Zašto filozofija?

[Antihejter]

P.S. ja sam na Fejsbuku blokirao stranicu "Filozofski ogledi" jer tamo ko zna koja "stručnjakinja" piše i odakle uzimaju da je to strašno.
Nekoliko puta 2 ili 3 su me čak poslušali i ispravili a nigde "hvala", i šta ću tamo?

Za žene sa pijace, taj "nivo" je ta stranica.

 

[Antihejter]

Prvo i osnovno :
Zato sto su njena pitanja vaznija od samog odgovora, tome nas uci Sokrat svojom metodom "poradjanja istine".

Drugo, osoba koja se pita ili pita - vec je nadomak istini, ona promislja - tome nas uci Dekart "Mislim, dakle postojim".
Nauka vam moze reci kako znate ne i sta je znanje .Ona ne izucava ta pitanja,to su filozofska pitanja na koja samo ona daje odgovor.

Ono što je jos bitnije :
Nauka se bavi u domenu nauke, filozofija sveobuhvatno.
Prvi matematicar bese filozof (Pitagora) cija je Teorija bica - teorija brojeva.
Osnivac Socioloskih metoda Ogist Kont - poznat kao osnivac pozitivizma kao Filozofskog pravca... I da ne nabrajam.
Razboritost (aristotel) jedna od osnovnih vrlina.
Naravno, misli se na umnu razboritost (ne jezicku).
Mada, sama filozofija nam daje primere ogranicenosti ljudskog saznanja i putem jezika (Wittgenstein).

Gde kaze da :
Ogranicavanje ljudskog jezika - jeste ogranicavanje ljudske promisli i onoga sta covek moze znati.
Kako mi sebe ogranicavamo i kako nas drugi ogranicavaju zabranom pitanja?!
Ostroumnost, razboritost, analiticki pristup, kriticko misljenje ...

To je ono što daje filozofija.
Slobodu da spozna ko si, kakav si i kakav jos mozes biti...

(filozofski ogledi)

Hteo sam da citiram Vajningera u vezi pitanja koliko čovek može znati ali sam se setio da ga LBarbara svrstava u "psihologija, i to neka nakaradna", pa neću.

 

[Steinadler]

Prvo i osnovno :
Zato sto su njena pitanja vaznija od samog odgovora, tome nas uci Sokrat svojom metodom "poradjanja istine".

Drugo, osoba koja se pita ili pita - vec je nadomak istini, ona promislja - tome nas uci Dekart "Mislim, dakle postojim".
Nauka vam moze reci kako znate ne i sta je znanje .Ona ne izucava ta pitanja,to su filozofska pitanja na koja samo ona daje odgovor.

Ono što je jos bitnije :
Nauka se bavi u domenu nauke, filozofija sveobuhvatno.
Prvi matematicar bese filozof (Pitagora) cija je Teorija bica - teorija brojeva.
Osnivac Socioloskih metoda Ogist Kont - poznat kao osnivac pozitivizma kao Filozofskog pravca... I da ne nabrajam.
Razboritost (aristotel) jedna od osnovnih vrlina.
Naravno, misli se na umnu razboritost (ne jezicku).
Mada, sama filozofija nam daje primere ogranicenosti ljudskog saznanja i putem jezika (Wittgenstein).

Gde kaze da :
Ogranicavanje ljudskog jezika - jeste ogranicavanje ljudske promisli i onoga sta covek moze znati.
Kako mi sebe ogranicavamo i kako nas drugi ogranicavaju zabranom pitanja?!
Ostroumnost, razboritost, analiticki pristup, kriticko misljenje ...

To je ono što daje filozofija.
Slobodu da spozna ko si, kakav si i kakav jos mozes biti...

(filozofski ogledi)

Nina, zaboravila si navesti kranje filozofske domete, pretposlednju i poslednju.. apsurdizam kao uvod u kranju filozofsku fazu koja se završava nihilizmom.. :'[

 

[Steinadler]

“If you live long enough, you'll see that every victory turns into a defeat.” - Simone de Beauvoir

 

[Metronomy]

Mada, sama filozofija nam daje primere ogranicenosti ljudskog saznanja i putem jezika (Wittgenstein).

Tačka.
Filozofija je ograničena jezikom, tačnije, smislenošću.
Ovo ograničenje se ogleda u tome da je nemoguće iskazati ono što smisliš, vidiš ili ti je dostupno na neki način.
Drugo ograničenje je tumačenje jezičkih izraza gde su metafore, alegorije, parabole, metonimije pomoć, ali su i one u okviru smisla nedostupne i različito razumljive tačnije nerazumljive.
U svakom slučaju filozofija je od male pomoći u saznavanju ko si, šta si i gde ti je mesto....Nauka je slaba uteha, čak i u sprezi sa filozofijom nije dovoljna da nadoknadi korake izmedju svesti i nesvesnog znanja, ali grebe po površini i segmentima znanja po dubini...

 

[faraonn]

...ako se udvaras djevojci logicki, propao si ako nastupis filosofski ,bar dobijes u vremenu...

 

[Ljubo2]

Zato sto su njena pitanja vaznija od samog odgovora, tome nas uci Sokrat svojom metodom "poradjanja istine".

Naravno, ako je filozofija "ljubav prema Istini", tada je logično da nikakvu istinu nije moguće saznati pre nego postavimo "pitanje". Zato pitanje i jeste važnije od odgovora, jer odgpvr se nikada neće pojaviti sam od sebe bez prethodno postavljenog pitanja.

A kada je reč o pitanjima u čijim odgovorima se krije Istina, tih pitanja nema mnogo, već samo tri. To su pitanja "šta", "kako" i !zašto".

Idemo dalje sa logikom!

Kafa se pitamo na šta mogu da se odnose pitanja šta, kako i zašto, da bi saznali Istinu, logično je da se ona ne mogu odnositi na ništa drugo, do na ono što postoji, koje je uvek nešto, jer ta pitanja se ne mogu postaviti za ništa. Što podrazumevada da primarna tri pitanja koja treba da čine suštinu filozofije kao ljubavi prema istinu, koja mogu da se postave, glase: 1.šta postoji; 2. Kako postoji to što postoji; 9 3. Zašto postoji to što postoji.