Književnost Zanimljivosti i anegdote o piscima i knjigama

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
13217482_698669416953195_4262834799762668626_o.jpg

„U mačjoj savršenoj eleganciji i superiornoj samodovoljnosti video sam simbol savršene lepote i laskave bezličnosti samog sveta, objektivno sagledanog.
U njenoj nemoj mističnosti leži sve čudesno i fascinantno nepoznatog.“

H. F. Lavkraft

Hauard Filips Lavkraft je bio američki pisac horora, fantastike i naučne fantastike, žanrova koje je često kombinovao unutar istog djela.
Za života je bio relativno malo popularan, ali je imao ogroman uticaj na moderne pisce fantastičnog horora, unutar čijeg kruga je postao kultna ličnost.
 
Posle zabrane emisije Duška Radovića shvaćeno je da je mnogo veća šteta od eventualne koristi takve političke odluke, pa je i sam Stambolić krajem 1983. pozvao na razgovor nekoliko ljudi iz Studija B. Pokušavajući da izgladi nesporazum, s obrazloženjem u stilu narodne izreke “ko radi, taj i greši”, posle desetak minuta, Stambolić predlaže da se Duško Radović vrati u emisiju “Beograde, dobro jutro”. Bilo je to iznenađujuće, pa su za trenutak svi ostali bez teksta. Prvi se oglasio Duško: “Ja jesam mali čovek sa radija, ali nisam onaj koji se pali i gasi na dugme.” Posle toga svi su ustali i otišli.
 
Branislav Nušić , najduhovitiji čovek Balkana, kako ga je nazvala evropska kritika, izazivao je graju i smeh gde god bi se pojavio.Tako je jednom za vreme demonstracija hteo na konju da uđe u Ministarstvo spoljnih poslova. Kada ga je portir Jova kumio i molio da to ne čini, on mu je uzvratio: “More pusti, Jovo, nije ovo ni prvi ni poslednji konj koji ulazi u Ministarstvo inostranih poslova!” Svemu je pronalazio smešnu stranu i šalio se kako na tuđ, tako i na svoj račun.
21078626_1383199625122298_5470715497141933213_n.jpg
 
Ernest Hemingvej se jednom prilikom kladio da može da napiše najkraću dirljivu priču na svetu.
Dobio je opkladu: «Na prodaju: dečje cipelice. Nikad nošene».
Od tada mnogi pokušavaju da ponove njegov eksperiment i od 6 reči sastave celovitu priču koja bi mogla dirnuti i začuditi čitaoca
20108350_1347045432071051_8888109728333704360_n.jpg
 
Laza Kostić je često voleo da smišlja nove reči, te je pored svojih književnih dela ostao zapamćen i po tome.
Neologizmi Laze Kostića imali su estetsku i semantičku funkciju u njegovim delima.
Neki od tih neologizama su:

• izrajanka - ona koja je iz raja

• beznjenica - nedostajanje

• časomil - prijatan trenutak

• kažičas - sat

• bradoglad - glađenje brade

„Iz ništavila u slavu slava,

iz beznjenice u raj, u raj!

U raj, u raj, u njezin zagrljaj
 
Nekoliko zanimljivih činjenica o knjigama

📘 Univerzitetska biblioteka Harvard ima četiri knjige vezane u ljudsku kožu.

📘 Island je na vrhu sveta u čitanju knjige po glavi stanovnika.

📘 Ljudi koji čitaju knjige imaju manje šanse da razviju Alchajmerovu bolest.

📘 U brazilskim zatvorima svako čitanje knjige može smanjiti kaznu zatvorenika za četiri dana.

📘 Virginia Woolf je napisala sve svoje knjige dok je stajala.

📘 Knjiga koja se najviše krade je Biblija.

📘 Ruzvelt je u proseku čitao jednu knjigu dnevno.

📘 O šahu piše preko 20.000 knjiga.

📘 Victora Hugoa "Les Misérables" sadrži rečenicu sa 823 reči.

📘 Reči kao što su "žurba" i "zavisnost" izmislio je Šekspir.

📘 Kada bi sve knjige u Njujorškoj javnoj biblioteci bile poredjane, protezale bi se 8 milja.

📘 Supruga Lava Tolstoja sedam puta ručno kopirala rukopis "Rata i mira".

📘 Noah Webster je trebalo 36 godina da napiše svoj prvi rečnik.

📘 Mahabharata je jedina knjiga ili ep na svetu, sa preko 1.200 karaktera.

📘 Pobrinite se da čitate i pišete da bi drugi ljudi čitali.
 
Sremac je bio beskrajno duhovit. Poznati profesor, akademik i višegodišnji predsednik SANU-a, Aleksandar Belić, bio je kratkovid.
Jednom je ručao u kafani nagnut nad tanjirom, seckao meso i prebirao po tanjiru, kad ga je Sremac upitao: "Šta radite?"
Kad je Belić rekao da ruča, Sremac je dodao: "Ja sam mislio da opravljate sat."
 
Kada je Mahatma Gandi studirao pravo na koledžu u Londonu, imao je profesora čije je prezime bilo Piters i koji je osećao animozitet prema Gandiju. Zato Gandi nikada nije spustio glavu pred njegovim lošim komentarima koji su bili veoma česti.

Jednog dana, gospodin Piters je ručao u trpezariji Univerziteta i Gandi je došao sa svojim poslužavnikom i seo pored profesora. Profesor je u svojoj aroganciji rekao:

''Gospodine Gandi, vi ne razumete, svinja i ptica ne sede zajedno da jedu.'', na šta mu je Gandi odgovorio, da se ne brine i da će odleteti, te je otišao i seo za drugi sto.

Gospodin Piters, zelen od besa, odlučuje da se osveti na sledećem testu, ali Gandi reaguje i brilijantno odgovara na sva pitanja. Zatim mu gospodin Piters postavlja sledeće pitanje:

''Gospodine Gandi, ako hodate ulicom i nađete paket u kome je vreća mudrosti i torbu u kojoj je novac, šta ćete od toga uzeti?''

Bez ustezanja, Gandi je odgovorio:

''Paket sa novcem, naravno.''

Gospodin Piters, nasmejavši se, reče:

''Ja bih, na tvom mestu, pre uzeo onu vreću u kojoj je mudrost.'',

''Svaki čovek uzima ono što nema.'', odgovorio je Gandi ravnodušno.

Gospodin Piters, već histeričan, piše na ispitnom listu reč ''idiot'' i daje ga Gandiju. Gandi uzima ispitni list i sedne. Nekoliko minuta kasnije, Gandi odlazi do profesora i kaže:

''Gospodine Piters, vi ste potpisali test, ali mi niste dali ocenu..."
 
Jednoga dana neka gospođica upita Marka Twaina, čuvenog američkog humoristu, kakva je, po njegovom mišljenju, vrednost knjige.
- Čujte, vrednost knjige je neprocenjiva - odgovori Twain - ali varira prema prilici. Knjiga uvezena u kožu odlična je za oštrenje britve. Mala knjiga, kakve obično prave Francuzi, može odlično poslužiti da se stavi pod nogu od stola, ako je kojim slučajem malo kraća, pa se sto drma. Antikvarna knjiga, uvezena u pergament, može izvanredno poslužiti za bacanje na mačku kada je čovek želi isterati iz kuće. I, najzad, atlas sa velikim stranama nezamenljiv je za cišcenje prozora…
 
Jednom je Mark Tven bio pozvan na ručak kod jedne porodice koja je mnogo držala do forme.
Kad je prineo usnama prvu kašiku supe i srknuo, opekao je usta i jezik i ispustio i sadržaj iz usta i kašiku u tanjir.
Svi prisutni za stolom pogledali su se zgranuto, ali Twain se nije zbunio:
- Vidite, sad imate priliku da utvrdite kakva je razlika između inteligentnog čoveka i budale. Budala bi progutala ovu kašiku vrele supe i ne bi ništa rekla.
 
Neko je jednom zamolio Twaina da definiše grižu savesti. Veliki pisac je umesto odgovora ispričao ovu anegdotu:
- Kada sam bio mali, prišao sam jednoga dana kolicima nekog piljara i, iskoristivši priliku dok je taj razgovarao s mušterijom, ukrao sam mu jednu krušku. Odmah sam pobegao i sakrio se u jedan grm. Čim sam zagrizao krušku, osetio sam grižu savesti. Vratio sam se piljarovim kolicima, stavio sam ukradenu krušku na njeno mesto i uzeo drugu… zreliju!
 
Arnold Benet

Pisac je bio neurotični ekscentrik koji je sve radio po specijalno određenim pravilima. Kada bi njegova kućna pomoćnica stavila čaj u prokuvanu vodu, gledao bi na sat i tačno četiri minuta kasnije izdao uputstvo da mu se čaj sipa.
(Piščev kraj bio je ironičniji od kraja bilo kojeg njegovog romana. Umro je od tifusa koji je dobio pošto je u Parizu ispio čašu vode kako bi dokazao da je ista bezbedna za piće.)
 

Back
Top