Ocigledno je da pojam braka menja znacaj.
Nove okolnosti, novo dobra i nova pravila..
Jeste li za brak? Zasto? Da li verujete da ljubav moze opstati do kraja? Sta sa sexom?
Da li je sve to u stilu dobar, los, zao?
Ako pak niste.. Zasto? Sta vas brine, gde nestaje smisao braka?
Koja je podela uloga na novoj pozornici? Koje mesto treba zauzeti muskarac a koje zena?
Gde pocinje a gde staje ravnopranost?
Za one vec u braku, sta bi ste promenili, sta radi, gde skripi.. Ima li leka tome?
Sve u svemu, uopsteno o braku u modernom dobu i nus pojavama promene sistema..
Hajt..
pojam braka je uvek odnos između dva pojedinca, i oni su jedini koji diktiraju pravila u istom. ne znam koje su to nove okolnosti i nova pravila koja mogu da se smisle, ili koje novo vreme donosi, a da mogu da se razlikuju od satrih i same suštine - da je to zajednica dvoje ljudi. naravno, pošto ljudi nisu isti, onda ni ne postoje pravila koja su univerzalna, već su tu pravila kojih se pridržavaju njih dvoje, u samoj zajednici. sada, da li moderno vreme tu nešto menja... možda, šta znam, ali pojedinci su uvek pojednici.
jesam za brak, i ne vidim ništa protiv njega. mislim da porodica jedna od najbitnijih stvari, a deca su jedina bitna stvar koja ostaje iza nas, sve ostalo je manje bitno. to je moje mišljenje, i čini mi se da ga sve jasnije sagledavam kako godine prolaze... pa eto, mislim da je lepo kada dete zna veoma jasno ko mu je mama i tata, i da ima oba roditelja kraj sebe, ako je to moguće, i da je porodica jeste osnovna ćelija društva, mada sve to nekako gubi... tu su i još mnoge druge stvari koje dobijaju na značaju, kada se dele sa nekim, a nema prisnijeg davanja i deljenja od onog u okviru porodice. možda su ljudi danas malo više sebični... da, jesu. vreme i brzina života, otuđenost lagano dovodi do toga. ali, eto, ja ne mislim da je to baš dobro.
verujem da ljubav može opstati do kraja, da. verujem i da vremenom može da se produbi i postane još i višeslojnija nego što je to na samom startu neke veze. isto tako mislim i znam da seks može biti dobar i kvalitetan i nakon dugo godina veze; da dvoje ljudi i dalje može da uživa; i mogu da ostanu privlačni drugome. naravno, sve se gradi, pa i odnos između dvoje ljudi. a eto, iako mnogi potenciraju zasićenje i dosadu, ja verujem da dvoje ljudi mogu sve više da se pronalaze i uživaju, kako se više i upoznaju.
''Da li je sve to u stilu dobar, los, zao?''
? oO
ne razumem ovaj deo. šta je u stilu dobar, loš, zao? brak?
ne, sigurno nije, i treba imati tolerancije za isti
treba imati svoje ja, naravno, i znati zašto smo sa nekim, biti spremni da ponekad napravimo ustupak, kompromis. to su stvari kojima treba umeti baratati u svakoj vezi, da bi potrajala. pre ili kasnije će nam zasmetati nešto, to je jednostavno tako. možda će se ljudi i razići, jer ne mogu da funkcionišu zajedno, ali to ne znači da je neko dobar a neko loš. jednostavno, je stvar u nekompatibilnosti sa tim ''nekim''
podela uloga na pozornici?
svakako ne mislim da je brak pozornica, niti bilo šta slično. brak je odnos između dvoje ljudi, i treba to da bude, a mislim da i jeste nešto što je samo između njih, i tu nema mesta za nikavu scenu, neka generalne raspodele. trebalo bi da bude odnos između dva pojednica, kojeg su oni već gradili i izgradili tokom vremena, i koji će nastaiti da grade, kroz zajednicu, decu...
ravnopravnost počinje i završava se na poštovanju stava i mišljenja drugog; pronalaženju zajedničkog dogovora i delovanja, unutar same te zajednice
ne pratim tuđe brakove, niti nus pojave koje se javljaju unutar modernog društva, niti mislim da ima smisla uopšteno pričati o braku, kao takvom
jer je brak uvek samo ono odnos dva pojedinca, koji su odlučili da to ozvaniče i da žive unutar bračne zajednice; ili da žive unutar zajednice. neki će reći da tu nema mnogo razlike, osim slova koje stoji na papiru, u ovom modernom vremenu.
ali svakako je zabavno
ići u korak sa napretkom