Šopi

Čitam i ne verujem o kakvim ti ofanzivama na Crnu Travu govoriš. Tvoj modus operandi je ovde na forumu samo da napišeš nešto koliko da ispadneš pametan, a ne bi bilo na odmet da malo nešto pročitaš umesto što pišeš pričice koje si sam smislio i za koje niko drugi osim tebe nije čuo.
Crna Trava u oslobodilačkom ratu
Još jednom, šta dokazuješ ovim linkom? Usvajaš metode propagandne borbe svog kolege, forumskog Borisa T(rećeg)? Možda ne želiš da se zna za detalje istorije jugoistočne Srbije koji jasno govore protiv “šopskih” teorija o “istom narodu” (tzv “Šopima”, tj Bugarima) s obe strane granice, koji su kako kažu velikobugari čiju propagandu ovde iznosiš Srbi nekako “odvojili od matice”?

Bugari ni za vreme okupacije tokom Prvog niti one tokom Drugog svetskog rata ni jedan dan nisu bili mirni ni u Lužnici niti u Crnoj Travi, a Surdulicu već i da ne pominjem, a pored borbe s bugarskim okupatorom besneo je i medusrpski obračun, građanski rat pod okupacijom - gde ima Srba tu ima i četnika i partizana.

U predahu jedne od mnogo bitaka za Crnu Travu Svetozar Vukmanović Tempo je obišao crnotravska sela koja su dan pre toga opustošili Bugari i posebno bugarske “kontračete” i “lovci na partizane” - jednom ovakvom “lovačkom” formacijom je komandovao i pravi pravoslavni ustaša, ozloglašeni ubica Stojanov - Tempo je jasno konstatovao da su tu počinjeni najteži zločin koja je video u toku celog rata. Inače, o detaljima zločina je moguće obavestiti se iz arhiva MUP Srbije i Makedonije (za oblasti Kumanova i Skopske Crne Gore), pošto za pripadnike bugarske policije i tzv “kontračeta” nije važila Brozova i Staljinova amnestija pa su islednicima OZNE detaljno opisivali svoje “aktivnosti”:

DD8B4A83-48AA-49D9-B22A-2072DE0DAF43.png

03F16AC3-143B-46A8-9E9D-35C6E3ED9F14.png


O borbama s Bugarima i građanskom ratu u jugoistočnoj Srbiji je dosta posao i Živojin Nikolić Brka koji je lično komandovao u najtežim periodima odbrane slobodne teritorije Lužnice i Crne Trave, čovek kome uprkos tome što je bio u partizanima ne može da se ospori ljudska veličina i apsolutna rešenost da se srpski narod brani do kraja, pa ma kakav on bio:

Živojin Nikolić-Brka: JUGOISTOČNA SRBIJA U NARODNOOSLOBODILAČKOM RATU I REVOLUCIJI 1941 - 1945

https://znaci.org/00002/368.htm

D893B9BD-A72F-4161-B776-3CFCEE41DECD.jpeg

98C5A3B8-3EC4-473F-A987-012CA487059F.png
 
Poslednja izmena:
Видим да желиш да промениш тему и преусмериш је на нешто згодније за пропаганду – на пример бугарски ратни злочини. То није тема о којој би се овде требало расправљати. Боље ми одговори на питање зашто се Пироћани данас не зову Шопи.
Ti si prebacio lopticu na drugi teren zato što ne možeš da objasniš
ono što sam te pitala. Nije poenta da se ovde Bugari prikažu kao zveri
već da se razjasni šta su to po Srbiji radili u dva svetska rata.
Već sam postavila pitanja. Ako ti nije jasno šta sam pitala, reci da
pojasnim.
Па није тема шта је бугарска војска радила током два светска рата по Србији, већ о припадности Шопова једном од два народа.
Управо сам те питао зашто се у Пироту посебно, и уопште у Србији избегава реч Шопи. Тврдиш ми у Србији да има „Шопи“ али се сви изјашњавају као Срби. Откуд ти знаш да Шопи живе у Србији, кад се нико званично или незванично као такав није изјашњавао.
a) odgovor na pitanje “zašto se Piroćanci danas ne zovu Šopi” je veoma prost - Piroćanci nisu Šopi, niti je naziv Šop poznat bilo kome u Pirotu, naročito ne seoskom stanovništvu tog kraja. Inače, pripadnici subetničke grupe iz zapadne Bugarske koja sebe naziva Šopima stanovnike susednih dimitrovgradskih sela bugarske nacionalne pripadnosti podrugljivo nazivaju Torlacima a oni njih Šopima.

Što se tiče bugarskih zločina nad narodom tog kraja, veoma su dobro dokumentovani, i oni individualni počinjeni radi pljačke, kao i državni teror bugarske države radi prisilne bugarizacije srpskog naroda na okupiranoj teritoriji.

Primeri zločina nad Srbima koje Boris T ovde krajnje uporno negira - Pirot:

E97ACBB4-B0A3-48F3-8314-8AA04E92CD0E.png



Babušnica - u oba svetska rata su dvojica bugarskih oficira sa istim prezimenom Stojanov u Lužnici ostavila za sobom krvav trag - prvi je naređivao ubistva i vodio kolo nad leševima žrtava a drugi ubijao lično. Sada se tamo prezime Stojanov koristi za opisivanje sadista i tirana, kao ranije Neronovo ime:


7DF91D55-B1C2-47D8-B1E5-317590AC2A9C.png

838EFE3D-99F9-4C80-B116-484461CD9714.jpeg


https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4d/Pirotski_kraj_u_evropskom_vrtlogu_1914-1918.pdf
 
Bugari u dva svetska rata iskoristili priliku da dođui do svoje Morave pa usput
zverski mučili i ubijali svoje, ne štedeći ni žene i decu.
Van pameti.

Šopi koji te zločine pamte, mogu samo da polude pa da poveruju da su Bugari.
Dokument u kome se prvi put u istoriji uopše pominje naziv “Bugarska Morava” i “bugarsko” stanovništvo u Srbiji:

Tajna konvencija sklopljena između Nemačke i Bugarske 1915 - cena za ulazak Bugarske u rat na strani Centralnih sila:

55380A19-D34E-4FA9-B259-8FB257EC4A20.png
 
Нису живели у Бугарској јер етничка граница међу Бугара и Срба је на река Морава.
Ne lupaj sad i ti.

Odgovori na prosto pitanje, šta bi ti u Sofiji rekli ako bi pokušao da se sporazumeš na svom maternjem jeziku kojim se ovde dopusuješ sa nama? Da je u pitanju bugarski ili srpski, ili možda i nekakav “srbomanski jezik”?
 
Istrazivanjem prezimena iz razlicitih istorijskih spisa uspeo sam da rekonstruisem moguce poreklo.

JOVANOVI – KEKAVČEVI (krsna slava - Sv. Petka) Iz okoline su Temišvara gde iz zovu Kekavci (one iz banatske Crne Gore zovu ”Kekavcima” – ”iz Kekavaca”). Po austrougarskom popisu iz 1828. godine, Jovanove srećemo u samo jednom naselju banatske Crne Gore - Hrnjakovu (Herneacova) te se pretpostavlja da su upravo iz ovoga mesta naseljeni na prostoru Tiszahegzyes-a (današnji Iđoš) negde između 1780-1808.
Postoje dve mogucnosti, otkuda Jovanovi u banatskoj Crnoj Gori:
1. Manje verovatna - Po usmenom predanju,vecina stanovnistva ove oblasti su se doselili za vreme druge velike seobe Srba iz oblasti skopske Crne Gore (planina u S. Makedoniji). Ipak, prema dostupnim istorijskim spisima nisam uspeo pronaci prezime Jovanov u selima na skopskoj Crnoj Gori.
2. Verovatnija - Bazirajuci se na spicname odnosno drugo prezime Kekavcev, kekavcima se nazivaju Šopi u okolini Dupnice (Bugarska). Za Šope je karakteristično da su to bugarizovani Srbi sa prezimenima -ov, -ev; slave slavu i proslavljaju Lazaricu preskakanjem vatre (običaj karakterističan samo još za Banat); umesto ć u govoru su upotrebljavali č npr. sveča, čup... (1786. zabeleženo je za Hrnjakovo da je naseljeno Srbima, "koji svoj jezik rđavo govore")

Da li je neko vise upucen o kekavcima? Hvala puno na odgovoru.
Lazarica se proslavlja paljenjem vatri - pre Drugog svetskog rata i preskakanjem i u Lužnici, mada su i tada to radila samo deca.
 
Prema Jovanu Cvijiću, Šopluk obuhvata zapadnu Bugarsku, jugoistočnu Srbiju, istočnu Sjevernu Makedoniju i mali dio današnje Grčke.
Pogledajte prilog 1208989
Ovu teritoriju danas naseljavaju ljudi koji se izjašnjavaju kao Srbi, Makedonci i Bugari.
Stanovništvo Šopluka je Cvijić podelio na tri celine, prvu sa etničkim Srbima, drugu sa mešovitom populacijom i treću koja je bliža Bugarima.

U knjizi "Putovanje od Moskve do Konstantinopolja" iz 1817/18. godine, autor Vilijam Makmajkl govori o zemlji Meziji (teritorija koja obuhvata ceo Šopluk), poreklu njenog stanovništva i jeziku kojim ono govori:

Starosedelačko hrišćansko stanovništvo u ovoj zemlji, ranije poznatoj kao Mezija, sada podeljenoj na dve oblasti, Srbiju i Bugarsku, kolektivno se zove Srbi i govori slovenskim jezikom. Originalni Bugari su bili tatarski narod, koji je došao u 5. veku sa obala Volge, i koji je uspešno usvojio slovenski dijalekt od njihovih novih zemljaka Srba, zadržavši samo nekoliko reči njihovog bivšeg jezika.


Svi Srbi u Šopluku govore prizrensko-timočkim dijelektom srpskog jezika. Ostali Šopi govore zapadno-bugarskim dijalektima.


Na srpskoj vikipediji sam našao članak pod nazivom Šopi i Srbi:

Šopi su oduvek smatrani za pleme unutar srpskog naroda[7], uz Brsjake i Mijake.[8] Smatralo se da su Srbi u Bugarskoj široko rasprostranjeni, a naročito ih je mnogo bilo do i oko grada Sofije (Serdike). Jedni su bili katolici (Dubrovčani), a drugi mnogobrojni pravoslavci (Šopovi). Mezijski drevni stanovnici Šopi, su jedini sačuvali svoja srpska obeležja[9], za razliku od Geta, Gorštaka i Besa - koji su pobugareni. Šopovi iz Đustendila i Samokova "nisu ništa drugo do Srbi", i "Srpsko je do reka Iskar i Meste", govorilo se 1913. godine.[10] Za razliku od Bugara, Šope kao i Srbe karakterišu porodične zadruge, kao jedno od bitnih etnoloških karakteristika.[11] Šopovima su u 19. veku označavani stanovnici Sofije.[12] Šop je po nekim izvorima i uvredljiv naziv za Srbe, koji su davali Bugari (ali i Srbi sa severa), Srbima na jugu.[13][14][15] Bugarski književnik Petko Slavejkov je ispitujući rasprostranjenje Bugara, oko Vitoše i Đustendila i svuda na teritoriji sa bugarske strane granice, nailazio samo na Šopove.[16] Oni su imalo svoje osobeno narodno osećanje, koje ih je odvajalo od Bugara i približavalo Srbima, onim preko granice. To nisu bili "dobri Bugari", i zato su bili su predmet stalne pažnje bugarskih vlasti.[17]

Srpski naučnik Jovan Cvijić opisujući psihičke varijetete kod srpskog drugog, dinarskog tipa, za peti uzima "Šopski" (torlački). Predstavnici tog varijeteta imaju osobine raje, a često duhovne živosti i sklonosti za šalu.[18] Po Cvijiću, Šopluk je jedan od primera etničke slojevitosti našeg naroda, u kojem žive Srbi dinarci, ljudi karakterističnih duševnih svojstava.[19] Stanovnici Šopluka bili su za razliku od ostalih Srba, sumorniji, sa manje veselosti i humora, vrlo slabe fantazije. Kod njih je i znatno manje taštine i prgavosti; manje su preki i žustri od sunarodnika iz susednih oblasti.[20]

Kada je bilo reči o Šopima, u zaječarskom i negotinskom okrugu, srpski i bugarski istraživači svi pokazali svojim stavovima svu složenost problema. Srbin, akademik Aleksandar Belić je smatrao u svom radu "Dijalekti Istočne i Južne Srbije", da su ti Šopi (u srpskim krajevima) sudeći po govoru više Bugari nego Srbi. Međutim pomenuti Bugarin, Slavejkov mislio je obrnuto: to su više Srbi, a manje Bugari.[21] Belićeva knjiga je izazvala revolt u srpskoj javnosti, i kao odbranu od tih "nesrpskih" stavova, sveštenik Miloš Anđelković je napisao brošuru sa opširnim naslovom u kojem se javlja i "krivopis" Belićev. Zbog te knjižice vođen je i sudski proces u Beogradu, a na njemu je bilo reči i o Šopovima - koje je lingvista Belić odvojio od Srba.[22] Čini se da Vukova reforma srpskog jezika udaljila i odbacila mnoge etničke grupe, koje su istorijski pripadale i gravitirale ka Srbima (u centralnoj Srbiji), poput Šopa.

Govorno područje srpskog jezika prema Aleksandru Beliću:

Pogledajte prilog 1209003

Našao sam i sledeći video zapis:
Uistinu, objavljen je na nalogu koju zastupa sulude teorije, ali ima kvalitetnog materijala i ne pominje se autohtonizam.

Koje je Vaše mišljenje o identitetu Šopa?
Pre Cvijića niko nije pominjao Šope u Srbiji niti su stanovnici Caribroda (tada u Bugarskoj) uopšte znali da su Šopi:

Feliks Kanic (kraj XIX veka) izričito tvrdi da Šopi žive u okolini Sofije a da stanovništvo Caribroda (tada u Bugarskoj) nije šopsko i da mu je govor bliži govoru Niša: Caribrod govori staroštokavskim dijalektom, sofijski Šopi ne:

291169BD-E793-4766-94B0-9FEFEEBEB23C.png

DF1578E6-24E5-4DEB-9772-D94D3EFF417E.png


Konstantin Jireček u knjizi napisanoj u vreme kad je Caribrod bio u Bigarskoj ne pominje Šope tamo gde ih je Cvijić naknadno konstruisao - inače Cvijić je pisao i o Srbo-Hrvatima, prvo to treba imati na umu:


56768B7D-6FB0-4DE6-8DAF-E4C97B38735F.png

E1118202-095B-4639-97AA-5CC67B3573AD.jpeg
 
Alo, koji je tvoj problem da negiraš da Šopi postoje kao subetnička skupina? Jel oćeš da ti se izjasnjavaju kao Šopi po nacionalnosti?
Alo, odakle tebi pravo da konstruišeš nacije po Srbiji? Šop je onaj ko se na popisu izjasnio kao takav. Ovde lupetaš i o kojekakvim “Šopima” po Pirotu i Babušnici:

Javno te pozivam da odeš tamo i počneš da prodaješ svoje velikobugarske šopske magle, najbolje u neki petak ili subotu uveče, postavi posle i svoju sliku, da svi vidimo kako izgleda jedan zakasneli bugarski nacionalni prosvetitelj posle pokušaja bugarizacije istočne Srbije. :lol:
 
Па није тема шта је бугарска војска радила током два светска рата по Србији, већ о припадности Шопова једном од два народа.
Управо сам те питао зашто се у Пироту посебно, и уопште у Србији избегава реч Шопи. Тврдиш ми у Србији да има „Шопи“ али се сви изјашњавају као Срби. Откуд ти знаш да Шопи живе у Србији, кад се нико званично или незванично као такав није изјашњавао.
Kakvi to “Šopovi” po Pirotu? Traži Šope po Šopistanu ili kako se već ta sofijska oblast naziva.

O sastavu stanovništva Pirota i Lužnice govori najtoplija dobrodošlica Ferdinandovoj Prvoj armiji na Draganovom vrhu i Drenovoj glavi oktobra 1915. U Sofiji se u muzeju još čuvaju kompletni instrumenti dve bugarske pukovske muzike izrešetani gelerima, najavili se ljudi Šumnom Maricom.

O epizodi sa paradiranjem kroz Pirot trojih volovskih kola natovarenih bugarskim šapkama se di dan danas priča i prepričava: u Timočkoj i Moravskoj diviziji nije bilo Šopa, sve sami Srbi, i to oni najogorčeniji, koje ti voliš da nazivaš “Srbomani”. Ko je krenuo prečicom u Pirot taj je dobro zapamtio:


6499B701-0460-4074-B72C-2FCDAF9EA873.jpeg


151891AF-968B-4CA0-AB0C-DEF085241C39.png


04A02342-9754-463F-9841-5CA06F54D732.jpeg

9BEE2B20-87B0-4DB0-8D23-4F7EF1B77F46.jpeg
 
Ti si prebacio lopticu na drugi teren zato što ne možeš da objasniš
ono što sam te pitala. Nije poenta da se ovde Bugari prikažu kao zveri
već da se razjasni šta su to po Srbiji radili u dva svetska rata.

Već sam postavila pitanja. Ako ti nije jasno šta sam pitala, reci da
pojasnim.
Evo šta su radili pre početka Topličkog ustanka:

21566C3A-3E60-49A1-9D27-B712A5F9FC84.jpeg
 

Back
Top