Zašto su odanije (ili nisu?)

Poruka
13.230
Evo vako drage kolege-inice
Žene često kada pričaju o svojim muškarcima to rade u superlativu i nikada ne iznose loše stvari o njima, uvek su srećne sa njima i on su za njih savršeni i sl.
Muškarci ipak ne beže od zamerki na svoje partnerke i češće se odlučuju da priznaju da nešto ne funkcioniše kako treba.
Da li to znači da su žene odanije svojim partnerima ili im je manje potrebno da svog čo'eka nazovu savršenim, ili je možda bežanje od istine u pitanju?
I zašto muškarci češće pribegavaju stavu da je možda bolje da probamo neku novu da uporedimo i uvidimo da li je bolja ili je to samo umišljeno.
Može i malo oftopika samo da ne bude na pola strane A4.

Ovo je sve iz mog iskustva a vi kako ste naučili tako napišite.
 
A ja bas htedoh da offtopikujem na tri strane A4 formata...:mrgreen:

Opet poplava generalizovanja.....:( :aha:


Edit: sa drugaricama ne razgovaram o svom decku...ako mi nesto smeta "zalim" se njemu i od njega ocekujem da se "zali" meni....ne idealizujem ni u toku zaljubljivanja a kamoli u stabilnoj vezi....
Sve zavisi od pojedinca, njegovog karaktera itd...neki jednostavno vole da probleme guraju pod tepih, drugi ne...pa sad kako ko bira i kako se nadju...
 
Poslednja izmena:
Evo vako drage kolege-inice
Žene često kada pričaju o svojim muškarcima to rade u superlativu i nikada ne iznose loše stvari o njima, uvek su srećne sa njima i on su za njih savršeni i sl.
Muškarci ipak ne beže od zamerki na svoje partnerke i češće se odlučuju da priznaju da nešto ne funkcioniše kako treba.
Da li to znači da su žene odanije svojim partnerima ili im je manje potrebno da svog čo'eka nazovu savršenim, ili je možda bežanje od istine u pitanju?
I zašto muškarci češće pribegavaju stavu da je možda bolje da probamo neku novu da uporedimo i uvidimo da li je bolja ili je to samo umišljeno.
Može i malo oftopika samo da ne bude na pola strane A4.

Ovo je sve iz mog iskustva a vi kako ste naučili tako napišite.

Ne,to samo zavisi s kim pricaju o njemu.
 
Evo vako drage kolege-inice
Žene često kada pričaju o svojim muškarcima to rade u superlativu i nikada ne iznose loše stvari o njima, uvek su srećne sa njima i on su za njih savršeni i sl.
Muškarci ipak ne beže od zamerki na svoje partnerke i češće se odlučuju da priznaju da nešto ne funkcioniše kako treba.
Da li to znači da su žene odanije svojim partnerima ili im je manje potrebno da svog čo'eka nazovu savršenim, ili je možda bežanje od istine u pitanju?
I zašto muškarci češće pribegavaju stavu da je možda bolje da probamo neku novu da uporedimo i uvidimo da li je bolja ili je to samo umišljeno.
Može i malo oftopika samo da ne bude na pola strane A4.

Ovo je sve iz mog iskustva a vi kako ste naučili tako napišite.

Pisacu u svoje ime da ne ispadne da generaliziram zene....
Ja necu govoriti o Njemu u superlativu ako ga zaista ne zasluzuje, ali hocu biti na njegovoj strani i kad znam da mozda i nije ok, hocu glorificirati superlativ (kad stvarno vjerujem da ga zasluzuje), hocu precutati da imamo problem i da nije bas sve ok. Jedini razlog je sujeta - ipak sam ja ta koja je pristala biti s tim muskarcem, moj je izbor biti s njim, pa nije lako priznati da bas i nije Mr. Perfect :mrgreen:
 

Back
Top