Q. in perpetuum hibernum
Stara legenda
- Poruka
- 92.969
1. PERIOD DO 1918.
Vladika Danilo
Vladika Danilo, rodonačelnik Dinastije Petrovića napisao je svojom rukom na rukopisnom jevanđelju, izrađenom na pergamentu
Danilo vladika cetinjski Njegoš, vojevodič srpskoj zemlji, kupi ovo svetoje jevangelije cenoju zlatnu 5 u Ivana Kaluđerovića s Risna, preneseno od zemlji moldavskije njekotorim kupcem...
Vladike Sava i Vasilije
Vladika Vasilije Petrović, u svojoj "Istoriji o Crnoj Gori", koja je odštampana u Moskvi, na ruskom jeziku, 1754. godine, uz ostalo, kaže
...Crna Gora naseljena je većinom doseljenicima, koji u ove gore dobježale poslije propasti carstva srpskoga. Svako takvo pleme pamti i svoga rodonačelnika koji se je preselio u Crnu Goru, svako pleme ima u narodnom predanju, svoju istoriju, svako priča kada su se doselili u Crnu Goru njegovi stari, ko su oni bili, odakle su doselili. Privešću nekoliko primjera. Njeguši pričaju kako su ispod Njegoša planine, iz Hercegovine, došla dva brata Erak i Raić, pa se naselili u Njeguše od kojih se je i prozvalo mjesto Njeguši...
Vladika Sava je pisao 1776. godine moskovskom mitropolitu Platonu:
Zastupi nas pri Porte, što Greki ne bi miješali se u serbskij nacion.
Vladika Petar I
Uoči boja u Martinićima, 1796. godine Petar I poziva Crnogorce i Brđane da dokažu da
u nama neugašeno srbsko srce kuca, srbska krvca vrije
, a pred boj na Krusima, takođe 1796. godine, traži od svojih ratnika da udare na neprijatelja
našeg predragog imena srpskog i naše dražujuće voljnosti
Mitropolit Petar I i Crnogorci poslali su 1796. godine pismo Br�anima, uo�i napada Mahmud pa�e na Brda, u kome ka�u da su mislili
�na sve one nesre�e, koje su se slovenosrpskome rodu na�emu od izdaje i nesloge dogodile� pa su se zakleli da �e se i dalje boriti protiv Turaka, po �primjeru bla�enopo�iv�ih roditeljah i praroditeljah na�ieh, oru�jem svoiem branili od vremena razorija na�ega Srbskago carstva, a potom od doba posljednjega Principa i Gospodara na�eg Ivana Crnojevi�a...�
U svom testamentu, od kraja oktobra 1830. godine, Petar I je zapisao da je novac iz Rusije
�tro�io na polzu svega naroda srbskoga�
Njego�-Vladika Rade
Iliji Gara�aninu Njego� pi�e, 5. jula 1850. godine, i zahvaljuje se na prijemu Stevana Petrovi�a, Njego�evog sestri�a, u Akademiju u Beogradu.
�Nema jednoga Srbina koji vi�e za Srpstvo posluje i misli od Vas, nema jednoga Srbina kojega Srpstvo (vi�e) iskreno ljubi i po�ituje od Vas, nema jednoga Srbina koji Vas vi�e od mene ljubi i po�tuje ...�
Iliji Gara�aninu, Njego� pi�e iz Trsta, 11. novebra 1850. godine:
�...Budite spokojni, po�teni i dragi Srbine, i nemojte nikada pomisliti, a toli vjerovati, da �e vladika crnogorski biti so�len kojekakvih vjetrenja�ah, a toli so�len partije koja protiv mene i cijeloga Srpstva svetinje dejstvuje. Sa strane crnogorske budite sasvim mirni. Mi k Vama drugo negajimo do �iste bratske iskrenosti. Najvi�i je amanet i svetinja na�a poslije imena Du�anova ime Kara�or�ievo. Ko je ovome imenu protivnik taj nije Srbin, no gubavi izrod srpski...�
Knjaz Danilo
U zakoniku knjaza Danila iz 1855. godine stoji u �lanu 92.
�U ovoj zemlji nema nikakve druge narodnosti do jedine srbske i nikakve vjere do jedine pravoslavne isto�ne.�
Knjaz (kralj) Nikola
O odnosima sa Srbijom, za vrijeme knjaza Mihaila, kralj Nikola pi�e:
�Za slogu i dobro srpsko predlo�im izaslaniku Srbije da sklopimo savez i ugovor izme�u dvije knja�evine u cilju da se po�e ka oslobo�enju i ujedinjenju cijeloga Srpstva...�
O Hercegova�kom ustanku, 1875. godine, kralj Nikola veli
�Zaista, Crnoj Gori tijesno je bilo, i sada je i bi�e sve dotle, dok sav narod srpski ne bude slobodan i ujedinjen, ali isto ona nije mutila i nije ni�ta radila, da ba� ove, 1875. godine bukne ustanak...�
O kr�tenju crnogorskog prestolonasljednika, bilo je veliko slavlje, ali, pi�e knjaz Nikola
�nijesu iskupljeni Srbi samo u�estvovali u radosti jednoga srpskoga vladaoca. Kr�tenje je bilo samo povod, prilika da se skupe na Cetinju bra�a iz svijeh zemalja srpskih��
O oslobo�enju Podgorice i Zete 1878. godine, kralj Nikola pi�e
�Tako se izvr�ilo prisajedinjavanje Zete Crnoj Gori, starodrevne kolijevke dr�ave srpske, u kojoj se odnjihala i podigla prva misao o dr�avnom jedinstvu srpskom. Poslije vjekova najte�ega robovanja, ona se opet povratila u slobodu i zajednicu sa onom dr�avom srpskom, koja je za sve one vjekove hranila slobodu srpsku i koja je za te vjekove prolijevala dragocjenu krv svojih sinova za oslobo�enje bra�e svoje.�
O komemoraciji povodom petstogodi�njice Kosovskog boja 1889. godine kralj Nikola pi�e
�Te iste godine �injen je i u Crnoj Gori kao i svuda po zemljama srpskim pomen petstogodi�njice boja Kosovskog. Ako nije su�eno bilo da iza minulog rata taj dan proslavi oslobo�eno i ujedinjeno Srpstvo, Crna Gora i njezin vladar, ne gube�i vjeru u to, ipak su s rado��u i ponosno �inili pomen kosovskim junacima, vidje�i va�nost i ugled svoj dana�nji, a pomi�ljaju�i na muke, koje je Crna Gora podnosila za minulijeh pet vjekova... �
Na kraju nekrologa kojeg je kralj Nikola odr�ao svom tastu Petru Vukoti�u, ka�e se
�Zbogom Petre Vukoti�u, s �eva ravna, Srpski vojvodo! Zbogom!�
Kralj Nikola je u �Glasu Crnogorca� od 2. januara 1919. godine objavio tekst u kome se ka�e
�Od zvani�ne Srbije i njenih agenata optu�ivan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Me�utim, nijedan pojedinac u Srpstvu i jugoslovenstvu nije vi�e radio na njemu od mene, nastavljaju�i u tome djelo mojih besmrtnih predaka... �
U proklamaciji Crnogorcima 1908. godine povodom aneksije Bosne i Hercegovine, knjaz Nikola ka�e
�Ko stijene na�e budite �vrsti u nadi. Prolazno je dana�nje neodre�eno stanje slobodnijeh djelova srpskoga naroda. Srpsko �e sunce ljep�e sjati, da svakojega brata Srbina bolje zagrije i osvijetli... Moji Crnogorci, pozivam vas, da i od sada kao i u svijem prilikama budete gotovi da me pomognete u najve�im mukama, koje sam uvijek pripravan do kraja moga �ivota zajedno s vama dijeliti za dobro Srpskoga naroda� �
U proglasu Crnogorcima povodom objave rata Turskoj, 1912. godine, kralj Nikola je rekao, uz ostalo, da se ostvaruju
�snovi iz rane moje mladosti, kada sam pjesmom nagovje�tavao ovaj znameniti dan i zagrijavao srpske grudi vjerom da oru�ani moramo po�: onamo, onamo, za brda ona! �
O Bo�i�u 1912. godine, kralj Nikola pozdravlja svoje vojnike u rovovima oko Skadra
�... Ja se ponosim s vama, vitezovi moji, jer sam opijen vjerom da ste kadri biti jo� veli�enstveniji u mogu�im isku�enjima takne li se ko na�ijeh prava i ospori li nam sjesti na ognji�ta va�ijeh �edova i mojijeh pret�astvenika Nemanji�a, Grebljanovi�a, Brankovi�a, Bal�i�a i Crnojevi�a. Sjesti na njihov prijeklad, okupiti se oko njihovijeh grobova - to je i na�a du�nost i na�e nesporno pravo... Sretni nam srpski badnjaci, koje ovu godinu pod vedrim nebom nala�ete...�
Crnogorskim vojnicima, koji se demobili�u poslije dva balkanska rata, kralj Nikola se, avgusta 1913. godine, obratio ovako
� ... Vi, gordi moji vojnici, ispod vedroga neba drage nam Domovine, pobijediste vjekovnog neprijatelja. Njegov je barjak daleko pred vama uzmakao; on ne zahla�uje vi�e Srpske zemlje. Zemlja je Srpska na jugu oslobo�ena od Mora do Dunava. Nade �ivih i umrlih miliona Srba ostvarene su... �
Knja�evi Danilo, Mirko i Petar
Na Badnje ve�e 1912. godine, crnogorski prestolonasljednik, knjaz Danilo, obratio se crnogorskim vojnicima
�Najsre�niji i najzna�ajniji momenat u mom �ivotu je ovaj kad mogu u slavu Ro�destva Hristova, sa ovog mjesta podi�i zdravicu vi�e starog srpskog grada, toga tu Skadra na Bojani, u zdravlje hrabrih na�ih oficira i juna�ke crnogorske vojske, koja je ovako slavno i vite�ki pobrala lovorove vijence gone�i petvjekovnog neprijatelja, ugnjeta�a srpskog plemena, i u zdravlje svakog brata Srbina, pa ma gdje on bio. Danas cijelo srpsko pleme pliva u radosti kad vidi da se na�a oslobo�ena bra�a mogu odu�iti starom srpskom obi�aju da slobodno nalo�e srpske badnjake, koje za 500 godina i vi�e ne smje�e nalo�iti... �
Prilikom ulaska crnogorske vojske u Skadar, aprila 1913. godine prestolonasljednik Danilo je uputio Skadranima, na srpskom i albanskom jeziku, proglas
�... Crnogorska vojska donosi vam, sa oslobo�enjem jo� i po�tovanje svih va�ih zakona i obi�aja, svih va�ih vjeroispovjesti, koje �e u meni na�i svog za�titnika, prema tradicijama sno�ljivosti koja je uro�ena Crnoj Gori i srpskom narodu...�
Na Nikoljdan, 1912. godine, na frontu kod Skadra, knjaz Mirko, sin kralja Nikole, rekao je u zdravici
�... Zdravo svaki Srbin, gdje god je koji.. Zdravo polja i ravnice, zdravo rijeke i planine, zdravo srpsko more. Zdravo i vi bra�o �umadinci... !�
Knjaz Mirko je govorio crnogorskim vojnicima na Tarabo�u, aprila 1913. godine, na glas o kapitulaciji turskog garnizona u Skadru
�Crnogorci, svijetli obraz u junaka i ljudi, neka bude vje�ita slava i rajsko naselje onijem sokolovima, koje ostavljamo na ovijem visovima sokolovima, �ije nas du�e zajedno sa du�ama srpskijeh kraljeva Mihaila i Bodina i drugijeh srpskijeh knja�eva, plemi�a i vitezova, s neba blagosiljaju... �
Knjaz Petar, najmla�i sin kralja Nikole, kao zastupnik komandanta Zetskog odreda, �estitao je, sa fronta kod Skadra, ro�endan svome ocu
�sa toplim molitvama za tvoje dragocjeno zdravlje i dug �ivot, za kona�no ostvarenje tvojih vazda�nih �elja na korist Crne Gore, Srpstva i Slovenstva. �
Vladika Danilo
Vladika Danilo, rodonačelnik Dinastije Petrovića napisao je svojom rukom na rukopisnom jevanđelju, izrađenom na pergamentu
Danilo vladika cetinjski Njegoš, vojevodič srpskoj zemlji, kupi ovo svetoje jevangelije cenoju zlatnu 5 u Ivana Kaluđerovića s Risna, preneseno od zemlji moldavskije njekotorim kupcem...
Vladike Sava i Vasilije
Vladika Vasilije Petrović, u svojoj "Istoriji o Crnoj Gori", koja je odštampana u Moskvi, na ruskom jeziku, 1754. godine, uz ostalo, kaže
...Crna Gora naseljena je većinom doseljenicima, koji u ove gore dobježale poslije propasti carstva srpskoga. Svako takvo pleme pamti i svoga rodonačelnika koji se je preselio u Crnu Goru, svako pleme ima u narodnom predanju, svoju istoriju, svako priča kada su se doselili u Crnu Goru njegovi stari, ko su oni bili, odakle su doselili. Privešću nekoliko primjera. Njeguši pričaju kako su ispod Njegoša planine, iz Hercegovine, došla dva brata Erak i Raić, pa se naselili u Njeguše od kojih se je i prozvalo mjesto Njeguši...
Vladika Sava je pisao 1776. godine moskovskom mitropolitu Platonu:
Zastupi nas pri Porte, što Greki ne bi miješali se u serbskij nacion.
Vladika Petar I
Uoči boja u Martinićima, 1796. godine Petar I poziva Crnogorce i Brđane da dokažu da
u nama neugašeno srbsko srce kuca, srbska krvca vrije
, a pred boj na Krusima, takođe 1796. godine, traži od svojih ratnika da udare na neprijatelja
našeg predragog imena srpskog i naše dražujuće voljnosti
Mitropolit Petar I i Crnogorci poslali su 1796. godine pismo Br�anima, uo�i napada Mahmud pa�e na Brda, u kome ka�u da su mislili
�na sve one nesre�e, koje su se slovenosrpskome rodu na�emu od izdaje i nesloge dogodile� pa su se zakleli da �e se i dalje boriti protiv Turaka, po �primjeru bla�enopo�iv�ih roditeljah i praroditeljah na�ieh, oru�jem svoiem branili od vremena razorija na�ega Srbskago carstva, a potom od doba posljednjega Principa i Gospodara na�eg Ivana Crnojevi�a...�
U svom testamentu, od kraja oktobra 1830. godine, Petar I je zapisao da je novac iz Rusije
�tro�io na polzu svega naroda srbskoga�
Njego�-Vladika Rade
Iliji Gara�aninu Njego� pi�e, 5. jula 1850. godine, i zahvaljuje se na prijemu Stevana Petrovi�a, Njego�evog sestri�a, u Akademiju u Beogradu.
�Nema jednoga Srbina koji vi�e za Srpstvo posluje i misli od Vas, nema jednoga Srbina kojega Srpstvo (vi�e) iskreno ljubi i po�ituje od Vas, nema jednoga Srbina koji Vas vi�e od mene ljubi i po�tuje ...�
Iliji Gara�aninu, Njego� pi�e iz Trsta, 11. novebra 1850. godine:
�...Budite spokojni, po�teni i dragi Srbine, i nemojte nikada pomisliti, a toli vjerovati, da �e vladika crnogorski biti so�len kojekakvih vjetrenja�ah, a toli so�len partije koja protiv mene i cijeloga Srpstva svetinje dejstvuje. Sa strane crnogorske budite sasvim mirni. Mi k Vama drugo negajimo do �iste bratske iskrenosti. Najvi�i je amanet i svetinja na�a poslije imena Du�anova ime Kara�or�ievo. Ko je ovome imenu protivnik taj nije Srbin, no gubavi izrod srpski...�
Knjaz Danilo
U zakoniku knjaza Danila iz 1855. godine stoji u �lanu 92.
�U ovoj zemlji nema nikakve druge narodnosti do jedine srbske i nikakve vjere do jedine pravoslavne isto�ne.�
Knjaz (kralj) Nikola
O odnosima sa Srbijom, za vrijeme knjaza Mihaila, kralj Nikola pi�e:
�Za slogu i dobro srpsko predlo�im izaslaniku Srbije da sklopimo savez i ugovor izme�u dvije knja�evine u cilju da se po�e ka oslobo�enju i ujedinjenju cijeloga Srpstva...�
O Hercegova�kom ustanku, 1875. godine, kralj Nikola veli
�Zaista, Crnoj Gori tijesno je bilo, i sada je i bi�e sve dotle, dok sav narod srpski ne bude slobodan i ujedinjen, ali isto ona nije mutila i nije ni�ta radila, da ba� ove, 1875. godine bukne ustanak...�
O kr�tenju crnogorskog prestolonasljednika, bilo je veliko slavlje, ali, pi�e knjaz Nikola
�nijesu iskupljeni Srbi samo u�estvovali u radosti jednoga srpskoga vladaoca. Kr�tenje je bilo samo povod, prilika da se skupe na Cetinju bra�a iz svijeh zemalja srpskih��
O oslobo�enju Podgorice i Zete 1878. godine, kralj Nikola pi�e
�Tako se izvr�ilo prisajedinjavanje Zete Crnoj Gori, starodrevne kolijevke dr�ave srpske, u kojoj se odnjihala i podigla prva misao o dr�avnom jedinstvu srpskom. Poslije vjekova najte�ega robovanja, ona se opet povratila u slobodu i zajednicu sa onom dr�avom srpskom, koja je za sve one vjekove hranila slobodu srpsku i koja je za te vjekove prolijevala dragocjenu krv svojih sinova za oslobo�enje bra�e svoje.�
O komemoraciji povodom petstogodi�njice Kosovskog boja 1889. godine kralj Nikola pi�e
�Te iste godine �injen je i u Crnoj Gori kao i svuda po zemljama srpskim pomen petstogodi�njice boja Kosovskog. Ako nije su�eno bilo da iza minulog rata taj dan proslavi oslobo�eno i ujedinjeno Srpstvo, Crna Gora i njezin vladar, ne gube�i vjeru u to, ipak su s rado��u i ponosno �inili pomen kosovskim junacima, vidje�i va�nost i ugled svoj dana�nji, a pomi�ljaju�i na muke, koje je Crna Gora podnosila za minulijeh pet vjekova... �
Na kraju nekrologa kojeg je kralj Nikola odr�ao svom tastu Petru Vukoti�u, ka�e se
�Zbogom Petre Vukoti�u, s �eva ravna, Srpski vojvodo! Zbogom!�
Kralj Nikola je u �Glasu Crnogorca� od 2. januara 1919. godine objavio tekst u kome se ka�e
�Od zvani�ne Srbije i njenih agenata optu�ivan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Me�utim, nijedan pojedinac u Srpstvu i jugoslovenstvu nije vi�e radio na njemu od mene, nastavljaju�i u tome djelo mojih besmrtnih predaka... �
U proklamaciji Crnogorcima 1908. godine povodom aneksije Bosne i Hercegovine, knjaz Nikola ka�e
�Ko stijene na�e budite �vrsti u nadi. Prolazno je dana�nje neodre�eno stanje slobodnijeh djelova srpskoga naroda. Srpsko �e sunce ljep�e sjati, da svakojega brata Srbina bolje zagrije i osvijetli... Moji Crnogorci, pozivam vas, da i od sada kao i u svijem prilikama budete gotovi da me pomognete u najve�im mukama, koje sam uvijek pripravan do kraja moga �ivota zajedno s vama dijeliti za dobro Srpskoga naroda� �
U proglasu Crnogorcima povodom objave rata Turskoj, 1912. godine, kralj Nikola je rekao, uz ostalo, da se ostvaruju
�snovi iz rane moje mladosti, kada sam pjesmom nagovje�tavao ovaj znameniti dan i zagrijavao srpske grudi vjerom da oru�ani moramo po�: onamo, onamo, za brda ona! �
O Bo�i�u 1912. godine, kralj Nikola pozdravlja svoje vojnike u rovovima oko Skadra
�... Ja se ponosim s vama, vitezovi moji, jer sam opijen vjerom da ste kadri biti jo� veli�enstveniji u mogu�im isku�enjima takne li se ko na�ijeh prava i ospori li nam sjesti na ognji�ta va�ijeh �edova i mojijeh pret�astvenika Nemanji�a, Grebljanovi�a, Brankovi�a, Bal�i�a i Crnojevi�a. Sjesti na njihov prijeklad, okupiti se oko njihovijeh grobova - to je i na�a du�nost i na�e nesporno pravo... Sretni nam srpski badnjaci, koje ovu godinu pod vedrim nebom nala�ete...�
Crnogorskim vojnicima, koji se demobili�u poslije dva balkanska rata, kralj Nikola se, avgusta 1913. godine, obratio ovako
� ... Vi, gordi moji vojnici, ispod vedroga neba drage nam Domovine, pobijediste vjekovnog neprijatelja. Njegov je barjak daleko pred vama uzmakao; on ne zahla�uje vi�e Srpske zemlje. Zemlja je Srpska na jugu oslobo�ena od Mora do Dunava. Nade �ivih i umrlih miliona Srba ostvarene su... �
Knja�evi Danilo, Mirko i Petar
Na Badnje ve�e 1912. godine, crnogorski prestolonasljednik, knjaz Danilo, obratio se crnogorskim vojnicima
�Najsre�niji i najzna�ajniji momenat u mom �ivotu je ovaj kad mogu u slavu Ro�destva Hristova, sa ovog mjesta podi�i zdravicu vi�e starog srpskog grada, toga tu Skadra na Bojani, u zdravlje hrabrih na�ih oficira i juna�ke crnogorske vojske, koja je ovako slavno i vite�ki pobrala lovorove vijence gone�i petvjekovnog neprijatelja, ugnjeta�a srpskog plemena, i u zdravlje svakog brata Srbina, pa ma gdje on bio. Danas cijelo srpsko pleme pliva u radosti kad vidi da se na�a oslobo�ena bra�a mogu odu�iti starom srpskom obi�aju da slobodno nalo�e srpske badnjake, koje za 500 godina i vi�e ne smje�e nalo�iti... �
Prilikom ulaska crnogorske vojske u Skadar, aprila 1913. godine prestolonasljednik Danilo je uputio Skadranima, na srpskom i albanskom jeziku, proglas
�... Crnogorska vojska donosi vam, sa oslobo�enjem jo� i po�tovanje svih va�ih zakona i obi�aja, svih va�ih vjeroispovjesti, koje �e u meni na�i svog za�titnika, prema tradicijama sno�ljivosti koja je uro�ena Crnoj Gori i srpskom narodu...�
Na Nikoljdan, 1912. godine, na frontu kod Skadra, knjaz Mirko, sin kralja Nikole, rekao je u zdravici
�... Zdravo svaki Srbin, gdje god je koji.. Zdravo polja i ravnice, zdravo rijeke i planine, zdravo srpsko more. Zdravo i vi bra�o �umadinci... !�
Knjaz Mirko je govorio crnogorskim vojnicima na Tarabo�u, aprila 1913. godine, na glas o kapitulaciji turskog garnizona u Skadru
�Crnogorci, svijetli obraz u junaka i ljudi, neka bude vje�ita slava i rajsko naselje onijem sokolovima, koje ostavljamo na ovijem visovima sokolovima, �ije nas du�e zajedno sa du�ama srpskijeh kraljeva Mihaila i Bodina i drugijeh srpskijeh knja�eva, plemi�a i vitezova, s neba blagosiljaju... �
Knjaz Petar, najmla�i sin kralja Nikole, kao zastupnik komandanta Zetskog odreda, �estitao je, sa fronta kod Skadra, ro�endan svome ocu
�sa toplim molitvama za tvoje dragocjeno zdravlje i dug �ivot, za kona�no ostvarenje tvojih vazda�nih �elja na korist Crne Gore, Srpstva i Slovenstva. �
Poslednja izmena: