Živeo kapitalizam!

Vrednost je subjektivna kategorija.

Meni tvoj rad moze da vredi 10 dolara, a nekom drugom isti tvoj rad moze da vredi milijardu dolara.

Kapitalizam je mogucnost da svako da svoju ponudu, a ne da drzava komunisticki odredjuje cenu necega.

Internet ne bi postojao po ovoj ceni da ne postoji kapitalizam.

Cak iako bi ga izumeli, kostao bi te 5000 dolara po satu, da nema kapitalizma.
Sistem ucene određuje odnos zarada.

Ako neko ima ideju za posao, trebaju mu ljudi da to ostvari. Međutim, kad treba da se napravi raspodela dobiti, tvorac ideje, pokretač biznisa postaje istovremeno i raspoređivač zarade, tj. određivač cene tuđeg rada, a njegovog poštenja u tom poslu smo bili svedoci- bio bi u stanju da porobi drugog čoveka.

I toga svaki čovek treba da bude svestan, da ne dozvoli capsplainingovanje bez obzira što ev. mora da prihvati trenutno stanje. Posebno što društveni nivo ljudskih prava koji smo dostigli lako može da se uruši- čovekova nezajažljivost i socijalna glupost su nepopravljivi, njegov suštinski cilj je da uzjaši onog drugog.
 
Poslednja izmena:
Sistem ucene određuje odnos zarada.

Ako neko ima ideju za posao, trebaju mu ljudi da to ostvari. Međutim, kad treba da se napravi raspodela dobiti, tvorac ideje, pokretač biznisa postaje istovremeno i raspoređivač zarade, tj. određivač cene tuđeg rada, a njegovog poštenja u tom poslu smo bili svedoci- bio bi u stanju da porobi drugog čoveka.

I toga svaki čovek treba da bude svestan, da ne dozvoli capsplainingovanje bez obzira što ev. mora da prihvati trenutno stanje. Posebno što društveni nivo ljudskih prava koji smo dostigli lako može da se uruši- čovekova nezajažljivost, i socijalna glupost su nepopravljivi, njegov suštinski cilj je da uzjaši onog drugog.
Mislis da ce"kapitalisti"ovde ukapirati sta si napisao-la.
 
ce-gevara.jpg
 
Sistem ucene određuje odnos zarada.

Ako neko ima ideju za posao, trebaju mu ljudi da to ostvari. Međutim, kad treba da se napravi raspodela dobiti, tvorac ideje, pokretač biznisa postaje istovremeno i raspoređivač zarade, tj. određivač cene tuđeg rada, a njegovog poštenja u tom poslu smo bili svedoci- bio bi u stanju da porobi drugog čoveka.

I toga svaki čovek treba da bude svestan, da ne dozvoli capsplainingovanje bez obzira što ev. mora da prihvati trenutno stanje. Posebno što društveni nivo ljudskih prava koji smo dostigli lako može da se uruši- čovekova nezajažljivost, i socijalna glupost su nepopravljivi, njegov suštinski cilj je da uzjaši onog drugog.
Da li to vazi i kada firma gubi pare?

Hoce li radnici da preuzmu na sebe dugove te firme, jer njihov rad ima negativnu vrednost po toj teoriji?

Vecina firmi koje se otvore se zatvore, a od preostalih koje uspeju, vecina je gubitaske.

Hoce li radnici da preuzmu dugove tih firmi na sebe, ako sprovodis te teorije do kraja?
 
Poslednja izmena:
Da li to vazi i kada firma gubi pare?

Hoce li radnici da preuzmu na sebe dugove te firme, jer njihov rad ima negativnu vrednost po toj teoriji?

Vecina firmi koje se otvore se zatvore, a od preostalih koje uspeju, vecina je gubitaske.

Hoce li radnici da pruzmu dugove tih firmi na sebe, ako sprovodis te teorije do kraja?

To, nekako, svi zaboravljaju.

Niko ne bi da rizikuje, a svi bi da dele profit na ravne časti, LOL :D
 
Ne mogu svi biti gazde, to je jednostavno nemoguće. Ko bi radio po prodavnicama, fabrikama, privatnim ordinacijama...
Не могу сви бити газде, али сви могу да имају прилику да буду капиталисти.

Нпр. раднику који има вредне руке, његове руке су његов капитал. Запосленом који је паметан, његова памет је његов капитал. Ономе ко има неке вештине, његове вештине су његов капитал.

Вредни људи ће имати прилике да у животу зараде пуно пара.

Кад зараде пуно пара, они могу да их потроше, а могу, као прави капиталисти, да део тих пара уложе (у банку, у приватни пензијски фонд, у инвестициони фонд, у берзу, у обзвенице, у некретнине....), и временом ће те паре почети да зарађују за њих, без да ишта раде. Временом ће ти вредни радници постати капиталисти, јер ће им новац зарађивати новац.

Уколико довољно дуго буду то радили, постаће баш богати, макад у каснијим годинама живота.

Онда, кад умру, неће паре однети са собом у гроб.

Уместо тога, новац ће наследити њихови наследници (деца, унуци, деца браће и сестара...). Уколико наследници буду вредни мрави, од тог новца ће направити још новца и имати прилику да живе јако лепо, имаће и прилику да буду дарежљиви и дају онима који нису имали среће као они. Уколико наследници буду као цврчци (нпр. они што потроше целу своју плату + узимају кредите са каматом), онда ће спискати све или добар део онога што им је остало од старијих.

А можда ће, уместо да раде за некога, решити да покрену свој посао. Нпр. уместо да фризер ради код фризера, регистроваће се као предузетник. За почетак са једном столицом у малом локалу. Онда ће да подели посао у две смене. Он ће да држи једну смену, а другу смену ће да изнајми ту столицу свом колеги или ће да запосли колегу. Онда ће да пређе у већи локал, па ће да има више столица и више радника. Па ће да отвори други локал, трећи, четврти и постаће капиталиста. А да је сво време био скроман, цео радни век би радио за неког фризера који је већ прошао овај описани пут.
 
Не могу сви бити газде, али сви могу да имају прилику да буду капиталисти.

Нпр. раднику који има вредне руке, његове руке су његов капитал. Запосленом који је паметан, његова памет је његов капитал. Ономе ко има неке вештине, његове вештине су његов капитал.

Вредни људи ће имати прилике да у животу зараде пуно пара.

Кад зараде пуно пара, они могу да их потроше, а могу, као прави капиталисти, да део тих пара уложе (у банку, у приватни пензијски фонд, у инвестициони фонд, у берзу, у обзвенице, у некретнине....), и временом ће те паре почети да зарађују за њих, без да ишта раде. Временом ће ти вредни радници постати капиталисти, јер ће им новац зарађивати новац.

Уколико довољно дуго буду то радили, постаће баш богати, макад у каснијим годинама живота.

Онда, кад умру, неће паре однети са собом у гроб.

Уместо тога, новац ће наследити њихови наследници (деца, унуци, деца браће и сестара...). Уколико наследници буду вредни мрави, од тог новца ће направити још новца и имати прилику да живе јако лепо, имаће и прилику да буду дарежљиви и дају онима који нису имали среће као они. Уколико наследници буду као цврчци (нпр. они што потроше целу своју плату + узимају кредите са каматом), онда ће спискати све или добар део онога што им је остало од старијих.

А можда ће, уместо да раде за некога, решити да покрену свој посао. Нпр. уместо да фризер ради код фризера, регистроваће се као предузетник. За почетак са једном столицом у малом локалу. Онда ће да подели посао у две смене. Он ће да држи једну смену, а другу смену ће да изнајми ту столицу свом колеги или ће да запосли колегу. Онда ће да пређе у већи локал, па ће да има више столица и више радника. Па ће да отвори други локал, трећи, четврти и постаће капиталиста. А да је сво време био скроман, цео радни век би радио за неког фризера који је већ прошао овај описани пут.
Lepa bajka, svidja mi se.
 
Rob egoizma Sizif nije propustio ni ovu priliku da pokaze svoju superiornost, koju ne bi imao da se rodio u nekim drugim okolnostima.
Moraš priznati da je kapitalizam savršeno ekonomsko uređenje za nas egoiste.

Para ima kao salate, ali dobra zarada neminovno nosi obavezu saradnje sa drugima, što nas egoiste zauzdava donekle. Društvo ima dugoročnu korist, ako ništa drugo u smislu socijalnih davanja i raznih doprinosa, a potrošnja omogućava da se krug nastavi i društvo napreduje.

Na drugu stranu, države koje nemaju kapitalistički ekonomski sistem uglavnom propadaju dugoročno gledano.
 
***** mi celu familiju kalasom ako je bil gejts krvopija zasluzio i 1 milijardu a ne 100
Bil Gejts je oblikovao čovečanstvo. Nema ćoška sveta gde ne radi neki Windows PC. Nema firme na svetu koja ne koristi njegov software da proizvodi svoje proizvode. Nema škole gde deca ne uče na njegovom sistemu.

Zato smatram da tom čoveku ne treba uopšte ciframa ograničavati bogatstvo. Na njegovom računu treba samo da stoji položena osmica, on treba da podigne koliko mu treba i kad mu treba.

Legenda našeg vremena, Bil Gejc.
 
Lepa bajka, svidja mi se.

Ја не видим који део овога је бајка?

Шта је проблем да од сваке плате одвајаш, нпр. 15 % од сваке плате и улажеш пасивно у нешто. Банку, инвестициони фонд, приватни пензијски фонд, акције или у шта год желиш и да се из године у годину све то гомила и расте и за Х година да то буде значајна сума која даље сама за себе зарађује преко камате а ти једног дана убираш ту камату и живиш од камате или допуњујеш своје приходе тим каматама?

Знам да је лакше тих 15 % потрошити на гардеробу, у маркету, у изласку и сл. Али временом, кроз више деценија, то може много да се накупи. Ако ти не стигнеш да уживаш у томе, нека уживају твоја деца. Остави им паре, да се не муче као ти.
 
Hoces da kazes da su radnici u fabrikama lenji?
Da li je radnik u Nemackoj fabrici nekoliko puta vredniji od radnika u Srpskoj fabrici?

Једном сам чуо неку причу о неком лекару у некој локалној амбуланти. И помоћно особље (чистачице, мед. сестре) се побуниле што он има боље услове рада и далеко већу плату.

Онда је он једно јутро дошао, орибао и очистио све, и шта већ ради то помоћно особље. И кад су они дошли на посао, рекао им је:"Ево, ја сам показао да знам и могу да радим ваш посао, можете ли ви да радите мој посао лекара?"
 
Bil Gejts je oblikovao čovečanstvo. Nema ćoška sveta gde ne radi neki Windows PC. Nema firme na svetu koja ne koristi njegov software da proizvodi svoje proizvode. Nema škole gde deca ne uče na njegovom sistemu.

Zato smatram da tom čoveku ne treba uopšte ciframa ograničavati bogatstvo. Na njegovom računu treba samo da stoji položena osmica, on treba da podigne koliko mu treba i kad mu treba.

Legenda našeg vremena, Bil Gejc.
Sta je oblikovao ne s.eri. Mikrosoft je pokrenuo jer je bio bogat vec u mladosti i imao je veze koje nema 99.95% ljudi na svetu. Kad su pokrenuli poslovanje, krali su kod od svojih protivnika i bavili se svakakvim metodama da potope bilo kakvu opoziciju koristeci se gotovo sigurno nelegalnih metoda. I evropa i amerika su ih kaznili zbog monopola. Jesam li pomenuo da su urnisali desetine firmi kad su ih nasilno kupili samo da pojacaju svoj monopol?

Da ne pomenem kako svake godine uvode sve gori i gori operativni sistem, pun mana, neefikasnosti i spijunaze...
 
Društvo ima dugoročnu korist, ako ništa drugo u smislu socijalnih davanja i raznih doprinosa, a potrošnja omogućava da se krug nastavi i društvo napreduje.
Socijalna davanja i razni doprinosi su vremenom nametnuti kapitalizmu, drzava je neka vrst medijatora izmedju kapitaliste i radnika gde uvek postoji tenzija- kapitalist (odnosno onaj koji drzi) kapital uvek pokusava da maximizira svoj profit na sve moguce nacine, dok radnik nema mnogo izbora tek dok ne dogori do nokta- onda nastaju revolucije, tako da drzava pokusava da to preduhitri.


Na drugu stranu, države koje nemaju kapitalistički ekonomski sistem uglavnom propadaju dugoročno gledano.
I vecina drzava koje imaju kapitalisticki sistem dugorocno propadaju, za svaku uspesnu kapitalisticku drzavu imas i nekoliko neuspesnih- radi se o nizu drugih faktora, ne samo o sistemu uredjenja. Kapitalizam ima svoje prednosti i bolje je sistem u situacijama gde ima potencijala za rast, socijalizam je bolji sistem gde su ograniceni resursi, tako je i Elon Musk svojevremeno govorio da ce na Marsu vladati socijalizam jer su resursi ograniceni.
 
Rob egoizma Sizif nije propustio ni ovu priliku da pokaze svoju superiornost, koju ne bi imao da se rodio u nekim drugim okolnostima.

Дакле, твој став је да се Сизиф родио у бољим околностима од просечног човека, те искористио своју прилику коју просечан човек не може да искористи?

Ок.

Уколико, ја нисам имао прилике које се пружају онима који су се родили у бољим околностима,

да ли би било у реду да ја кренем да се трудим, радим, стварам, штедим, како би се моја деца (или макар унуци) родили у бољим околностима и имали прилике које ја нисам имао?

Или мислиш да је праведно само да сви имамо једнаке полазне основе?

На страну што је то неоствариво, мислим да није ни праведно да сви имају исте полазне основе. Нпр. ако сам се ја много трудио, радио и штедео, како би моја деца имала један корак испред остале деце, она би било безвезе да сав мој труд и рад падну у воду ако ће и моја деца да имају исту полазну основу као и сви остали, иако сам се пуно трудио, баш због тога да они буду један корак ближе личном успеху.
 

Back
Top