Quantcast

Zivot u Nemackoj

sv3w1rk0

Početnik
Poruka
18
Zdravo svima (ako neko još prati ovu temu).

Treba mi mala pomoć. U planu imam emigraciju za Nemačku sledeće godine (supruga je doktor i tada očekujemo da bi trebala da položi sve što treba da bi mogli da napravimo sledeći korak).

Interesuje me gde mogu da proverim šta je od zanimanja traženo u Nemačkoj (završio sam ekonomski fakultet u bg ali sumnjam da će mi to priznati tamo). Uradio bih neku prekvalifikaciju na neki zanat (bravar, varilac, mašinac i sl.) ili eventualno medicinski tehničar. Da se ne bih upuštao u učenje bez preke potrebe.
 

OvajOnaj

Elita
Poruka
15.872
Zdravo svima (ako neko još prati ovu temu).

Treba mi mala pomoć. U planu imam emigraciju za Nemačku sledeće godine (supruga je doktor i tada očekujemo da bi trebala da položi sve što treba da bi mogli da napravimo sledeći korak).

Interesuje me gde mogu da proverim šta je od zanimanja traženo u Nemačkoj (završio sam ekonomski fakultet u bg ali sumnjam da će mi to priznati tamo). Uradio bih neku prekvalifikaciju na neki zanat (bravar, varilac, mašinac i sl.) ili eventualno medicinski tehničar. Da se ne bih upuštao u učenje bez preke potrebe.
Све ти зависи до места где одеш. негде треба машинаца, негде електричара... ако знаш где ћеш онда се најбоље информиши у том месту шта треба. ту причу за медицинске тех. заборави, то причају ови наши што оду тамо да су техничари а раде већином у старачком дому и сл. Не знам како они тамо називају ту професију, али да радиш у болници без школе и језика, немогуће.

За све ове занате треба ти нека диплома, а њу можеш лако да завршиш код нас или у Словенији, знаш већ како то иде код нас. Поздрав
 

canavaro

Obećava
Poruka
89
Zdravo svima (ako neko još prati ovu temu).

Treba mi mala pomoć. U planu imam emigraciju za Nemačku sledeće godine (supruga je doktor i tada očekujemo da bi trebala da položi sve što treba da bi mogli da napravimo sledeći korak).

Interesuje me gde mogu da proverim šta je od zanimanja traženo u Nemačkoj (završio sam ekonomski fakultet u bg ali sumnjam da će mi to priznati tamo). Uradio bih neku prekvalifikaciju na neki zanat (bravar, varilac, mašinac i sl.) ili eventualno medicinski tehničar. Da se ne bih upuštao u učenje bez preke potrebe.
za sva ta zanimanja koja si naveo ima posla i nije ga tesko naci, ali prekvalifikacija ti nista nece znaciti ako taj posao i stvarno ne znaš da radis, tj. ako nemas radnog iskustva. ako neki posao znaš da radis, imao bi u Nemačkoj veće šanse nego sa nekim bezvrednim papirima za koje nemaš pokriće!

Ono što bi ti ja preporučio je da koliko god možeš bolje naučiš nemački pre nego što dođete u DE, pa onda da tražiš u svojoj struci posao ali na nižim pozicijama kao npr. ekonomski tehničar i za to posla ima koliko hoces, a ako imas iskustva kao ekonomista na takvoj poziciji verujem da bi se lako snasao! međutim, bez znanja nemackog (min. B2/C1) mislim da te za takve poslove nece niko ni na razgovor pozvati. na tvom mestu ja bih zaboravio na tu ideju o prekvalifikacijama i za sada bi se orijentisao samo na učenje nemačkog!
 

Fiamma

Iskusan
Poruka
6.471
3.5.2015

Gdje odlaze ljudi sa sjevera Crne Gore: Goslar, Braunšvajg...

U Goslar je prije dvadesetak dana otputovao Rožajac Nedžad D., na nagovor rođaka koji u tom gradu borave oko mjesec i po. Nije pristao da potpuno otkrije identitet „dok ne riješi status“

Autor: Aida Skorupan

Talas iseljavanja sa sjevera Crne Gore u posljednjih nekoliko mjeseci, koji je pokrenula sve lošija socio-ekonomska situacija u zemlji, uglavnom se završava u dva njemačka grada - Goslar i Braunšvajg. Te dvije opštine nalaze se u Donjoj Saksoniji, južno od Hanovera, i zbog odliva stanovništva veoma su zainteresovane za prijem imigranata.

Dok njemački zvaničnici tvrde da je prijava na azil loša odluka, jer se on u većini slučajeva ne odobrava, gradonačelnik Goslara Oliver Junk dospio je u žižu tamošnje javnosti kada je pozvao vlasti da višak izbjeglica pošalju u njegov grad. Razlog za to je što Goslar, nekada bogati rudarski kraj (olova, cinka, bakra, srebra i zlata koji su eksploatisani od 968. do 1988. godine), bilježi pad stanovništva sa tendencijom daljeg opadanja.

"S obzirom na to da je broj stanovnika u konstantnom padu, ne samo u Goslaru, već u cijelom regionu, nemamo drugog izbora nego da se oslonimo na imigraciju. Neophodni su nam stanovnici koji će pomoći da naša zajednica, ali i ekonomija našeg grada ponovo 'stane na noge'. Kada budemo imali više stanovnika, onda ćemo graditi i nove škole, bazene, sportske centre, kao i ostalu infrastrukturu. Poslovni ljudi mi se često žale kako im je neophodno više radnika i profesionalaca. Mislim da će azilanti biti pravi odgovor za naše probleme", rekao je Junk nedavno njemačkim medijima.

On je kazao, da za razliku od drugih gradova, Goslar ima smještajne kapacitete koji mogu odgovoriti velikom broju izbjeglica.

"Gradovi poput Dortmunda, Berlina i Getingena ne znaju šta će sa izbjeglicama, pa ih stavljaju u nešto što mene podsjeća na geto. Kako očekujete da će se integrisati neko koga smjestite u geto? Mislim da je Goslar pravo mjesto za takve ljude", kaže on.

U Goslar je prije dvadesetak dana otputovao Rožajac Nedžad D., na nagovor rođaka koji u tom gradu borave oko mjesec i po. Nije pristao da potpuno otkrije identitet „dok ne riješi status“.

„Ne znamo šta će sa nama biti, pa ne želimo da kasnije imamo problema.“, rekao je Nedžad „Vijestima“.

U Rožajama, istakao je on, kao ni u cijeloj Crnoj Gori nije vidio perspektivu, zbog čega se sa suprugom i troje djece odlučio na azil.

“Jedva smo sastavljali kraj sa krajem, ali nas je dodatno ugrozilo kada nam je u novembru ukinuta socijala. Kao razlog je navedeno da smo supruga i ja sposobni za rad. Ne sporimo, ali gdje da radimo. U Rožajama jednostavno posla nema. U jednom trenutku sam bio u iskušenju da ili dignem ruku na sebe i porodicu ili da odem u azil“, priča Nedžad.

Nije se pokajao što je otišao, ali ne zna šta će vrijeme donijeti: „Još je sve neizvjesno. Trenutno smo u kolektivnom smještaju, dobili smo hranu, garderobu, a u četvrtak i nešto novca. U našoj blizini ima još pet, šest rožajskih porodica, po jedna iz Bijelog Polja i Podgorice, ima dosta Pljevljaka... Zasada smo zadovoljni“.

Prodao kola i kravu da ima za put, sad čeka brata

Rožajac Muzafer F. je ispisao dijete iz škole i sa porodicom napustio Rožaje. „Nije to bila ni malo laka odluka, ali nemam šta da izgubim. Ako ne uspijem, uvijek se imam gdje vratiti. Kuća, neplodna zemlja i siromaštvo mi ne ginu“, kaže Muzafer za „Vijesti“.

Prijatelj mu je, ističe, javio da Goslar poslije 28. aprila više neće primati izbjeglice. „Preko noći sam se odlučio. Prodao sam kola koja vrijede oko 1. 000, za 400 eura. Kravu sam dao za 700 eura. I dalje mi je nekako teško, ali vjerujem da ću se vremenom navići. Ima ovdje još zemljaka, pa nam je zajedno lakše.

Nekako sam star za novi život, plašim se hoću li moći da naučim jezik, da se uklopim, ali drugog izlaza nije bilo.“, rekao je Muzafer. Očekuje da mu se ovih dana pridruže brat i prijatelj sa porodicom.

Smješteni pet kilometara od centra

Safet K. je sa porodicom azil zatražio u Braungšvajgu. “Prijatelj, rođak i ja smo uzeli familije i otišli. Juče nam je krenuo još jedan prijatelj. Zasada nemamo osjećaj da smo u drugoj zemlji. Naišli smo na dobar prijem. I smještaj nam je dobar. Imamo oko pet kilometara do grada i desetak do jezera i izletišta. Šetamo, upoznajemo okolinu i čekamo šta će biti“, rekao je Safet.

Njegova petočlana porodica prima blizu 1. 800 eura mjesečno, zbog čega vjeruje da će nešto moći i da uštede ukoliko budu morali da se vrate u Crnu Goru.

Prema podacima bjelopoljske NVO „Euromost“ sjever Crne Gore je od početka godine napustilo oko 3.500 građana. Te brojke nikada nisu zvanično potvrđene niti se povodom sve intenzivnijeg iseljavanja sa sjevera bilo ko od političara iz vladajuće koalicije javno oglašavao.

izvor: vijesti.me
 

Fiamma

Iskusan
Poruka
6.471
Ambasada Njemačke objašnjava: Grad Goslar ne traži izbjeglice

Saopštenjem za javnost reagovali su iz Ambasade Njemačke u BiH na pisanje pojedinih medija o tome kako grad Goslar traži izbjeglice.

Kako bi objasnili situaciju iz Ambasade Njemačke napominju kako za razliku od kvalifikovanih imigranata, podnosioci zahtjeva za azil iz Bosne i Hercegovine jako rijetko ostaju u Njemačkoj.

Iz Ambasade navode kako izbjeglice i podnosioci zahtjeva za azil u Njemačkoj na početku nemaju pravo slobodnog izbora gdje žele živjeti. Umjesto toga oni se raspoređuju po gradovima i opštinama, ovisno o njihovom broju stanovnika i ekonomskoj moći. A pošto je u posljednjih nekoliko godina broj izbjeglica je značajno porastao, uglavnom zbog građanskog rata u Siriji, mnogi gradovi imaju poteškoća da adekvatno smjeste izbjeglice koje su im dodijeljene.

Gradonačelnik grada Goslar je ponudio da prihvati izbjeglice iz drugih gradova. Njegova ponuda se dakle ne odnosi na individualne izbjeglice, već je ponuda upućena drugim gradovima i opštinama u Njemačkoj, rečeno je iz ove Ambasade.

“Njemačka treba kvalifikovane imigrante. Stoga su se posljednjih godina znatno pojednostavile odrebe za imigrante. Za mlade obrazovane ljude često je najbolji način da se postigne permanentna perspektiva u Njemačkoj, putem studiranja u Njemačkoj. Jer, onaj ko tamo uspješno završi studij ima mogućnost da nakon toga ostane još 18 mjeseci u Njemačkoj i u tom periodu nađe stalno zaposlenje”, piše u saopštenju.

Za dobro kvalifikovanu stučnu snagu - posebno iz oblasti matematike, informatike, prirodnih nauka, tehnike u humane medicine postoji tzv. plava karta koja im omogućava da u Njemačkoj rade.

U mnogim slučajevima je preduslov da kandidat ima potvrdu o odgovarajućem studijskom mjestu, radnom mjestu ili mjestu za obrazovanje.

U većini slučajeva potrebne je i dobro poznavanje njemačkog jezika, ističu iz Ambasade Njemačke u BiH.

11.12.2014.

izvor: frontal.ba
 

kiwi61

Početnik
Poruka
22
Nauči nemački

Ukoliko nemate previše slobodnog vremena, kod nas imate mogućnost učenja na daljinu - online , preko Skajpa.
Naši profesori će tok nastave prilagoditi Vašem predznanju i slobodnom vremenu.
Kompletan materijal za rad dobićete u elektronskoj formi.
Časove se mogu prilagoditi i Vašim specifičnim potrebama npr. medicini, gradjevinarstvu, ugostiteljstvu i sl.
Naš tim Vam je na raspolaganju svih sedam dana u nedelji
 

Fiamma

Iskusan
Poruka
6.471
Njemački grad koji očajnički želi izbjeglice

08.12.2014 22:02

I dok se Njemačka bori sa neviđenim prilivom izbjeglica, za koje više nema ni mjesta za smještaj, jedan mali grad u Donjoj Saksoniji ima sasvim drugačiji stav prema izbjeglicama - oni traže da im pošalju što više azilanata!

Naime, riječ je o gradu Goslar, živopisnom mjestu sa 50.000 stanovnika, koji se nalazi u podnožju planine Harc. Riječ je o gradu koji se rijetko nađe u žiži javnosti, jer stanovnici uglavnom vode miran, sređen život. Međutim, gradonačelnik Goslara iznenadio je sve i došao na naslovnice svih medija u Njemačkoj kada je ponudio da u njegov grad pošalju višak izbjeglica iz susjednih gradova.

O tome s koliko se izbjeglica bori Njemačka, svjedoči čak i podatak da Minhen planira da iskoristi šatore od "Oktoberfesta" za smještanje izbjeglica jer jednostavno više nemaju gdje. Ova ponuda je došla možda u najbolje vrijeme, jer se temperature spuštaju ispod nule, a izbjeglički centri su odavno pretrpani. Čak ni privremeni smještaji više se ne mogu koristiti usljed vremenskih uslova, jer zima samo što nije pokazala svoje pravo lice.

Upravo zato, ponuda gradonačelnika Olivera Junka začudila je mnoge. Ipak, Junk naglašava da njegova ponuda nije samo humanitarnog karaktera, već da je uvjeren da izbjeglice mogu biti odgovor na sve probleme Goslara.

Naime, ovo je nekada bio bogat kraj, sa banjskim lječilištem i rudnikom. Međutim, posljednjih godina Goslar proživljava jedno od svojih najgorih razdoblja. Naime, u posljednjih deset godina broj stanovnika se smanjio za 4.000, a kako prognoze pokazuju, broj stanovnika će i dalje biti u opadanju. Takođe, manji broj ljudi znači da ovo mjesto više nije atraktivno za poslovne investicije:

"Mislim da najjednostavnije možemo riješiti svoje probleme ako prihvatimo imigrante", rekao je gradonačelnik Junk nedavno, objašnjavajući da je primijetio da je većina izbjeglica mlada, dobro obrazovana te da su oni neophodni za tržište rada u Goslaru.

On je ponudio da dio izbjeglica iz Getingena i Brunzvika, gradova koji se bore da smjeste izbjeglice, bude prebačen u Goslar, koji ima sasvim dovoljno smještajnih kapaciteta.

"S obzirom na to da je broj stanovnika u konstantnom padu, ne samo u Goslaru, već u cijelom regionu, nemamo drugog izbora nego da se oslonimo na imigraciju", rekao je Junk i dodao:

"Neophodni su nam stanovnici koji će pomoći da naša zajednica, ali i ekonomija našeg grada ponovo 'stane na noge'. Kada budemo imali više stanovnika, onda ćemo graditi i nove škole, bazene, sportske centre, kao i ostalu infrastrukturu. Poslovni ljudi mi se često žale kako im je neophodno više radnika i profesionalaca. Mislim da će azilanti biti pravi odgovor za naše probleme."

Prema sadašnjem sistemu, azilanti se raspoređuju po čitavoj Njemačkoj, međutim, Junk smatra da ovaj sistem ne funkcioniše. On kaže da je nevjerovatno da u susjednom gradu nema mjesta, a da istovremeno hoteli i smještajni kapaciteti u Goslaru stoje prazni.

"Mislim da ne raspoređujemo izbjeglice na dobar način i samim time sprečavamo integraciju azilanata u naše društvo. Gradovi poput Dortmunda, Berlina i Getingena ne znaju šta će sa izbjeglicama, pa ih stavljaju u nešto što mene podsjeća na geto. Kako očekujete da će se integrisati neko koga smjestite u geto? Mislim da je Goslar pravo mjesto za takve ljude", kaže on.

Naravno, i ova njegova ponuda ima jednu "caku". Naime, iako imaju mjesta, Junk najavljuje da će i oni tražiti pomoć države za izdržavanje izbjeglice, ako ih pošalju.

izvor: nezavisne.com
 

MidHealer

Aktivan član
Poruka
1.194
Njemački grad koji očajnički želi izbjeglice

08.12.2014 22:02

I dok se Njemačka bori sa neviđenim prilivom izbjeglica, za koje više nema ni mjesta za smještaj, jedan mali grad u Donjoj Saksoniji ima sasvim drugačiji stav prema izbjeglicama - oni traže da im pošalju što više azilanata!

A razlog za copy-paste ovih vesti od pre 4 (četiri) godine je...? :rtfm:
 

Владан

Buduća legenda
Poruka
28.912
Да саговорнике из Немачке извуче из нафталина. Дајте ви из Немачке који савет убисмо се тражећи посао код Меркелове.:D
 

Fiamma

Iskusan
Poruka
6.471
Njemački grad Goslar očajnički traži izbjeglice

9.12.2014.

Goslar, mali grad u Donjoj Saksoniji, traži da im se pošalje što veći broj azilanata i to dok se mnogi gradovi u cijeloj Njemačkoj bore sa neviđenim prilivom izbjeglica, za koje više nema ni mjesta za smještaj. Gradonačelnik ovoga mjesta smatra da su azilanti pravo rješenje za sve probleme gradića u podnožju planine Harc.
Ovaj grad od 50.000 stanovnika rijetko se nađe u žiži javnosti, ali ovih dana njihov gradonačelnik je zadobio pažnju svih medija kada je izjavio da Goslar može primiti sve azilante.

Ova ponuda je došla možda u najbolje vrijeme, jer se temperature spuštaju ispod nule, a izbjeglički centri su odavno pretrpani, piše The Telegraph.

Gradonačelnik Oliver Junk istakao je kako je uvjeren da izbjeglice mogu biti odgovor na sve probleme Goslara te da zbog toga pitanje azilanata nije samo humanitarnog karaktera.

Ovaj grad, iako je nekada bio veoma bogat, sa banjskim lječilištem i rudnikom, posljednjih godina proživljava teške trenutke jer se broj njegovih stanovnika smanjio za 4.000.

Gradonačelnik je mudro primijetio da je većina izbjeglica mlada, dobro obrazovana te da su oni neophodni za tržište rada u Goslaru.

"Mislim da najjednostavnije možemo riješiti svoje probleme ako prihvatimo imigrante", rekao je on.

"Neophodni su nam stanovnici koji će pomoći da naša zajednica, ali i ekonomija našeg grada ponovo 'stanu na noge'. Kada budemo imali više stanovnika, onda ćemo graditi i nove škole, bazene, sportske centre, kao i ostalu infrastrukturu. Poslovni ljudi mi se često žale kako im je neophodno više radnika i profesionalaca."

izvor: klix.ba
 

Fiamma

Iskusan
Poruka
6.471
Oglašavam posao u Njemačkoj plaćen i do 1700€, kažu mi da je to sirotinjska plaća

Javlja gospođa i veli da to nije nikakva plaća za München, jer ona zna iz provjerenih izvora, jer njezina tetka, sin, stric i ne znam kakva još rodbina živi u Münchenu.

Autor: Stjepan Bingula

Svakim danom čitam kojekakve komentare o ljudima koji su u Njemačkoj uspjeli pa o onima koji nisu uspjeli, ili su Njemačkom razočarani.

Svakodnevno stavljam oglase za poslove u Njemačkoj, ali sam sa javljanjem na iste jako razočaran. Upravo imam aktualni oglas gdje se traže tri domara, radi se za agenciju koja iznajmi ljude drugom poslodavcu. U ovom slučaju se radi za jedan lanac robnih kuća. Radi se u Münchenu, plaća je solidna (koliko se može reći da je 2200€ bruto, odnosno 1500-1700 eura neto, solidno). Posao je lagan, normalno radno vrijeme od 40 sati tjedno.

I naravno opet slijede kojekakvi komentari. Kuda vučeš ljude, to je sirotinjska plaća, nemaš za život, prevarant i slično.

Jedan gospodin se javio iz Duisburga. Veli da on i žena sa jednim djetetom imaju mjesečno 3000€ netto, plaćaju stan 650€ i spajaju kraj sa krajem. Drugi opet veli da za samca mora biti minimalno 2000€ mjesečno da može preživjeti, Treća se javlja gospođa i veli da to nije nikakva plaća za München, jer ona zna iz provjerenih izvora, jer njezina tetka, sin, stric i ne znam kakva još rodbina živi u Münchenu. I jedva preživljavaju.

Naravno, sada slijedi moje pitanje: a što rade onda u Münchenu kada samo preživljavaju?

Opet, ima jako puno osoba koji vele da dobijaju 1200€ netto i da su prezadovoljni, podmire sve troškove I još mogu staviti nešto na stranu.

Pustimo ih neka i dalje pričaju. Napravimo jednu okvirnu računicu koliko bi bilo dovoljno za prosječni život u Njemačkoj.

Samac: 1300€
Za stan mora odvojiti najviše 600€ mjesečno, s time da i u Münchenu za taj novac ima dobar apartman. U drugim manjim mjestima može dobiti i luksuzni stan.
Za hranu najviše 300€ mjesečno. Naravno, netko ima drugi način prehrane pa će mu trebati možda i malo više ili manje. Njemačka prehrambena industrija je prilagodila svoju proizvodnju samcima jer ih ima jako puno u Njemačkoj. Npr. kvalitetna gotova jela sa prilogom možete kupiti u trgovinama i već za 3,00€ po porciji. Ali na svakome je da odluči kako se želi hraniti. I kod zarade od 1200€ netto uvijek još ostaje 400€ za ostale troškove, s time da smo troškove stana i hrane stavili jako visoko. I naravno da izjava jednog gospodina da je samcu potrebno minimalno 2000€ da može preživjeti – ne drži vodu.

Par: 2500€
Svu računicu za samca uvećajte za oko 500€ mjesečno. Recimo, ukupni troškovi 1500€ mjesečno, a kod zarade za dvije osobe od 2500€ još uvijek ostaje 1000€ za druge troškove I luksuze.
Obitelj, dvoje djece: 2500€ + 376€ dječji doplatak.
Stavimo stan na 1000€ i hranu 800€ mjesečno, opet ostaje 1000€ za druge troškove.

A ovo je moj osobni slučaj.
Oženjen, dvoje školske djece, zarada sa dječjim 2400€, plus žena mini job ca. 250€.
Stan i struju plaćamo 1000€, hranu ca. 800€, telefon, internet, mobitele 100€. Auto, benzin, osiguranje 150€. Odjeća, obuća, prosjek 100€ mjesečno (ne oblačimo i ne obuvamo se svaki mjesec). I došli smo na 2150€ izdataka mjesečno. Još uvijek ostane 500€ za ostale troškove. Nekada McDonalds, nekad izlet, čak i koncert AC/DC za ženu mene... A ne propuštamo ni more ni jedne godine. Nije Grčka ili Španjolska nego je Jadran.

Radim li nešto krivo?

Čitajući komentare, često sam zbunjen. Da li ja to ne znam živjeti? Da li možda sa svojom obitelji gladujem (imam 115 kg)? Da li nešto krivo radimo? Da li moramo početi kupovati u LIDL I ALDI ili smijemo dalje kupovati u REWE I KAUFLAND? Da li ja radim možda za minimalac? Da li me netko iskorištava, moj poslodavac, državna firma, koja plaća maksimum što se može plaćati?

Nekad mi dođu trenuci da sve pokupim ovdje u u Njemačkoj i da se vratim u Hrvatsku i počnem ponovno novi život iz Hrvatske, počnem nanovo tražiti posao u Njemačkoj. Jer, vidim da su plaće, ako kreneš iz Hrvatske, puno veće nego imamo mi stari doseljenici.

Naravno, postoji kod toga jedan veliki problem, a to je Hrvatska. Većina novijih doseljenika živi na dvije strane; u Njemačkoj tijelom, u Hrvatskoj dušom. Ako mislite doći u Njemačku i ovdje raditi, jako dobro živjeti, ali opet i u Hrvatskoj voditi sporedni život, slati ogromne novce, kupovati 'bijesne' aute, samo da susjed vidi da ste uspjeli, onda se manite Njemačke.

Njemačka je jedna divna zemlja, ljudi su jako prijazni (makar većina drugačije misli) i savjetujem vam da je prihvatite kao svoj dom. Ne kao domovinu, nego samo kao dom. Radite, dobro zaradite, što je moguće, i lijepo živite. Domovina neka ostane za godišnji i za ništa drugo. Jer, ako ćete patiti za domovinom, onda ćete ovdje najprije psihički pa onda tjelesno i na kraju financijski - propasti. Radite, živite, jer život je kratak i nemate vremena za nečim žaliti, što je iza vas. Gledajte naprijed, ne slušajte ovakve komentare kakve sam gore naveo, imajte svoj cilj. I uspjet ćete.

Jer...

NIJE SRETAN ONAJ KOJI PUNO IMA, SRETAN JE ONAJ KOJEM MALO TREBA.

Sretno!

O autoru
Stjepan Bingula hrvatski je iseljenik koji već 30 godina živi u Münchenu. Administrator je Facebook grupa 'Nova budućnost u Njemačkoj' i 'Njegovateljice/Njegovatelji u Austriji i Njemačkoj'.

извор: croexpress.eu
 

Fiamma

Iskusan
Poruka
6.471
KAD ŽIVOT U NEMAČKOJ OSTANE GORKA USPOMENA: Bio je to pasji život, jedva sam skupio pare da se vratim kući!

Bosna i Hercegovina
07.11.2017.

Većina današnjih gastarbajtera iz BiH u Evropi se lakše ili teže snađe i prilagodi životu u novoj zemlji i novom okruženju. Ali ekonomska migracija nije uvek rešenje - i ne za sve.

Samo u poslednje četiri godine je prema podacima Unije za održivi povratak i integracije iz BiH "trbuhom za kruhom" otišlo 151.100 državljana. Dakle, jedan ceo Mostar i Široki Brijeg - zajedno.

Ipak, ne uspeju svi, a njihov povratak u domovinu, okrunjen neuspehom, u većini slučajeva se smatra svojevrsnim porazom. I hiljade Hercegovaca u poslednje tri godine se "upisalo" u ekonomsku migraciju, no za Matea Z. i Ivana B. to je bilo, kako kažu, životno razočaranje.

"Nemoguće mi je bilo da živim od konobarske dnevnice od 25 KM, ali nakon što sam se vratio iz Karlsruea pre nekoliko meseci i jedva skuckao za povratnu kartu za autobus, sada mi to nije najveća tragedija. Najgore su mi bile šale na moj račun tipa 'kako se snašao ovaj ili onaj, a ja, eto nisam', priča mladi Mateo.

Da, put u Nemačku još mu je u svežem, neugodnom sećanju. Nije postao još jedan ekonomski migrant u moru njih iz BiH.

"Mesec dana sam tražio dobar posao. Bilo je svega. Prao sam suđe po restoranima do zore, jedva plaćao stančić koji sam delio s još dvojicom. Bio sam stalno premoren. Nisam imao šanse za ozbiljnije zaposlenje bez znanja nemačkog jezika, a ono što zaradim davao sam za stanarinu i hranu. Bio je to pasji život. Gore mi je bilo nego kod kuće", priča o svom iskustvu ovaj Mostarac.

Izbor između dva zla

Kako kaže, gore od takvog života bilo mu je suočavanje s odlukom da mora da se vrati kući ili bi mogao lako da završi na ulici i bez ikakvog novca. Ali, morao je da prelomi.

Porodica ga je pozivala da se vrati, govorili su mu da će biti posla i kod kuće, ali on je strepeo od sramote.

"A najgore mi je bilo da priznam da nisam uspeo. Bilo me sramota da se vratim, a trebalo je i da pretrpim zadirkivanja od prijatelja", kaže.

Sada radi svoj stari posao, ali i - ide na kurs nemačkog jezika. "Ići ću sigurno odavde opet u Nemačku. Sada znam više i ići ću na sigurno. Jeste da sam kod kuće, ali ne mirim se s preživljavanjem", zaključuje on.

Noćni čuvar za 1.600 evra

Za razliku od njega, njegov zemljak Ivan B. pomirio se s povratkom iz Minhena pre samo nekoliko dana. On je oženjen i otac dvoje male dece. Njegova primanja nisu bila dovoljna za život kakav je želeo da im osigura.

Ivan je napustio posao, spakovao kofere i zaputio se u Minhen. Porodični plan je bio dolazak supruge s decom kada se snađe i početak novog, boljeg života u zemlji u kojoj je penziju nekada mukotrpno radeći zaradio i njegov otac.

Ali, ispostavilo se da su ovi planovi bili samo pusti snovi. "Ovde sam imao platu od 1.200 KM, a u Nemačkoj kao noćni čuvar zarađivao sam oko 1.600 evra. To je bilo ispod svakog očekivanja i dolazak supruge i dece nije se uopšte mogao uzeti u obzir. Preskupo smo svi plaćali našu odvojenost za tako mali novac. I odlučio sam da se vratim", govori o svojoj kratkotrajnoj gastarbajterskoj avanturi.

On ne pomišlja na povratak u Nemačku, ali niti bilo gde. Kaže da se više nikada ne želi da se razdvoji od porodice kako je nekada bio razdvojen i njegov otac. Samo zbog razumevanja poslodavca može da se vrati na stari posao.

"Ne mogu ovo doživeti kao trijumf. Razočaran sam, možda i zbog toga što imam solidan posao i nije mi došlo 'do grla'. A, tu su još i deca - nisam bio spreman za odvojenost kao što su to bili naši roditelji nekada", zaključuje on svoju priču koja na kraju na neki način ipak ima svoj "srećan kraj".

Kurir.rs/DW
 

Владан

Buduća legenda
Poruka
28.912
копи-пасте

Posao bez EU pasoša za neiskusne
Poštovani,
Ovo je naš prvi post na našoj platformi i posvetićemo detaljima oko zaposlenja u Nemačkoj.
Posle skoro 2 godine rada, borbe protiv nezakonitog zapošljavanja, borbe protiv nelegalni posrednika i drugih ljudi koji otimaju novac ljudima došlji smo do tačke kada smatramo da nema potrebe da pomno pratimo situaciju, koja je već odavno prevazišla vrhunac svih ilegalnih radnji, širom Balkana.
Kao što i naslov sam kaže ovo će biti nekoliko ISTINA o zapošljavanju nas Balkanaca bez EU dokumenata u Nemačkoj.
Kako ljudi traže posao u Nemačkoj?
Prvenstveno preko popularnih društvenih medija, tipa Facebook.
Gomila svakojakih grupa od po par hiljada članova je ovde prisutna. Preteško je odabrati pravu ponudu za posao. Ima ih skoro pa i više nego ljudi koji su zainteresovani.
Da li su ti oglasi validni?
Oglasi su validni ukoliko se u najmanju ruku traži stručni kadar, sa diplomom ili relevantnom preporukom poslodavaca.
Ukoliko u oglasu ima nema e-mail adresa koja se zavrsava sa @gmail.comjasno je da taj neko ko stoji iza svega ovoga je u najmanju ruku sumnjiv, jer takvu e’mail adresu ozbiljan poslodavac sigurno nema.
E-mail:
e-mail adresa mora da sadrži ime firme kao na primer za firmu Hans Bau Gmbh info@hansbau.de .
Firme:
Firme koje traže radnike HITNO i Bez EU pasoša su očigledna prevara.
Hitno se ne može dobiti VIZA za Nemačku, i niko NE MOŽE da urgira Vizu.
Viza:
Viza se dobija tako što se potpiše ugovor sa poslodavcem iz Nemačke i preko web sajta Nemačke Ambasade popuni upitnik za rezervaciju termina.
Najčešće se čeka oko 5 meseci na termin, ukoliko niste Visoko kvalifikovani inženjer ili Medicinsko osoblje (negovatelji se ne uvrstavaju tu).
Svi naši sunarodnici, kolege koji odu za Nemačku u nadi da će tamo naći poslodavca i pri tome ostati odmah tamo i da rade se gadno varaju. U nemačkoj se radna Viza ne može uraditi. To se radi u Ambasadi Savezne Republike Nemačke u matičnoj zemlji kandidata. Ukoliko posedujete pasos R.Srbije onda u Beogradu.
Svi koji svesno odu u Nemačku da rade bez Vize su potencijalne žrtve prevare, što može značiti i do 5 godina zabrane ulaska u EU. Ukoliko se dobije zabrana, za Nemačku zabrana glasi za JMBG, uzaludno se uzima novi pasoš,neće se moći ući na teritoriju SR Nemačke.
Svi koji ilegalno rade u SR Nemačkoj mogu platiti kaznu i do 30.000 Eura!
Ključ za odlazak u Nemačku nije toliko komplikovan kao što većina misli.
Ključ svega je pametno raspoređeno vreme za učenje.
Dok se čeka termin za viziranje, minimum 5 meseci, zaista smatramo da svako može da savlada osnove Nemačkog jezika. A1 nivo!
Pronaći poslodavca nije teško, zahteva određene kriterijume kao što su:
-Dokaz o stručnosti (Diploma, Preporuka prethodnog poslodavca)
-Poznavanje jezika makar u pismenoj formi (Napisan CV ili molba za posao na Nemačkom)
Najveća istina u ovoj oblasti jeste to da pomoćni radnici kao pozicija u SR Nemačkoj ne postoji.
Pomoćni radnik na građevini? – to se zove fizikalac, ili ti radnik na građevini.
Pomoćni Bravar? – osoba koja dodaje alate majstru.
Pomoćni negovatelj? – za ovo čak i nemamo ideju šta može biti.
Svi ovi nazii su pogrešni i tvorevina balkanskih posrednika koji ne poznaju stručne nazive u SR Nemačkoj, pa čak i po tome možete selektovati poslodavce.
Na kraju bismo želeli da Vam poručimo da pametno birate, i da se vodite metodama „3 puta meri, 1 seci!“
Dobro razmislite kome šaljete svoje lične podatke, kao što su slika pasoša i diplomu.
Ne odustajteod konstantnog učenja i ulaganja u svoju budućnost.
Europska Unija(pogotovo Nemačka) još uvek nije u tolikoj meri ugrožena što se tične nekvalifikovane radne snage koliko se u medijama prikazuje. Komšije na Balkanu konstantno dopunjavaju slobodna mesta u slojevima nekvalifikovane radne snage.
 
Top