Vuciji narod Evrope

Preletio sam samo 1.str,neda mi se sve citati,ali se slazem sa procitanim. Ne radi se o posebno samo vuku,vec i lav, medvjed i sl.ratnci serbi su se u to oblacili da izgledaju strasnije...francus je opisao jednog srbina u 16.v.u Jedrenu koji se kiti perjem i oblaci u lava,delija je...ratnik za privilegije i pljen...

132.str.
Nad kamenim natpisom Karla Topije u Sin Gjonu uklesan je okrunjen lav...Kad Musaki,Andrija II postanu pod carem Andronikom prije 1336 despoti, uzimaju u grb dvoglavog orla sa zvijezdom (l arme dell impero). Dukandzini imadu bijela orla u grbu. (Nista novo,mnastavak solarne tradicije serba ratnika,i u rumsko vreme orao je glavni simbol vojske,i glavno znamenje koje se ne smije oteti) Na pecatima Balscia vidi se vucja glava i iskecenim zubima, legenda je cirilska... Moda da se rodoslovlje svede na klasicno helensko ili rimsko podrijetlo (tu propagandu su anmetnuli i vlasima u kasnijoj rumuniji da su toboze romanskog porijekla izvorno a ne naknadno i policikim mahinacijama,samo da ih odvoje od slavena,srba i rusa) Prica da Musaki potjecu od drevnih helenskih Molosa u Epiru... genealoskim krivotvorinama albanskog principa Andrije Angela,izvodi lozu od cara Teodosija,kao nasljednik carskih Angela. Milan SuflajSrbi i Arbanasi.

Vuk, orao,lav...stari simboli serba ratnika. Oblacili su se u lavove,vukove,medvjede,da izgledaju strasnije: http://forum.krstarica.com/showthread.php/614213-Serbin-je-ratnik-od-antike-do-danas Oblacili su se u perje,kitili svojim neki,zasluzena a neki tudjim perjem,nezasluzeno...kao slika heruvima,zato je na grbu alb srb cg orao,na grb mk cg lav,Vuk je jos sveta zivotinja,je rima Vuk je jos kod nas cesto itd...nista nije slucajno!
 
Poslednja izmena:
Milan Suflaj,Srbi i Arbanasi

srbinvuk.jpg


Safarik, totemizam: Arbanas=dabar, Hunav=zec, Srbin=vuk, Hrvat=sova,Madzar=ris,Vlah=macka.
 
Znacenje reci Pit (rupa, rupa iz koje nesto kulja, izvor) dovodi u pitanje koren reci piti i pitati. Ako je Pit rupa izvor, onda je moguce da Piti, Piće potice od Pit jer se pije na Pitu, ali moguce je i obrnuto, da je Pit mesto gde se Pije. Takodje je moguce da Pitati, dolazi od stajati pored Pita i cekati da ti majka zemlja udeli odgovor. Odatle je sasvim moguce da Pitija potice od Pit, Ona koja sedi pored Pita i Pita pitanja...To opis mesta gde je Pitija Pitala Pitona lepo pokazuje...

Само пишате уз ветар.
Прво проверите да ли су неке речи и у прасловенском значиле исто што и нама данас.

pitati.jpg
 
Poslednja izmena:
A ti si zivjeo u ta pravremena pa znas sta je imalo znacenje kakvo? Jasno je da je ime Petar od Piter,od pitati,jer oca se sve pita.Od toga je i Pitija jer su se Delfi zvali Pitija,tamo su isli da pitaju za sudbinu... DALJE NA grc je petros kamen,stijena,jer je otac pater,piter,stijena,kamen temeljac svakog doma. I demos je od dom,od nase rijec kao i slovo d sto je trougao na nasem pismu,cirilkoj bukvici od oblika kuce.

Rijeci treba posmatrati i iz antickog mitoloskog ugla naravno da se slaze sa logikom i izvorima,i da vise potvrda iz raznih uglova bude o tom.mene niko ne moze uvjeriti da je ovo oko pitera,petra,kamena,stije i pitanja slucajna veza! pater familas zna se koja mu je funkcija bila nekada u starini a i danas!iako manje danas.
 
I sad ovde jednom i za svagda da stavimo tacku na raspravu da li je kurats srpska ili slovenska rec ili ne i sta znaci. kurats jeste srpska rec ali nije slovenska. Koren reci kurats je u reci kur. Kur dolazi od staro irske reci Cuir (Cur) sto na engleskom znaci Put (staviti). Iz ovog korena su na irskom izvedene sledece reci:

А све то у једном даху поруше забележени облици глагола *курити, и изведенице од истога, од времена старословенскога књижевнога језика до данас.

kurenje.jpg
 
Poslednja izmena:
Preletio sam samo 1.str,neda mi se sve citati,ali se slazem sa procitanim. Ne radi se o posebno samo vuku,vec i lav, medvjed i sl.ratnci serbi su se u to oblacili da izgledaju strasnije...francus je opisao jednog srbina u 16.v.u Jedrenu koji se kiti perjem i oblaci u lava,delija je...ratnik za privilegije i pljen...

132.str.
Nad kamenim natpisom Karla Topije u Sin Gjonu uklesan je okrunjen lav...Kad Musaki,Andrija II postanu pod carem Andronikom prije 1336 despoti, uzimaju u grb dvoglavog orla sa zvijezdom (l arme dell impero). Dukandzini imadu bijela orla u grbu. (Nista novo,mnastavak solarne tradicije serba ratnika,i u rumsko vreme orao je glavni simbol vojske,i glavno znamenje koje se ne smije oteti) Na pecatima Balscia vidi se vucja glava i iskecenim zubima, legenda je cirilska... Moda da se rodoslovlje svede na klasicno helensko ili rimsko podrijetlo (tu propagandu su anmetnuli i vlasima u kasnijoj rumuniji da su toboze romanskog porijekla izvorno a ne naknadno i policikim mahinacijama,samo da ih odvoje od slavena,srba i rusa) Prica da Musaki potjecu od drevnih helenskih Molosa u Epiru... genealoskim krivotvorinama albanskog principa Andrije Angela,izvodi lozu od cara Teodosija,kao nasljednik carskih Angela. Milan SuflajSrbi i Arbanasi.

Vuk, orao,lav...stari simboli serba ratnika. Oblacili su se u lavove,vukove,medvjede,da izgledaju strasnije: http://forum.krstarica.com/showthread.php/614213-Serbin-je-ratnik-od-antike-do-danas Oblacili su se u perje,kitili svojim neki,zasluzena a neki tudjim perjem,nezasluzeno...kao slika heruvima,zato je na grbu alb srb cg orao,na grb mk cg lav,Vuk je jos sveta zivotinja,je rima Vuk je jos kod nas cesto itd...nista nije slucajno!

Ovo perje uzasno bode oci...

"Body part representation has provided the basis for arguments for feather use as early as the Upper Paleolithic and in many areas."

11094579.jpg

Nerissa Russell, Social Zooarchaeology: Humans and Animals in Prehistory, Cambridge University Press, 2012, p. 141.
 
Poslednja izmena:
.... забележени облици глагола *курити, и изведенице од истога, од времена старословенскога књижевнога језика до данас.
kurenje.jpg

Дај ми шпичку да закурим, чуло се у јужним српским крајевима (БЈР Македонија данас)..а слично (бар први део) кажу и Руси.
"Превод" је једноставан :тражи се шибица (шибичка,шипичка) за пламен огња (цигарете).

Али, Игоре, ова страница из твог поста је и за и против теорије о митском српском претку (или сроднику)-вуку.
Ако је курење синоним за ватру( пламен,огањ и слично), откуда потиче израз курјак за једну врсту вука?
Може да се повеже да је сваки курјак (одн.вук) симбол пламена, ватре, огња и то јаког ?

А онда може да се повеже једна стара (Апијанова) прича о истом родитељу Илира,Гала и Келта, који живеше на острву Сикула (данас Сицилија) испод и око вулкана чијег су "Бога" звали Хефестом или Вулканом или Јадраном, како где.Одлика тог "Бога" (кога је с неба збацио Зевс) одговарају симболима збаченог Луцифера/Сатане у потоња доба. Разлика је да пагански антички "Бог" има и вештину ковања (као Сварог- небески кузнец), док је Луцифер невешт у занатству, обичан лукави калкулант.
Паралела са српском митологијом наћи ће се у задржаном празновању "Мратинаца" -хромог мрачног "Бога Мрате", господара смрти и Доњег света. Пратиоци Мрате и Мратинаца јесу вукови , а чак и у нашем (светосавском православљу) неки- никоме познат -Св.Мрата важи као заштитиник вукова.

Моја лична асоцијација на Игорову страницу са објашњењима термина "Курење" и сл., управо је веза са огњем (ватром, вулканима. подземним ковачима) и у том смислу, метафорично речено, вукови , а посебно курјаци, јесу земаљски еквиваленти митолошких варница првобитног Огња.
 
Poslednja izmena:
hm, u srpskim zemljama postoje brojni toponimi tipa Kurilo ,-a, -e, uglavnom za planinske vrhove. Sa druge strane Rusi nazivaju Kurilska ostrva tim imenom zbog brojnih vulkana na tim ostrvima koji se dime. Ja sam mislio da je nas toponim dobio ime zato sto planinski vrhovi, da prostite, štrče u vis poput one stvari, ali mozda je naziv nastao zato sto se i na njima nesto dimilo, neke signalne vatre kao znak opasnosti ili tako nesto? Jel sta je u srednjem veku moglo biti jedino sredstvo obavestavnaj i uzbunjivanja na velike daljine, npr o nadolazecem neprijatelju?
Srebrena, mislim da je sveti Mrata nas narodski naziv za Svetog Martina, ciji praznik pada na danasnjeg svetog Stefana Decanskog-Mratindan.
 
Ovo perje uzasno bode oci...

"Body part representation has provided the basis for arguments for feather use as early as the Upper Paleolithic and in many areas."

11094579.jpg


Nerissa Russell, Social Zooarchaeology: Humans and Animals in Prehistory, Cambridge University Press, 2012, p. 141.

Znam da perje uzasno bode oci onima koji nemaju zasluge,kao Serbi ratnici,pa se kite tudjim perjem. To su obicno prljavi i beznacajni Vlasi, Morlaci,pomorsi Vlasi i sl. Kajkavci su stokavce smatrali prljavim Vlasima i nisu htjeli da tek tako prime stokavicu za svoj knjizevni jezik,a morali su,Vatikan kada odluci... I danas su u Serbiji sinonim za vradzbine,ruralnost,primitivizam Vlasi na istoku Srbije. Ovim naravno ne zelim da ikoga uvredim,samo konstatujem da su oni kao pastirski stalez,najsporiji u asimilacijama,dakle cuvari tradicije i time najzaostaliji,sto je i mana i prendost.mana napretku a prednost etnoloskom blagu. od ove str opsirnije o kicenju perjem: http://forum.krstarica.com/showthread.php/614213-Serbin-je-ratnik-od-antike-do-danas/page6
 
Сребрна, прво је нужно проверити порекло речи курјак.
Може бити да грешим, али се не сећам да сам сличну реч видео ни код најближих нам Словена, док је турска реч за вука *kurt.

Соколска је лепо приметио да је главни детаљ онога глагола - дим, или горење нечега. Тако од старословенскога до данас имамо изведенице онога глагола које се врте око сагоревања, дима, пушења цигара, паљења, кухања,печења. Није тешко претпоставити да су петао и кокошка у Словена знани и као кура* и курица јер их пеку или праве куриный суп, курячий суп, kuraciu polievku, kuřecí vývar...
 
Poslednja izmena:
Kurjak nema veze sa Turcima, postojalo je licno ime Kurjak i prezime Kurjakovic u predtursko vreme u Hrvatskoj:
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CC0QFjAA&url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F76503&ei=ruWEUcCcM-Wj4gTbvoHIBg&usg=AFQjCNEgkc42FyIXAg57q6zlCmdUr-uBAA&sig2=y0VMBrqMaKDa6AL9cN4C0w&bvm=bv.45960087,d.Yms
Kurjak je cini mi se neka vrsta zastitnog imena, tj. kad se neka ( losa ) pojava, bice ili slicno ne naziva pravim imenom da se ne bi '' dozvala '' pominjanjem njenog pravog imena vec se koristi neki sinonim, simbol ili slicno.
 
Poslednja izmena:
Захваљујем, Соколска, на податку =)
О пореклу дате речи појма немам и зато и нагласих да вероватно и грешим.
Требало би онда, отићи до теме етимологије и покушати наћи порекло курјака.
 
mozda je povezano sa pilicima, mozda se originalno odnosilo na lisice pa se po slicnosti prenelo i na vukove, ko ce ga znati. Po Skoku je kurjak pozajmica iz mađarskog ( kurya-vuk ) i nema veze sa licnim imenom Kurjak koje on izvodi iz grckog, kyriakos, gospodski.
 
..meni nikad nije smesno zvucala a kod mojih u kraju se uglavnom i koristio taj naziv...Kurjak je cini mi se neka vrsta zastitnog imena, tj. kad se neka ( losa ) pojava, bice ili slicno ne naziva pravim imenom da se ne bi '' dozvala '' pominjanjem njenog pravog imena vec se koristi neki sinonim, simbol ili slicno.
Ni meni nije smesna reč i koristi se kao zamena za "onog kusog". odnosno hromog Boga podzemlja, savremenim terminom Diavola...kao i za opomene ili kletve tipa "izeli ga kurjaci".

Сребрна, прво је нужно проверити порекло речи курјак.
Може бити да грешим, али се не сећам да сам сличну реч видео ни код најближих нам Словена, док је турска реч за вука *kurt.

Соколска је лепо приметио да је главни детаљ онога глагола - дим, или горење нечега. Тако од старословенскога до данас имамо изведенице онога глагола које се врте око сагоревања, дима, пушења цигара, паљења, кухања,печења. Није тешко претпоставити да су петао и кокошка у Словена знани и као кура* и курица јер их пеку или од њих праве куриный суп, курячий суп, kuraciu polievku, kuřecí vývar...

Koriste je bliži nama Sloveni od onih tamo Slovena, u istočnoj Srbiji gde i inače medju sačuvanim "lokalizmima" poznavaoci sanskrta prepoznaju vezu.Ako je nema kod ostalih Slovena (zapadnih, severnih i istočnih) onda je sama reč starija ...
Iz tog kraja je Brana Božinović, autor tri knjige "Rečnika srodnih sanskrtskih i srpskih reči",pa u prvoj knjizi (str.136) izjednačuje imenicu Kurkurah (u značenju Pas) sa Kurjakom, baš zato što u sanskrtu ima više reči za Psa, a prevod kurkurah=pas preuzet je iz englesko-sanskritskog rečnika.U vezi sa tim, kao glagol Kur, Kurati označava urlati, ispuštati krike ( u ovom smislu zavijati). Vuk se na sanskritu naziva Vrkah.
Na str 140. imenica KURČAH predstavlja svaki istureni deo tela (ruka,noga,vrh nosa) pa i polni organ, dok kao priev KURČAKIN znači krut, naduven (kurčevit što bi mi rekli).

U "Rečniku timočkog govora" (Jakša Dinić,SANU, Beograd,1988, str 132) poznaju termin ali nema odrednica koje bi naznačile razliku kurjaka i vuka.
Pogled može da bude "kurjački", a "kurjakovina" je krzno od vuka (kapa ili bilo koji komad odeće od vučjeg krzna).

U Nolitovom "Rečniku sinonima" kurjak i vuk su sinonimi.Ostali sinonimi su :divina, nepomenik, kamenjak, mrcinjak, kami mu u zube (da mu se ime ne pomene)...

U pirotskom i homoljskom i leskovačkom kraju termin kurjak- vezano za Mratince
http://www.anthroserbia.org/Content/PDF/Articles/3_GEM_73_Kostić_65-92.pdf
http://books.google.rs/books?id=g6z...=1ySFUdqcGoGEtAb-5IG4Aw&sqi=2&ved=0CEYQ6AEwBQ
http://books.google.rs/books?id=4Xg...X&ei=kCWFUfCwBYfgtQa-nIDQAg&ved=0CEwQ6AEwBzgU


Srebrena, mislim da je sveti Mrata nas narodski naziv za Svetog Martina, ciji praznik pada na danasnjeg svetog Stefana Decanskog-Mratindan.

Sokolska, jesu uveli i katolici "martince" (pa je "smrata=smrt" postao "smarta")), postače i "smarty" ako bude po RKC), ali obred i narodno verovanje svakako je starije od života i dela Nemanjića na tlu Srbije, vezano je verovatno za taj kalendarski deo godine a verovatno i za nekog mitološkog Zlotvora..Ja mislim da je morao biti u hronologiji prvo Mrata (smrt- mrt..-čak i trte/mrte)), pa onda hrišćanski sveci Mrata ili Martin.

Ako otvoriš verski SPC kalendar, videces da ima više dana kad se slave Mratinci, prvi Mrata, drugi Mrata itd..jer je u narodu sedam dana bežano od pojave tih donjozemaca, a osmog se pojavljivao (na Mratindan) Vrhovni Kusi Zlotvor.

Narod je Mrati pripisao ulogu zastitnika vukova kao i mnogim drugim zimskim svecima. Naime, veruje se da na danasnji dan sveti Mrata saziva sve vukove i odredjuje im ko ce koliko ovaca pojesti i gde, deli im hranu za predstojecu zimu.
http://knjazevackevesti.blogspot.com/2012/11/sutra-je-mratindan-ili-sveti-mrata.html
. Vreme od Sv. Aranđela pa do Sv. Mrate, ili Božićnih poklada, zove se Mratinci. Narod veruje da su najduže noći mratinje
http://www.kodkicosa.com/srpski_narodni_obicaji_iz_sreza_boljevackog.htm

..у време јесењих вучјих празника, Мратинаца, посебно је празнован последњи дан, када се креће и последњи, или сакати, криви вук, који се и код Срба и Бугара назива кривељан. Он је најопаснији, и зато се тај последњи дан празника, под именом "растурњак", строго празнује....
http://www.svevlad.org.rs/knjige_files/petrovic_mitologija.html
 
Poslednja izmena:
Pa ima i vise Martina, sveti Martin iz Tura i sveti Martin Ispovednik moguce jos koji, i nisu katolicki sveci cec svehirscanski, al posto su bili zapadnog porekla vremenom su pali u drugi plan uvodjenjem novih svetaca na isti dan, svetog Martina iz Tura je fakticki prebrisao sveti Stefan Decanski koji se slavi na isti dan, od Martina ostade samo naziv Mratin(dan). A pre Decanskog sv. Martin je slavljen kao svetac, cak su mu podizane i crkve, jedna crkva Mratinja se spominje u svetoarhadjelovskoj povelji ako se ne varam.
 
Ne znam tačan izgovor, kami su množina od kam (kamenje).

У старословенском је номинатив једнине именице камен био *камы, зато питах јер помислих да се тај номинатив негде очувао. Наиме, тај номинатив изједначио с акузативом код свих (или скоро свих, заиста нисам сигуран ) Словена.
 
Poslednja izmena:
Pa ima i vise Martina, sveti Martin iz Tura i sveti Martin Ispovednik moguce jos koji, i nisu katolicki sveci cec svehirscanski, al posto su bili zapadnog porekla vremenom su pali u drugi plan uvodjenjem novih svetaca na isti dan, svetog Martina iz Tura je fakticki prebrisao sveti Stefan Decanski koji se slavi na isti dan, od Martina ostade samo naziv Mratin(dan). A pre Decanskog sv. Martin je slavljen kao svetac, cak su mu podizane i crkve, jedna crkva Mratinja se spominje u svetoarhadjelovskoj povelji ako se ne varam.

Ima li pratećih običaja vezanih za zaštitu od vukova i donjozemaca kod onih hrišćana koji obeležavaju Martindan i Sv.Stefana Dečanskog? Kako bi povezao vešanje crnog petla crvenim koncem iznad ognjišta sa stanovništvom Tura ? Kakva je veza sa sklanjanjem dece u toku mratinjskih noći od Stefana Dečanskog?
Zašto se Stefan Dečanski slavi osam dana unapred kad se to ne ponavlja pred dane drugih sv.Nemanjića?
«Въ народ'Ь встречается имя Мратинко, а Мартин у сербовъ православныхъ я и не слыхалъ"

books


books


http://books.google.rs/books?id=g24...a=X&ei=0SCFUdztJYPYtAbdjoCYCg&ved=0CC0Q6AEwAA
http://books.google.rs/books?id=0DK...X&ei=PSaFUbCvH47EswbL94DgAg&ved=0CDsQ6AEwAzge

У старословенском је номинатив једнине именице камен био *камы, зато питах јер помислих да се тај номинатив негде очувао.

Igore, proveri još negde, istok Srbije je riznica starina i rariteta. Moja jedina veza s tim krajem je samo bivši momak, a pošto je bivši, ne mogu više da se adekvatno raspitam.
 
Poslednja izmena:
Ima li pratećih običaja vezanih za zaštitu od vukova i donjozemaca kod onih hrišćana koji obeležavaju Martindan i Sv.Stefana Dečanskog? Kako bi povezao vešanje crnog petla crvenim koncem iznad ognjišta sa stanovništvom Tura ? Kakva je veza sa sklanjanjem dece u toku mratinjskih noći od Stefana Dečanskog?
Ne znam stvarno, kod nas se tako nesto ne radi, tj. u mom kraju, da budem iskren nisam cuo da se igde radi tako nesto. U svakom slucaju ne treba mesati neki narodni obicaj koji slucajno pada u vreme nekog praznika sa samim praznikom i njegovim imenom.
 

Back
Top