- Poruka
- 361.422
Prvo i osnovno :
Zato sto su njena pitanja vaznija od samog odgovora, tome nas uci Sokrat svojom metodom "poradjanja istine".
Drugo, osoba koja se pita ili pita - vec je nadomak istini, ona promislja - tome nas uci Dekart "Mislim, dakle postojim".
Nauka vam moze reci kako znate ne i sta je znanje .Ona ne izucava ta pitanja,to su filozofska pitanja na koja samo ona daje odgovor.
Ono što je jos bitnije :
Nauka se bavi u domenu nauke, filozofija sveobuhvatno.
Prvi matematicar bese filozof (Pitagora) cija je Teorija bica - teorija brojeva.
Osnivac Socioloskih metoda Ogist Kont - poznat kao osnivac pozitivizma kao Filozofskog pravca... I da ne nabrajam.
Razboritost (aristotel) jedna od osnovnih vrlina.
Naravno, misli se na umnu razboritost (ne jezicku).
Mada, sama filozofija nam daje primere ogranicenosti ljudskog saznanja i putem jezika (Wittgenstein).
Gde kaze da :
Ogranicavanje ljudskog jezika - jeste ogranicavanje ljudske promisli i onoga sta covek moze znati.
Kako mi sebe ogranicavamo i kako nas drugi ogranicavaju zabranom pitanja?!
Ostroumnost, razboritost, analiticki pristup, kriticko misljenje ...
To je ono što daje filozofija.
Slobodu da spozna ko si, kakav si i kakav jos mozes biti...
(filozofski ogledi)
Zato sto su njena pitanja vaznija od samog odgovora, tome nas uci Sokrat svojom metodom "poradjanja istine".
Drugo, osoba koja se pita ili pita - vec je nadomak istini, ona promislja - tome nas uci Dekart "Mislim, dakle postojim".
Nauka vam moze reci kako znate ne i sta je znanje .Ona ne izucava ta pitanja,to su filozofska pitanja na koja samo ona daje odgovor.
Ono što je jos bitnije :
Nauka se bavi u domenu nauke, filozofija sveobuhvatno.
Prvi matematicar bese filozof (Pitagora) cija je Teorija bica - teorija brojeva.
Osnivac Socioloskih metoda Ogist Kont - poznat kao osnivac pozitivizma kao Filozofskog pravca... I da ne nabrajam.
Razboritost (aristotel) jedna od osnovnih vrlina.
Naravno, misli se na umnu razboritost (ne jezicku).
Mada, sama filozofija nam daje primere ogranicenosti ljudskog saznanja i putem jezika (Wittgenstein).
Gde kaze da :
Ogranicavanje ljudskog jezika - jeste ogranicavanje ljudske promisli i onoga sta covek moze znati.
Kako mi sebe ogranicavamo i kako nas drugi ogranicavaju zabranom pitanja?!
Ostroumnost, razboritost, analiticki pristup, kriticko misljenje ...
To je ono što daje filozofija.
Slobodu da spozna ko si, kakav si i kakav jos mozes biti...
(filozofski ogledi)