Zašto kitimo novogodišnju jelku?

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
391.550
1c037120c9902cf2074841b2660f7465.jpg


Čak i u nehrišćanskim kulturama lepo dekorisano drvo simbolizuje početak nove godine. Zbog čega smo počeli da ukrašavamo jelke za Božić i Novu godinu?
Kićenje jelke na način na koji to danas radimo nastalo je na teritoriji Nemačke, kada se u srednjem veku za Božić jelka kitila crvenim jabukama, a na zapadu današnje Nemačke i kolačićima različitih oblika i svećama koje su simbolisale Hrista kao večnu svetlost.

U narednim vekovima, ovaj običaj se raširio po celom Starom kontinentu. U Engleskoj se jelka ukrašena bombonama, papirnim cvećem, mašnama i malim poklonima prvi put pojavila 1841. godine. Najpre je ukrašavanje drveta bilo rezervisano samo za više slojeve društva, ali su vrlo brzo svi prihvatili ovaj običaj. Doseljenici iz Nemačke su ovaj običaj preneli na tlo Amerike, a Azija je za novogodišnju jelku saznala od misionara.

Međutim, postoje brojne teorije o tome od kog običaja kićenje jelke zapravo vodi poreklo. Najčešće se vezuje za simbolizam drveća u obredima pre pojave hrišćanstva, posebno za priču o Donarovom hrastu, stablu koje je drevno germansko pleme Hata smatralo svetim.

Prema legendi, hrišćanski misionar Bonifacije, koji je kasnije proglašen svecem, posekao je 723. ili 724. godine jedno od ovih stabala kako bi paganima pokazao superiornost hrišćanstva nad njihovom religijom – izostanak reakcije paganskih bogova trebalo je da pokaže paganima da treba da odbace svoju religiju i prihvate hrišćanstvo. On je u tome i uspeo i trenutak opisan ovom legendom obično se smatra ključnim za pokrštavanje Germana.

Obožavanje drveća bilo je veoma često među evropskim paganima i uglavnom je preživelo njihovo prihvatanje nove religije.
(nac.geografija)
 
Kakvu, veliku , pravu ili veštcku malu sa ukrasima bili sa lampionima i da li stavljate poklone ispod jelke
Veštačku zelenu srednje visine, preko metar.
Ukrasi su plavi, crveni, sa zlatnim i svetlucavim šljokicama, ali i šareni. Uglavnom su okrugli, poneki duguljast ili kockast i poneka figurica. Tu su i nezaobilazne čupave trake - crvene plave bele - nisu u vidu zastave i ne previše niti su predebele pa da zatrpaju celu jelku. Trake idu spiralno oko jelke, ne sa vrha na dole.
Ispod jelke može dekorativni poklon, ali idu i pravi posle. Na vrh kako kad, ima par različitih ukrasa pa menjam dok je jelka tu, a oni koji nisu na vrhu stoje negde na jelci.
 
Pogledajte prilog 1467450

Čak i u nehrišćanskim kulturama lepo dekorisano drvo simbolizuje početak nove godine. Zbog čega smo počeli da ukrašavamo jelke za Božić i Novu godinu?
Kićenje jelke na način na koji to danas radimo nastalo je na teritoriji Nemačke, kada se u srednjem veku za Božić jelka kitila crvenim jabukama, a na zapadu današnje Nemačke i kolačićima različitih oblika i svećama koje su simbolisale Hrista kao večnu svetlost.

U narednim vekovima, ovaj običaj se raširio po celom Starom kontinentu. U Engleskoj se jelka ukrašena bombonama, papirnim cvećem, mašnama i malim poklonima prvi put pojavila 1841. godine. Najpre je ukrašavanje drveta bilo rezervisano samo za više slojeve društva, ali su vrlo brzo svi prihvatili ovaj običaj. Doseljenici iz Nemačke su ovaj običaj preneli na tlo Amerike, a Azija je za novogodišnju jelku saznala od misionara.

Međutim, postoje brojne teorije o tome od kog običaja kićenje jelke zapravo vodi poreklo. Najčešće se vezuje za simbolizam drveća u obredima pre pojave hrišćanstva, posebno za priču o Donarovom hrastu, stablu koje je drevno germansko pleme Hata smatralo svetim.

Prema legendi, hrišćanski misionar Bonifacije, koji je kasnije proglašen svecem, posekao je 723. ili 724. godine jedno od ovih stabala kako bi paganima pokazao superiornost hrišćanstva nad njihovom religijom – izostanak reakcije paganskih bogova trebalo je da pokaže paganima da treba da odbace svoju religiju i prihvate hrišćanstvo. On je u tome i uspeo i trenutak opisan ovom legendom obično se smatra ključnim za pokrštavanje Germana.

Obožavanje drveća bilo je veoma često među evropskim paganima i uglavnom je preživelo njihovo prihvatanje nove religije.
(nac.geografija)
a jel se zna zasto Deda Mraz polazi iz Laponije...........kake veze ima Isus, Laponija, Deda Mraz i njegovo crveno odelo i bela brada................????
 
a jel se zna zasto Deda Mraz polazi iz Laponije...........kake veze ima Isus, Laponija, Deda Mraz i njegovo crveno odelo i bela brada................????
Ne znam, samo znam da su po Germanima, Litvancima i drugima tukli i nemački car Fridrih i Tevtonci pre 800 godina i možda nešto negde nekako odatle vuče da je Đed Maroz Laponac.
 
Mislila sam da ove godine ne kitim nikakvu jelku, ali zbog mališanke, sestričine, hoću: malecku, veštačku, zeleno-belih "iglica", belim, zlatnim i crvenim ukrasima. Imaćemo balone istih boja, sijalice, prskalice, dečiji šampanjac i puno slatkiša. Rećiću joj da pokupi svoje slatkiše u jednu veliku čarapu koju sam sašila i da ih ponese SVOJOJ kući. Srce mi se raspada i boli me jer možda to nije kuća u kojoj će živeti još dugo. :rida:
To je još moje jedino biće koje se obraduje malim i velikim poklonima isto, podjednako. Njoj je i smoki sa igračkom iznenađenja divan poklon.
 

Back
Top