnije CREINA, a na kraju KRANJSKA malo pomakla prema istoku, ali ne ceo deo; jedan deo je ostao tamo gde je i danas - gledaj iznad.

Potvrda da se radi o istom kraju, koji se je jedan njegov deo pomerio prema istoku:
"Od tog vremena nadalje vojni mač nekoliko vremena je, iako ne predugo, mirovao u Furlaniji, Istri, Japidiji, Gornjoj Panoniji i u Noricum; a ovi krajevi od sada su dobili nova imena i sada su se nazivali Carnia, imenom koji je bio u doba Rimljana već poznato, iako se tada nije protezalo preko svih ovih krajeva; a vladali su im različiti knezovi" (http://www.dezela-kranjska.si/knjige/knjiga10/).

Ovde se definitivno radi o istom kraju, koji se je u 7. veku nekoliko pomerio prema istoku.

Kockica po kockica...:)

Tek sam sada primetio da ovu stranicu ne otvori tamo gde sam je čitao. Ovo što sam citirao odnosi se na temu koja opisuje vladara Sama - od 147. str. do 152. str. (http://www.dezela-kranjska.si/knjige/knjiga10/).
 
Poslednja izmena:
]

Ja ne bi insistirao na ovome ako ne bi imali nemački zapis ovog grada i pokrajine iz 10. veka - znači Creina, Chreina, Krainburg. Nadam se da znaž kako Nemci izgovaraju "ei" - izgovaraju "ai". To bi značilo da se CREINA čita KRAINA, odnosno KRAJINA.

Slovenci/Slovani nisu zapisali ovu reč na svome jeziku i pismu do nedavno. Tek na kraju 17. veka nastaje knjiga Janeza Vajkarda Valvasorja "Slava Vojvodine Kranjske". A i ona je napisana na nemačkom jeziku, jer je tada u Kranjskoj prevlađivao nemački jezik između plemstva i intelektualaca.

Znači sve do nedavno stranci su zapisivali ovu slovensku/slovenačku reč, da bi na kraju prevladalo ime KRANJSKA.


Ali onda ima još nešto zanimljivo...


1809. godine naprimer izlazi delo sa naslovom "Pesim Krajnskih Brambovzov" per Banderskimu Shegnanji v' Lublani 30. dan maliga Trauna, l809 (http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-3OU3J5ZH/?query='keywords=Krajnska*'&pageSize=25).

1844. godine izlazi "Krajnski Zhebelarzhik" (http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-P8LTXRNR/?query='keywords=Krajnska*'&pageSize=25).

1847. godine izlazi delo "Krajnska pismenost okrajšana za male šole" (http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-LDAGN0CU/?query='keywords=Krajnska*'&pageSize=25).

1848. godine izlazi prvi slovenački pesnički almanah sa naslovom "Krajnska čbelica". Znači nije KRANJSKA ČBELICA nego KRAJNSKA. Jedan od autora ovog dela bio je i poznati slovenački pesnik dr. France Prešern. Prvi svezak napisan je već 1830. godine (http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-NTBGLVVX/?query='keywords=Krajnska*'&pageSize=25).

1861. godine delo "Drobtinica iz šolske zgodovine na Krajnskem" (http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-K418S4FE/?query='keywords=Krajnska*'&pageSize=25).

1879. godine "Najstarejši in najmogočniši grofje Krajnske" (http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-T8UNT2ZS/?query='keywords=Krajnska*'&pageSize=25&page=2).

Da sada ne nabrajam sva dela...
Kao što možeš da vidiš, kroz čitav 19. vek pojavljuje se ime KRAJNSKA, da bi na kraju prevladalo KRANJSKA.

Pametnom dosta.


U ovom delu iz 1861. godine "Drobtinica iz šolske zgodovine na Krajnskem" (http://www.dlib.si/details/URN:NBN:S...27&pageSize=25) našao sam sledeće:

Za naziv KRANJSKA koristi se KRAJNSKA, a za naziv DOLENJSKA (logično bi bilo da piše DOLEJNSKA) piše DOLENSKA. Nadam se da ste shvatili.


Pregledao sam sve ove dokumente. I... nigde se u rečima ne piše jn, nego svuda nj, osim naravno u reči kraJNska.
 
Брже-боље напиши какав рад или књигу, обзнани своја открића целоме свету те постани познат као човек који је срушио догму званичне историографије, шта чекаш?

Hoćeš krunski dokaz za ovu moju tezu? Evo ti ga iz ovog dokumenta (http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-T8UNT2ZS/?query='keywords=Krajnska*'&pageSize=25&page=2):


"NAJSTARIJI I NAJMOĆNIJI GROFOFI KRAJNSKE. *)

Godine 972. cesar Oton I daje/izručuje Kunonu krajnsku marku (okrajno; ova reč mogla bi se i prevesi u srpski jezik kao okrajnu - moja primedba). Kunon je stanovao na Goričanama i imenovao se za "mejnega grofa krajnskega" (pograničnog ili graničnog grofa krajnskega - prevod u srpski - moja primedba) [1]. Ovaj Kunon bio je, kako se čini, otac sledećeg Popo-na grofa Carniolae. i ako je istina da je stanovao na Goričanama, moglo bi se misliti, da se rodbina krajnskih grofova sa Goričana počela i kasnije zbog čitave zemlje Gorenske kojom su gospodarili nazivati "de Carniola" (i ovde bi po tom slučaju reč Gorenjska morala uključivati NJ, ali ona se naziva gorENska - moja primedba).

*) Neka mi oproste čitaoci, da po sadašnjem običaju reč "krajnski" pišem naopako, ali ova reč dolazi od reči "Kraj'na = Grenzland, i zato što sam uvek čitao "pokrajna", "Ukrajna", okrajna gosposka mesto pokranja Ukranja itd., zato se držim stogodišnjeg pravopisa, a ne neutemeljene popravke. Pis

[1] Klun "Arch." I. str. 2."

iStock_000006308347XSmall.jpg


950012_1.jpg
 
Poslednja izmena:
Ажурирај се.

Ime Kranj je v slovenskem jezikovnem razvoju pričakovani odraz latinskega Carnium, ki je kakor pokrajinsko ime Carnia (in manjšalnica Carniola) tvorjeno iz latinskega imena keltskega plemena Carni. Nemško ime Krain je prevzeto iz slovenskega. Iz imena Kranj je v slovenščini tvorjeno pokrajinsko Kranjska. Domača beseda krajina, izpeljana iz kraj, pri nastanku teh imen ni sodelovala. Zmešnjava med imenoma Kranj in Kranjska na eni in besedama kraj in krajina na drugi strani je nastala v novejšem času, v glavah jezikoslovno nezadostno podkovanih izobražencev (sprememba iz slovenskega Kranj v nemški Krain je pričakovana v okvirih nemškega nadomestnega glasoslovja, ne pa posledica vpliva slovenske besede krajina), in se od tod delno prenesla na ime Bela krajina, pri katerem standardizirani pridevnik belokranjski, ki bi se moral pisati belokrajinski, neupravičeno spominja na Kranjsko.

FjBehnI.png

oJCSUvY.png

xWE7Oqe.png
Marko Snoj, Marta Kocjan-Barle; Primerjalni jezikoslovec in etimolog Marko Snoj o svoji novi knjigi – Etimološkem slovarju slovenskih zemljepisnih imen, Modrijan 7, 2009, 6-8
 
Poslednja izmena:
Ажурирај се.

Ime Kranj je v slovenskem jezikovnem razvoju pričakovani odraz latinskega Carnium, ki je kakor pokrajinsko ime Carnia (in manjšalnica Carniola) tvorjeno iz latinskega imena keltskega plemena Carni. Nemško ime Krain je prevzeto iz slovenskega. Iz imena Kranj je v slovenščini tvorjeno pokrajinsko Kranjska. Domača beseda krajina, izpeljana iz kraj, pri nastanku teh imen ni sodelovala. Zmešnjava med imenoma Kranj in Kranjska na eni in besedama kraj in krajina na drugi strani je nastala v novejšem času, v glavah jezikoslovno nezadostno podkovanih izobražencev (sprememba iz slovenskega Kranj v nemški Krain je pričakovana v okvirih nemškega nadomestnega glasoslovja, ne pa posledica vpliva slovenske besede krajina), in se od tod delno prenesla na ime Bela krajina, pri katerem standardizirani pridevnik belokranjski, ki bi se moral pisati belokrajinski, neupravičeno spominja na Kranjsko.
Marko Snoj, Marta Kocjan-Barle; Primerjalni jezikoslovec in etimolog Marko Snoj o svoji novi knjigi – Etimološkem slovarju slovenskih zemljepisnih imen, Modrijan 7, 2009, 6-8

Ime Kranj je u slovenačko-jezičkom razvoju očekivani odraz latinskog Carnium, koji je kao pokrajinsko ime Carnia (i umanjenica Carniola) građeno iz latinskog imena keltskog plemena Carni. Nemačko ime Krain je preuzeto iz slovenačkog. Iz naziva Kranj je u slovenačkom građeno pokrajinsko Kranjska. Domaća reč krajina, izvedena iz kraj, nije učestvovala u nastanku tih naziva. Zbrka među nazivima Kranj i Kranjska sa jedne i rečima kraj i krajina sa druge strane nastala je u novije vreme, u glavama jezikoslovno nedovoljno potkovanih učenjaka (promena iz slovenačkog Kranj u nemačko Krain je očekivana u okvirima nemačke supstitucione fonologije, a ne posledica uticaja slovenske reči krajina), i otada se delimično prenela na naziv Bela Krajina, pri čemu standardizovani pridev belokranjski, koji bi se morao pisati belokrajinski, neopravdano podseća na Kranjsku.

Marko Snoj, Marta Kocjan-Barle; Primerjalni jezikoslovec in etimolog Marko Snoj o svoji novi knjigi – Etimološkem slovarju slovenskih zemljepisnih imen, Modrijan 7, 2009, 6-8
 
Poslednja izmena:
Tražiti doslednosti glasovnih promena u jezičkoj metamorfozi onomastike može voditi na pogrešan put. Kada je u pitanju pretvorba slovenskih naziva u latinske, najčešće je u pitanju preinaka u ono slično u leksičkom fondu drugoga jezika, tek zatim fonološko i/ili morfološko prilagođavanje ili pak prevod.
 
Hoćeš krunski dokaz za ovu moju tezu? Evo ti ga iz ovog dokumenta (http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-T8UNT2ZS/?query='keywords=Krajnska*'&pageSize=25&page=2):


"NAJSTARIJI I NAJMOĆNIJI GROFOFI KRAJNSKE. *)

Godine 972. cesar Oton I daje/izručuje Kunonu krajnsku marku (okrajno; ova reč mogla bi se i prevesi u srpski jezik kao okrajnu - moja primedba). Kunon je stanovao na Goričanama i imenovao se za "mejnega grofa krajnskega" (pograničnog ili graničnog grofa krajnskega - prevod u srpski - moja primedba) [1]. Ovaj Kunon bio je, kako se čini, otac sledećeg Popo-na grofa Carniolae. i ako je istina da je stanovao na Goričanama, moglo bi se misliti, da se rodbina krajnskih grofova sa Goričana počela i kasnije zbog čitave zemlje Gorenske kojom su gospodarili nazivati "de Carniola" (i ovde bi po tom slučaju reč Gorenjska morala uključivati NJ, ali ona se naziva gorENska - moja primedba).

*) Neka mi oproste čitaoci, da po sadašnjem običaju reč "krajnski" pišem naopako, ali ova reč dolazi od reči "Kraj'na = Grenzland, i zato što sam uvek čitao "pokrajna", "Ukrajna", okrajna gosposka mesto pokranja Ukranja itd., zato se držim stogodišnjeg pravopisa, a ne neutemeljene popravke. Pis

[1] Klun "Arch." I. str. 2."

S tim u svezi, nota bene, kod kajkavaca, izgleda, sve štokavsko sa dočetkom na -n, preko prisvojnog prideva dobija dočetak -nj. Uporedi sa ciganjski>*Ciganj, rumunjski>Rumunj. Tako *krajinjski>*Krainj>Kranj
 
Ажурирај се.

Ime Kranj je v slovenskem jezikovnem razvoju pričakovani odraz latinskega Carnium, ki je kakor pokrajinsko ime Carnia (in manjšalnica Carniola) tvorjeno iz latinskega imena keltskega plemena Carni. Nemško ime Krain je prevzeto iz slovenskega. Iz imena Kranj je v slovenščini tvorjeno pokrajinsko Kranjska. Domača beseda krajina, izpeljana iz kraj, pri nastanku teh imen ni sodelovala. Zmešnjava med imenoma Kranj in Kranjska na eni in besedama kraj in krajina na drugi strani je nastala v novejšem času, v glavah jezikoslovno nezadostno podkovanih izobražencev (sprememba iz slovenskega Kranj v nemški Krain je pričakovana v okvirih nemškega nadomestnega glasoslovja, ne pa posledica vpliva slovenske besede krajina), in se od tod delno prenesla na ime Bela krajina, pri katerem standardizirani pridevnik belokranjski, ki bi se moral pisati belokrajinski, neupravičeno spominja na Kranjsko.

Ne znam zašto ovo stavljaš ponovo, kada sam ti lepo prikazao "u čemu je fora".

Ovo što si ti stavio i gde piše da je ova zbrka mastala u novije vreme nije tačno. Ja ti stavljam citat iz 19. veka, gde čovek lepo piše:
"Neka mi oproste čitaoci, da po sadašnjem običaju reč "krajnski" pišem naopako, ali ova reč dolazi od reči "Kraj'na = Grenzland, i zato što sam uvek čitao "pokrajna", "Ukrajna", okrajna gosposka mesto pokranja Ukranja itd., zato se držim stogodišnjeg pravopisa, a ne neutemeljene popravke".

Kroz čitav 19. vek Slovenci su pisali KRAJNA odnosno KRAJNSKA, a ostale reči u tim delima nisu bile sa JN nego sa NJ. Razumeš? I krajevi kao što su Dolenjska, Gorenjska u tim delima nazivaju se DOLENSKA, GORENSKA bez JN.
 
S tim u svezi, nota bene, kod kajkavaca, izgleda, sve štokavsko sa dočetkom na -n, preko prisvojnog prideva dobija dočetak -nj. Uporedi sa ciganjski>*Ciganj, rumunjski>Rumunj. Tako *krajinjski>*Krainj>Kranj

Nije tačno. U Sloveniji se piše i čita Cigan i ciganski; ili Romun (ne Rumun) i romunski. Ne znam odakle ti to.

Knjiga "Mali grad - visokosrednjeveški grad v Kamniku":
"Pogranična grofija Kranjska izoblikovala/nastala je posle pobede Otona I. nad Mađarima u bitci na Leškom polju kod Augsburga 955. godine. Prvo je potrebno objasniti dvojnost opisa. Ime Carniola, mala Karnija, izvire iz opisa antičkog naroda Karna i Karnije, njihove otađbine. Iz istog korena izvire i keltsko-romansko lokalno ime Carnium, čiji je slovenski oblik Kranj.A ime Creina jeste slovenskoga izvora, od izraza "krajina", još posebno u značaju pogranični kraj, što je Kranjska u 10. veku i bila. Imenovanje Creina marcha jeste zato tavtološko, jer je marcha germanski sinonim slovanskoj Creina, krajina. U visokom srednjem veku preovladalo je slovenački oblik opisa po središtu, Kranjska. Krajina - Kranj - Kranjska dakle. Nemci su slovensku Krajinu pogermanili u Krain (Štih 1996; Hauptman 1999). Formulacija zapisana u darovnici cesara Otona II iz 973. godine otkriva kompleksnost nastanka visokosrednjevekovne Kranjske "...quod Carniola vocatur et quod vulgo Creina marcha appellatur...". Ova rečenica sadrži starosedelački, slovenski i nemački opis. Tavtologija slovensko-nemačkog zapisa nosi poruku: prikazuje, ko u prostor dolazi i ko u njemu predstavlja "narod" (Štular, 2009, str. 25) (http://books.google.si/books?id=7xR...EQ6AEwATgK#v=onepage&q=carnia krajina&f=false)


Po svemu što sam do sada stavio ovde, možemo da vidimo da je slovenski/slovenački naziv Kranjske na početku glasio KRAJINA, da bi na kraju prevladalo ime KRANJSKA.
I druga stvar - teritorija CARNIOLA nalazila se na istoj teritoriji što i KRAJINA, samo što se Krajina (kasnija Kranjska) pomakla malo prema istoku.


A šta to znači?

Ime Kranj je u slovenačko-jezičkom razvoju očekivani odraz latinskog Carnium, koji je kao pokrajinsko ime Carnia (i umanjenica Carniola) građeno iz latinskog imena keltskog plemena Carni.

Grad Kranj dobio je ime od latinskoga Carnium. A Kranjska (kao kraj) prvo se nazivala Krajina, da bi tek kasnije prevladalo ime Kranjska.
A i sam Kranj nazivao se imenima kao što su Carnium, Creina, Chreina, Krainburg(http://sl.wikipedia.org/wiki/Kranj).

Ja mislim da je ovo jasno.
 
Poslednja izmena:
Rada Cossutta:
"Šele kasneje je Kopitar začel pisati Slovenec, slovenski, pravzaprav Slovene, slovenisch v današnjem ozkem pomenu besede. Škrabec tej Kopitarjevi misli ugovarja; po njegovem bi v teh primerih morali pisati Krajinec, krajnski ali Kranjec, kranjski, ker ʻsmo na kraju ali krajini vesoljnega slovenstvaʼ (JD III, 334), ʻv slovenski krajini, in der slavischen Grenzmarkʼ (JD III, 336) in smo ʻSlovenci nasproti Nemcem, Italijanom, Madžarjem itd., Hervatom nasproti pa smo Kranjci, ker so Slovenci oni prav tako kaker miʼ (JD, n. m.).
Že nemški učenjaki, ugotavlja Škrabec, izpeljujejo ime Krain iz Carnia in tudi Kopitar in Miklošič sta sprejela to etimologijo. Carnia je severni gorati del Furlanije ob koroški meji. Četudi bi bila ta izpeljava pravilna, se po Škrabčevem mnenju ʻkranjskoʼ ime vsekakor ne sme omejevati na kranjsko vojvodino: ʻKranjski deželjani nimamo nobene veče pravice do tega imena kaker Štajerci, Korošci ali Goričaniʼ (JD III, 341). Naziv tudi nima nobenega zaničljivega prizvoka, saj se po njegovem mnenju ʻkranjski biskupʼ uporablja celo v pomenu ʻkatoliški škofʼ. Miklošičevo etimologijo izpodbija z dejstvom, da bi se iz Carnia razvilo Kranja in ne Krajna, kot se dejansko izgovarja. Poleg tega se v furlanščini Carnia glasi Čarnje, kar bi dalo slov. Čranja. Staro ime za Kranjsko, ki ga zasledimo okoli leta 670 pri Pavlu Dijakonu, je bilo Carniola, kar bi dalo v slovenščini Kranjóla. Edina možnost, ki še preostaja, je, da naše ime navežemo na ime mesta Kranj, po katerem naj bi se imenovali vsi prebivalci dežele. Tudi izraz Creina marcha se da izvajati le iz krajina, ker so Nemci kratki a spremenili v e (prim. n. Crenenburch). Toda še najbolj prepričljiva je razlaga, da Kranjsko izhaja iz besede krajina, ʻpa naj si bo že, da imamo misliti na krajino ali krajevino vesoljnega slovenstva, ali na razne krajine ali marke franškega kraljestvaʼ (JD III, 342). Do tu Škrabčeva izvajanja.
Poglejmo, kaj v zvezi z besedo krajina ugotavljajo drugi slovenski jezikoslovci. Miklošič je ostro ločil med Krajina < krajь:, in Kranjsko < Carnia. Po Bezlajevem mnenju (ESSJ II, 79) je izraz rezultat križanja med slov. krajina ʻobmejna pokrajinaʼ in Kranjsko < Carnia. Skok (II, 178) v enoti Kranjac koren Kranj- izvaja iz Carnia. Sama moram priznati, da je to ena redkih Škrabčevih etimologij, ki me ne prepričuje, toda Škrabec jo zagovarja s takim zagonom in logičnim zaporedjem, da bi utegnil prepričati še največjega skeptika".

Vir: http://www.google.si/url?url=http:/...jAHOBQ&usg=AFQjCNF_hMGkYnx98v1MwhCbSC8dWcIXrg
 
Poslednja izmena:
Imamo još jedan slovenski/slovenački toponim na Balkanu pre 6. veka, odnosno u vreme Rimskog osvajanja zamalja u kome su živeli VENETI (današnje Slovenije i Beneške Slovenije); to je grad/naselje TRST (slov.) ili TRIESTE. U vrem rimskog osvajanja ovo naselje se zvalo TERGESTE, izgleda izvedeno iz reči TRG, TRGOVANJE.

Trst je bil pod nadzorom Rimljanov že leta 177 pr. n. št. Julij Cezar mu je podelil status kolonije; pod latinskim imenomTergeste ga leta 51 pr. n. št. omenja tudi v svojem delu Commentarii de bello Gallico. Po razpadu Rimskega cesarstva je mesto ostalo važno trgovsko središče, predvsem zato, ker so preko njegovega ozemlja potekale vse poti med balkanskimi deželami in severno Italijo (http://sl.wikipedia.org/wiki/Trst)

Znači u vreme rimskih osvajanja (2. vek p.n.e. ) TRST(slov.) nazivao se TERGESTE (lat.).
I po raspadu Rimskog Carstva ovaj grad ostao je važno trgovačko središte ( i dan danas je, mada je po raspadu Jugoslavije dosta izgubio značaj trgovačkog grada; a pogotovu od prijema Slovenije u EU).

Zašto su Latini pisali TERG, umesto TRG? Pa zato što oni ne mogu da izgovore tri suglasnika zaredom.

Evo ga i na ovoj karti: http://ancientrome.ru/map/prov/danuvius01.htm


"Ime Trst nije latinsko, iako potiče od keltskog Trgeste, što znači tržišče/tržište - trg (it. emporio)/.../ime koje su dali Karni, od kojih su ga preuzeli Sloveni, koji su od 3. veka zauzimali ovaj kraj/.../ (Kohen, 1829 cit. po Krnel Umek, str. 94)".

Vir: http://www.korenine.si/zborniki/zbornik07/krnel07.pdf

Ima i jedno naselje kod Kranja, koje se imenuje TRŽIČ (http://sl.wikipedia.org/wiki/Tržič).
 
Poslednja izmena:

Back
Top