I na kraju se Moldavija ipak odvojila od Rumunije i to recimo demokratskim putem.
Osim toga, ono što ti je promaklo a citirao si jeste da je Ribentrop odnosno Nenačka bila saglasna sa, ne okupacijom kao što tvrdiš već sa sprečavanjem secesije.
Tako da sumnajm da su motivi Rumuna bili samo Besarabija odnosno Moldavija već mnogo prizemniji čim su ušli u savez sa državom koja je aminovala nameru SSSR-a.
Znači, ti zamjeraš Rumuniji što je između dva okupatora KOJI SU IMALI SPORAZUM O NENAPADANJU I PODJELI TERITORIJA izabrala onoga koji joj nije oteo teritorije i nije pravio etničke čistke i uvodio im prisilni rad ?
"
Podela sfera uticaja
Sedam dana nakon potpisivanja Pakta Molotov-Ribentrop, Nemačka je 1. septembra 1939. godine napala Poljsku, čime je počeo Drugi svetski rat. Sovjetske trupe su ušle 17. septembra u istočni deo Poljske.
Shodno odredbama Pakta Ribentrop-Molotov, Crvena armija je u novembru iste godine napala Finsku, koja je pripala sovjetskoj sferi uticaja.
U junu 1940. Staljin je instalirao prosovjetske vlasti u tri baltičke zemlje, koje su odmah zatražile da budu priključene Sovjetskom Savezu.
Staljin je okupirao i Besarabiju i Severnu Bukovinu u Rumuniji.
Na teritorijama koje je okupirao, Sovjetski Savez je sprovodio političku represiju poput masovnih pogubljenja i deportacija, uključujući i pogrom u Katinskoj šumi u proleće 1940. u kome je likvidirano 22 hiljade pripadnika poljske elite, među njima oficiri, inteligencija, preduzetnici i ostali."
https://www.slobodnaevropa.org/a/senke-pakta-ribentrop-molotov-nakon-80-godina-/30121437.html
Sovjetske deportacije iz Besarabije i Sjeverne Bukovine
"Sovjetske deportacije iz Besarabije i Sjeverne Bukovine odigrale su se između 1940. i 1951. te su bile dio šire političke represije i sovjetskog raseljavanja Josifa Staljina. Deportirani su uglavnom odvoženi u "posebne nastambe" (спецпоселения). Deportacije su otpočele nakon sovjetske aneksije Besarabije i Sjeverne Bukovine, koja se odigrala u VI 1940.
1941.
Nakon što se rumunjska vlada usuglasila sa sovjetskim ultimatumom o povlačenju iz Besrabije i sjeverne Bukovine, te regije su uključene SSSR-u, od kojih je većina pripala
Moldavskoj SSR, dok su ostali pridodani
Ukrajinskoj SSR. 12.-13.6. 1941., 29.839 pripadnika familija "kontrarevolucionera i nacionalista" iz Moldavske SSR, te iz oblasti
Černivca i
Izmajila Ukrajinske SSR je deportirano u
Kazahstan,
Republiku Komi,
Krasnojarski kraj te oblasti
Omska i
Novosibirska. Među njima je bila i
Eufrozinija Kersnovskaja. Gruzijski oficir NKVD-a Sergo Gogdildže, vjerni sluga
Lavrentija Berije, je bio zadužen za deportacije.
1942.
22.6. 1941.,
Treći Reich je zajedno sa nekoliko drugih zemalja, među kojima je bila u
Rumunjska, napao SSSR u
operaciji Barbarossa. Nakon tog sukoba, odigrale su se daljnje masovne deportacije u unutrašnjost SSSR-a. Do aprila 1942., Rumunji i drugi narodi iz te regije su deportirani u
Krim i sjeverni Kavkaz. U junu su deportirani u
Krasnodarski kraj i
Rostovsku oblast.
1949.
6.4. 1949., politički biro
Centralnog komiteta izdao je odluku br. 1290-467cc, koja je zatražila da se 11.280 familija deportira iz Moldavije jer su
kulaci ili su bili kolaboratori sa "njemačkim fašističkim okupatorima" tijekom drugog svjetskog rata. Na kraju je 11.239 familija, odnosno 35.050 osoba uhapšeno i deportirano 6.7. 1949., iako su neki uspjeli pobjeći ili postali iznimka zbog potpori
kolektivizaciji ili sovjetskog ratnog truda.
[1]
1951.
Glavni članak: Operacija Sjever
19.2. 1951.,
Viktor Abakumov je Staljinu predao tajnu obavijest u kojoj je planirao deportaciju
Jehovinih svjedoka iz Ukrajine, Bjelorusije, Estonije, Latvije, Litvanije i Moldove, te 1.675 lica (670 familija) koje je predložio za istu.
[2] 3.3., sovjetsko Vijeće Ministara je izdalo dekret, kojeg je slijedila naredba Ministarstva državne bezbednosti. 24.3., Vijeće Ministara Moldavske SSR je izdalo dekret o pljenidbi i prodaji imovine deportiranih osoba. Operacija Sjever otpočela je 1.4. 1951. u 4:00 ujutro, te su uhićenja nastavljena sve do 2.4. Deportirani su svrstani u kategoriju "posebni doseljenici".
[3] Sveukupno je iz Moldavske SSR raseljeno 723 familija (2.617 lica) u noći sa 31.3. na 1.4., pripadnika neprotestantskih sekti, uglavnom Jehovinih svjedoka, jer su svrstani u kategoriju religioznih elemenata koji su "potencijalna pretnja za komunistički režim".
[4][5]
Prisilni rad
Tokom 1940. i 1941., 53.356 lica iz Besarabije i sjeverne Bukovine je mobilizovano radi
prisilnog rada po raznim područjima SSSR-a, od kojih je većina živjela i radila u lošim uslovima.
[6]
Historičar
Igor Cașu navodi da su
Rumunji činili oko 50% svih deportiranih osoba, dok su ostali bili Jevreji, Rusi, Ukrajinci, Bugari i Romi.
R. J. Rummel je procjenio da je između 1940. i 1941., 200.000 do 300.000 Rumunja Besarabije prograno, natjerano u prisilni rad ili deportirano sa cjelokupnom porodicom, od kojih je između 18.000 i 57.000 ubijeno.
[7] Charles King pak navodi 90.000 žrtava deportacije.
[8]
https://sh.wikipedia.org/wiki/Sovjetske_deportacije_iz_Besarabije_i_Sjeverne_Bukovine