Vučić: Amerika uvodi totalne sankcije NIS-u

Председник је водио разговор да Лавровом, једна од тема су и могуће америчке санкције!

🇷🇸🇷🇺 Vučić nakon razgovora sa Lavrovom: Upoznao sam ministra sa pritiscima Prištine i situacijom i u BiH


⚠️ Upoznao sam ministra Lavrova, kao predstavnika zemlje članice UN, da Priština, kršeći sve akte međunarodnog javnog prava, pokušava da Srpskoj listi zabrani učešće na predstojećim izborima, saopštio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.


💬 Razgovarali smo i zajednički izrazili zabrinutost za situaciju u BiH i Republici Srpskoj i saglasili se da je puno poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma najbolji način za očuvanje mira i stabilnosti, istakao je on.


📊 Teme razgovora bile su i najavljene sankcije NIS-u, a dogovoren je i sastanak eksperata Srbije i Rusije, čim američke sankcije budu obelodanjene.е

20241224_132616.jpg
 

Vučić stoji iza sankcija NIS-u: Tekst Dragomira Anđelkovića

Dragomir Anđelković danas 14:01

„Naš“ predsednik se drži starog sektaškog principa: svi koji nisu „mi“ na neki način su moji neprijatelji. Pod onim „mi“ podrazumeva svoju, po severnokorejskom modelu, vladajuću porodicu, i njene sluge višeg ranga.

Protiv svih drugih – bile to njegove obične pristalice ili oponenti – permanentno vodi svojevrstan rat u nekom vidu: ispira im mozgove, zastrašuje ih, pljačka ih i ko zna šta sve još radi. I obični naprednjaci za njega nisu ništa drugo nego ovce u toru koji je oteo, te ih beskrupulozno tretira kao puki resurs.
U okolnostima kada je u stalnom „ratnom“ pohodu protiv većeg dela Srbije, svakako ima na umu suštinu Čerilovih reči: „U ratu je istina toliko dragocena da moramo da je čuvamo karaulama laži“. Britanski, nesumnjivo demokratski lider, u vidu je imao nacionalne interese u „klasičnom“ ratu protiv spoljnih neprijatelja, srpski uzurpator vlasti misli na svoje lične i porodične račune u verbalnom građanskom sukobu dugog trajanja, ali metodologija je ista. Laži se produkuju i šire na sve strane.
Dragomir Anđelković
foto FoNet Milica Vučković
Tako stoje stvari i sa aktuelnom pričom o američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije. Ne zato što one u nekom vidu postepeno ne postaju realne, već stoga što nisu primarno vašingtonske. Zapravo, verovali ili ne, Vučićeve su! On u SAD ima brojne, formalne i neformalne, agente uticaja, koji su plaćeni našim sredstvima, ali ne rade za Srbiju već za njega lično. Nije im bitna, recimo, odbrana teritorijalnog integriteta naše države u vezi sa Kosovom i Metohijom ili ekonomska perspektiva građana Srbije u celini, već očuvanje kartel-autokratije koju u najgorem vidu, nažalost, imamo.

Sada kada je ona ugrožena usled studentsko-građanskog demokratskog, mirnodopskog „ustanka“, ovdašnji postmoderni diktator hitno mora da postigne nekakav „pompezni“ uspeh koji propagandno može drastično da uveća i neko vreme eksploatiše. Mogućnost za to jedino vidi u otvaranju sa Briselom – posle višegodišnje pauze u „obogaćivanju“ našeg EU pregovaračkog procesa – klastera 3. Pošto je, nominalno, strateški cilj Srbije članstvo u Evropskoj uniji – oko čega se slažu skoro sve vladajuće i opozicione parlamentarne stranke – samozvani vrhovni komandant Alek svoj čamac za spasavanje sada zove: „evropski klaster“.

Da bi u njega uskočio u finišu mora da odobrovolji baltičke države, Poljsku i još neke članice EU, koje smatraju da je ruski uticaj u Srbiji prevelik. NIS je tako određen da bude moneta za potkusurivanje. „Da“ za nastavak EU integracija predviđeno je da bude plaćeno makar kresanjem ruskog vlasničkog udela u pomenutoj kompaniji do manjinskih razmera, ako ne i potpunim potiskivanjem Rusa iz nje. Kako će to biti obavljeno, da li zamenom direktnog ruskog prisustva u njoj indirektnim (preko Azerbejdžana) ili na neki drugi način, Vučić će pokušati da dogovori sa Putinom (nudeći razne kompenzacije).
Pošto Rusi do sada za to nisu hteli ni da čuju, jer energetski uticaj za Moskvu kao i Zapad nije samo profitno već i geopolitičko pitanje, Vučić je podigao ulog. Lakše i jeftinije mu je da to uradi preko starih lobista u SAD nego da čeka inauguraciju Trampa i onda se dogovora sa njegovim ljudima (to bi em bilo skuplje, em je pitanje da li se Alekova kombinacija oko NIS-a uklapa u njihove planove; konačno ističu mu rokovi za Klaster 3). Još nešto je bitno: Kremlj ne shvata mnogo ozbiljno Brisel a tim pre bilo koji drugi EU centar moći ponaosob.
Oni su bitni za nejaki Beograd ali ne i Moskvu. Njoj je i dalje Amerika ključni zapadni faktor koji uzima u obzir. A i srpska javnost je bar donekle na sličnim pozicijama. Vučić može plačnim očima da pogleda svoju publiku i lažljivo joj poruči: „zbog vas se tresem od straha pred Ujka Semom i pokušavam da ga umilostivim da ne zlostavlja Srbiju“. To pozersko poniženje će nekako razumeti njegovi polureformisani radikali koji se, šta god o njoj mislili, sećaju šta može Amerika kada se razgoropadi. Opet, oni ne bi imali razumevanja ni za svog voljenog vođu da shvate da se klanja maloj Litvaniji ili još slabijoj Estoniji. Njima se on sada dodvorava i nastoji da ih zadovolji kako bi dobio šargarepu kojom može da maše pred Srbima i uz njenu pomoć kupi još koju godinu za pljačkanje ove zemlje.


O tome se radi kada Vučić plasira priču o američkim sankcijama NIS-u. I nije prioritetno bitno da li će iz te firme biti potisnuti Rusi (koji kao i Amerikanci sa njim diluju), već da li će mu proći još jedna velika prevara Srbije. Aleksandar Lažljivi stoji iza američkih energetskih sankcija (dogovorio ih je, da to ne zaboravimo, u instrumentalnom vidu za ono što je naumio sa odlazećom ekipom iz Bele kuće) da bi, iz svojih egoističnih interesa, otkočio EU integracije. I uz to se sa svojom ekipom dodano „omastio“. Zamislite samo kakav se prostor za malverzacije otvara u kontekstu netransparentne preraspodele kolača zvanog NIS? Pri tome ne zaboravimo i koliko postoji nadstrešnica na benzinskim pumpama koje mu pripadaju, sa posledicama koje iz koruptivno-mafijaške vladavine ovom zemljom i njenim resursima proizlaze za njene građane.
Autor je istoričar i politički analitičar
 

Vučić stoji iza sankcija NIS-u: Tekst Dragomira Anđelkovića

Dragomir Anđelković danas 14:01

„Naš“ predsednik se drži starog sektaškog principa: svi koji nisu „mi“ na neki način su moji neprijatelji. Pod onim „mi“ podrazumeva svoju, po severnokorejskom modelu, vladajuću porodicu, i njene sluge višeg ranga.

Protiv svih drugih – bile to njegove obične pristalice ili oponenti – permanentno vodi svojevrstan rat u nekom vidu: ispira im mozgove, zastrašuje ih, pljačka ih i ko zna šta sve još radi. I obični naprednjaci za njega nisu ništa drugo nego ovce u toru koji je oteo, te ih beskrupulozno tretira kao puki resurs.
U okolnostima kada je u stalnom „ratnom“ pohodu protiv većeg dela Srbije, svakako ima na umu suštinu Čerilovih reči: „U ratu je istina toliko dragocena da moramo da je čuvamo karaulama laži“. Britanski, nesumnjivo demokratski lider, u vidu je imao nacionalne interese u „klasičnom“ ratu protiv spoljnih neprijatelja, srpski uzurpator vlasti misli na svoje lične i porodične račune u verbalnom građanskom sukobu dugog trajanja, ali metodologija je ista. Laži se produkuju i šire na sve strane.
Dragomir Anđelković
foto FoNet Milica Vučković
Tako stoje stvari i sa aktuelnom pričom o američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije. Ne zato što one u nekom vidu postepeno ne postaju realne, već stoga što nisu primarno vašingtonske. Zapravo, verovali ili ne, Vučićeve su! On u SAD ima brojne, formalne i neformalne, agente uticaja, koji su plaćeni našim sredstvima, ali ne rade za Srbiju već za njega lično. Nije im bitna, recimo, odbrana teritorijalnog integriteta naše države u vezi sa Kosovom i Metohijom ili ekonomska perspektiva građana Srbije u celini, već očuvanje kartel-autokratije koju u najgorem vidu, nažalost, imamo.

Sada kada je ona ugrožena usled studentsko-građanskog demokratskog, mirnodopskog „ustanka“, ovdašnji postmoderni diktator hitno mora da postigne nekakav „pompezni“ uspeh koji propagandno može drastično da uveća i neko vreme eksploatiše. Mogućnost za to jedino vidi u otvaranju sa Briselom – posle višegodišnje pauze u „obogaćivanju“ našeg EU pregovaračkog procesa – klastera 3. Pošto je, nominalno, strateški cilj Srbije članstvo u Evropskoj uniji – oko čega se slažu skoro sve vladajuće i opozicione parlamentarne stranke – samozvani vrhovni komandant Alek svoj čamac za spasavanje sada zove: „evropski klaster“.

Da bi u njega uskočio u finišu mora da odobrovolji baltičke države, Poljsku i još neke članice EU, koje smatraju da je ruski uticaj u Srbiji prevelik. NIS je tako određen da bude moneta za potkusurivanje. „Da“ za nastavak EU integracija predviđeno je da bude plaćeno makar kresanjem ruskog vlasničkog udela u pomenutoj kompaniji do manjinskih razmera, ako ne i potpunim potiskivanjem Rusa iz nje. Kako će to biti obavljeno, da li zamenom direktnog ruskog prisustva u njoj indirektnim (preko Azerbejdžana) ili na neki drugi način, Vučić će pokušati da dogovori sa Putinom (nudeći razne kompenzacije).
Pošto Rusi do sada za to nisu hteli ni da čuju, jer energetski uticaj za Moskvu kao i Zapad nije samo profitno već i geopolitičko pitanje, Vučić je podigao ulog. Lakše i jeftinije mu je da to uradi preko starih lobista u SAD nego da čeka inauguraciju Trampa i onda se dogovora sa njegovim ljudima (to bi em bilo skuplje, em je pitanje da li se Alekova kombinacija oko NIS-a uklapa u njihove planove; konačno ističu mu rokovi za Klaster 3). Još nešto je bitno: Kremlj ne shvata mnogo ozbiljno Brisel a tim pre bilo koji drugi EU centar moći ponaosob.
Oni su bitni za nejaki Beograd ali ne i Moskvu. Njoj je i dalje Amerika ključni zapadni faktor koji uzima u obzir. A i srpska javnost je bar donekle na sličnim pozicijama. Vučić može plačnim očima da pogleda svoju publiku i lažljivo joj poruči: „zbog vas se tresem od straha pred Ujka Semom i pokušavam da ga umilostivim da ne zlostavlja Srbiju“. To pozersko poniženje će nekako razumeti njegovi polureformisani radikali koji se, šta god o njoj mislili, sećaju šta može Amerika kada se razgoropadi. Opet, oni ne bi imali razumevanja ni za svog voljenog vođu da shvate da se klanja maloj Litvaniji ili još slabijoj Estoniji. Njima se on sada dodvorava i nastoji da ih zadovolji kako bi dobio šargarepu kojom može da maše pred Srbima i uz njenu pomoć kupi još koju godinu za pljačkanje ove zemlje.


O tome se radi kada Vučić plasira priču o američkim sankcijama NIS-u. I nije prioritetno bitno da li će iz te firme biti potisnuti Rusi (koji kao i Amerikanci sa njim diluju), već da li će mu proći još jedna velika prevara Srbije. Aleksandar Lažljivi stoji iza američkih energetskih sankcija (dogovorio ih je, da to ne zaboravimo, u instrumentalnom vidu za ono što je naumio sa odlazećom ekipom iz Bele kuće) da bi, iz svojih egoističnih interesa, otkočio EU integracije. I uz to se sa svojom ekipom dodano „omastio“. Zamislite samo kakav se prostor za malverzacije otvara u kontekstu netransparentne preraspodele kolača zvanog NIS? Pri tome ne zaboravimo i koliko postoji nadstrešnica na benzinskim pumpama koje mu pripadaju, sa posledicama koje iz koruptivno-mafijaške vladavine ovom zemljom i njenim resursima proizlaze za njene građane.
Autor je istoričar i politički analitičar
FPxu-J2WQAMah3s.jpgScreenshot_209.jpg677z381-2-Untitled-1-664e29732ea56.jpg308673009_184404374123089_3452750315467529364_n.jpgimages.jpgturko-daudov.jpg1b1deeec-8ad3-4269-a4fb-bb7bebd9765d_w1080_r0_s.jpg1668610853-Vucic-Kadirov-Ceceni-LGBT-Deca.jpg421975074_275681378875710_5463045219234266067_n.jpg677z381-2-Untitled-1-664e29732ea56.jpg
 

Banke u subotu gase račune NIS-u, preti li i zatvaranje pumpi?​


Srpska energetika je u teškoj poziciji, jer je sistem decenijama zanemarivan po pitanju investicija, a što se tiče bezbednosti, sa devirsifikacijom snabdevanja krenulo se tek nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine. U trenutku kada je Evropa uvela sankcije Rusiji, Srbija je ostala jedina država u kojoj je celokupan naftni sistem u rukama Gasproma, kom su Sjedinjene Države u januaru uvele sankcije. Vlasti u Srbiji su zatražile odlaganje početka njihove primene, međutim, prema izvorima Nove ekonomije, koji detaljno poznaju situaciju u NIS-u, sigurnost snabdevanja će u narednim danima biti pod velikim znakom pitanja.

Kako saznajemo, banke u Srbiji odredile su subotu, 22. februar, kao dan kada će zatvoriti račune NIS-a i prestati da obavljaju transakcije s tom firmom. Ovakva odluka će imati dramatične posledice po NIS, ali to nije kraj problemima ni za NIS ni za građane.

„Firma prestaje da postoji kada joj ugase račune. Sve i da neko hoće da krši sankcije, nema kako da uplati novac NIS-u. Vlada Srbije zaista ne sme da se igra sa tim jer i sama može da dođe pod udar sankcija“, kaže sagovornik Nove ekonomije i dodaje da ono što se predlagalo kao rešenje, da posrednici kupuju naftu i preprodaju NIS-u, nije ostvarivo jer bi i oni došli pod udar sankcija.

I drugi izvor Nove ekonomije potvrđuje da će banke prestati da sarađuju sa NIS-om, osim možda Poštanske štedionice koja je u vlasništvu države. Sem toga, još jedna banka za sada planira da nastavi da servisira NIS sve do 27. februara, nadajući se političkom dogovoru u poslednjem trenutku.

Posledica zatvaranja NIS-ovih računa u bankama je, prema rečima osobe upućene u naftne sankcije, da će ubrzo potom sa radom prestati i NIS-ove benzinske stanice. Ukoliko neka banka još bude držala račun kompanije otvoren, to bi za nekoliko dana moglo da produži njihov rad. Kompanija je, po izvorima sa kojima je Nova ekonomija razgovarala, razmatrala mogućnost da nastavi da radi primajući samo gotovinu na pumpama, u slučaju da joj bude onemogućen prihvat kartica, ali je zaključeno da bi takav način rada u praksi bio neizvodljiv i da bi kompanija u svakom slučaju imala problem sa svim ostalim plaćanjima koja se moraju izvršiti u okviru bankarskog sistema.

Ali, iako gorivo možda neće moći da se toči na pumpama koje su u vlasništvu NIS-a, sve ostale benzinske stanice će nastaviti normalan rad u Srbiji, kao što su OMV, MOL, Shell i druge. Iz MOL-a su za RTS potvrdili da su spremni da udvostruče isporuke goriva Srbiji i da sa mađarskim i srpskim vlastima rade na pojednostavljivanju procedura za njegov transport. Osim toga, i Srbija ima rezerve nafte i goriva dovoljne za dva meseca, a uz to i sam NIS ima svoje rezerve. Međutim, pitanje je načina dopreme ovog goriva potrošačima u slučaju da NIS-ove pumpe budu zatvorene.

Prema podacima NIS-a, ta kompanija na tržištu Balkana upravlja mrežom od preko 400 benzinskih stanica u dva brenda – NIS Petrol i premijum brend GAZPROM. Prema podacima Ministarstva spoljne i untrašnje trgovine Srbije iz maja prošle godine u Srbiji ima 1.529 benzinskih stanica, od toga NIS vodi 324, a više od sto imaju Lukoil i Knez petrol.

Međutim, NIS drži oko 80 odsto srpskog tržišta naftnih derivata, a gledano samo u maloprodaji nešto manje od pola, zbog čega nema sumnje da bi prestanak rada ove kompanije izazvao jak poremećaj na tržištu goriva.

Višedecenijska upozorenja energetskih stručnjaka da snabdevanje energentima mora da bude raspoređeno na različite države i oblike u Srbiji nisu urodila plodom. Tek poslednje dve godine povećana su ulaganja u energetku, tako da je država u geopolitičkom prestrojavanju izgubila trku za bezbednosno otpornim energetskim sistemom. Kao i mnogo puta pre toga, ulaganja su otišla uglavnom u EXPO, stadione, puteve, naoružanje. Sa energetskim sistemom se ponovo kasno bavimo i to pod pritiskom sankcija.

JANAF i snabdevanje​

Iz JANAF-a, hrvatskog naftovoda kojim se NIS snabdeva svom svojom naftom iz uvoza, za Novu Ekonomiju kažu da se i dalje nadaju izuzeću od sankcija.

„JANAF d.d. je putem svojih američkih advokata i u koordinaciji s Vladom Republike Hrvatske uputio OFAC-u zahtev za dobijanje licence za implementaciju ugovora s NIS-om. OFAC ima ovlašćenja da dopusti izuzetke u sklopu pojedinih programa sankcija te očekujemo kako bi se za primenu ugovora o transportu nafte koji imamo s NIS-om, mogla dobiti licenca za takve izuzetke. Nikome nije u interesu da Srbija ostane bez sigurnog snabdevanja naftom te verujemo kako će doći do kompromisnog rešenja koje će omogućiti ispunjenje ugovornih obveza prema NIS-u,“ kažu iz JANAF-a.

Goran Radosavljević, preofesor sa FEFA fakulteta, za našu redakciju ranije je rekao da sumnja da će bilo koja kompanija iz SAD biti zainteresovana za NIS, jer su se pojavile glasine da bi američki Shell mogao da bude potencijalni kupac.

„Mol možda nema ekonomski interes, jer imaju dovoljno svojih rafinerija, ali ima politički interes da kupi NIS. Realnije mi izgleda da se pojave neki igrači sa Bliskog istoka. Ne bi me iznendilo da Rusi ne žele da prodaju svoj udeo. Oni nemaju interes da izađu odavde, osim ako ih neko ne natera, a ja ne vidim da ih neko tera. Ako odluče da ostanu, kompanija može da propadne i to onda stvara problem državi. U tom slučaju država bi bila naterana da stavi firmu pod svoju kontrolu“, kaže Radosavljević.

NIS je prodat za 400 miliona evra 2008. godine Gaspromu.

Pod sankcijama SAD, osim NIS-a kojem je posredno preko Gasproma onemogućeno poslovanje, i lokalni političari su se našli na ovoj listi, i to aktuelni ministri Aleksandar Vulin i Nenad Popović.

https://novaekonomija.rs/vesti-iz-z...gase-racune-nis-u-preti-li-i-zatvaranje-pumpi
 
I posle neko kaže Hrvatska ruši Vučića a Plenki se bori kao lav oko NIS. :lol:
Postoji hrpa fotografija po raznim summitima gdje ih je objektiv uhvatio kako "neslužbeno" pričaju u četiri oka, a baš to je ono što istinski vrijedi.
Kada su objektivi upaljeni, političari lažu, takva im je ćud, međutim, daleko od reflektora javnosti, kroji se prava politika.
Председник Републике Србије, Господин Председник Александар Вучић i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Gospodin Premijer Andrej Plenković, poput Sv. Ćirila i Metoda su; dvije strane jedne medalje.
 

Banke u subotu gase račune NIS-u, preti li i zatvaranje pumpi?​


Srpska energetika je u teškoj poziciji, jer je sistem decenijama zanemarivan po pitanju investicija, a što se tiče bezbednosti, sa devirsifikacijom snabdevanja krenulo se tek nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine. U trenutku kada je Evropa uvela sankcije Rusiji, Srbija je ostala jedina država u kojoj je celokupan naftni sistem u rukama Gasproma, kom su Sjedinjene Države u januaru uvele sankcije. Vlasti u Srbiji su zatražile odlaganje početka njihove primene, međutim, prema izvorima Nove ekonomije, koji detaljno poznaju situaciju u NIS-u, sigurnost snabdevanja će u narednim danima biti pod velikim znakom pitanja.

Kako saznajemo, banke u Srbiji odredile su subotu, 22. februar, kao dan kada će zatvoriti račune NIS-a i prestati da obavljaju transakcije s tom firmom. Ovakva odluka će imati dramatične posledice po NIS, ali to nije kraj problemima ni za NIS ni za građane.

„Firma prestaje da postoji kada joj ugase račune. Sve i da neko hoće da krši sankcije, nema kako da uplati novac NIS-u. Vlada Srbije zaista ne sme da se igra sa tim jer i sama može da dođe pod udar sankcija“, kaže sagovornik Nove ekonomije i dodaje da ono što se predlagalo kao rešenje, da posrednici kupuju naftu i preprodaju NIS-u, nije ostvarivo jer bi i oni došli pod udar sankcija.

I drugi izvor Nove ekonomije potvrđuje da će banke prestati da sarađuju sa NIS-om, osim možda Poštanske štedionice koja je u vlasništvu države. Sem toga, još jedna banka za sada planira da nastavi da servisira NIS sve do 27. februara, nadajući se političkom dogovoru u poslednjem trenutku.

Posledica zatvaranja NIS-ovih računa u bankama je, prema rečima osobe upućene u naftne sankcije, da će ubrzo potom sa radom prestati i NIS-ove benzinske stanice. Ukoliko neka banka još bude držala račun kompanije otvoren, to bi za nekoliko dana moglo da produži njihov rad. Kompanija je, po izvorima sa kojima je Nova ekonomija razgovarala, razmatrala mogućnost da nastavi da radi primajući samo gotovinu na pumpama, u slučaju da joj bude onemogućen prihvat kartica, ali je zaključeno da bi takav način rada u praksi bio neizvodljiv i da bi kompanija u svakom slučaju imala problem sa svim ostalim plaćanjima koja se moraju izvršiti u okviru bankarskog sistema.

Ali, iako gorivo možda neće moći da se toči na pumpama koje su u vlasništvu NIS-a, sve ostale benzinske stanice će nastaviti normalan rad u Srbiji, kao što su OMV, MOL, Shell i druge. Iz MOL-a su za RTS potvrdili da su spremni da udvostruče isporuke goriva Srbiji i da sa mađarskim i srpskim vlastima rade na pojednostavljivanju procedura za njegov transport. Osim toga, i Srbija ima rezerve nafte i goriva dovoljne za dva meseca, a uz to i sam NIS ima svoje rezerve. Međutim, pitanje je načina dopreme ovog goriva potrošačima u slučaju da NIS-ove pumpe budu zatvorene.

Prema podacima NIS-a, ta kompanija na tržištu Balkana upravlja mrežom od preko 400 benzinskih stanica u dva brenda – NIS Petrol i premijum brend GAZPROM. Prema podacima Ministarstva spoljne i untrašnje trgovine Srbije iz maja prošle godine u Srbiji ima 1.529 benzinskih stanica, od toga NIS vodi 324, a više od sto imaju Lukoil i Knez petrol.

Međutim, NIS drži oko 80 odsto srpskog tržišta naftnih derivata, a gledano samo u maloprodaji nešto manje od pola, zbog čega nema sumnje da bi prestanak rada ove kompanije izazvao jak poremećaj na tržištu goriva.

Višedecenijska upozorenja energetskih stručnjaka da snabdevanje energentima mora da bude raspoređeno na različite države i oblike u Srbiji nisu urodila plodom. Tek poslednje dve godine povećana su ulaganja u energetku, tako da je država u geopolitičkom prestrojavanju izgubila trku za bezbednosno otpornim energetskim sistemom. Kao i mnogo puta pre toga, ulaganja su otišla uglavnom u EXPO, stadione, puteve, naoružanje. Sa energetskim sistemom se ponovo kasno bavimo i to pod pritiskom sankcija.

JANAF i snabdevanje​

Iz JANAF-a, hrvatskog naftovoda kojim se NIS snabdeva svom svojom naftom iz uvoza, za Novu Ekonomiju kažu da se i dalje nadaju izuzeću od sankcija.

„JANAF d.d. je putem svojih američkih advokata i u koordinaciji s Vladom Republike Hrvatske uputio OFAC-u zahtev za dobijanje licence za implementaciju ugovora s NIS-om. OFAC ima ovlašćenja da dopusti izuzetke u sklopu pojedinih programa sankcija te očekujemo kako bi se za primenu ugovora o transportu nafte koji imamo s NIS-om, mogla dobiti licenca za takve izuzetke. Nikome nije u interesu da Srbija ostane bez sigurnog snabdevanja naftom te verujemo kako će doći do kompromisnog rešenja koje će omogućiti ispunjenje ugovornih obveza prema NIS-u,“ kažu iz JANAF-a.

Goran Radosavljević, preofesor sa FEFA fakulteta, za našu redakciju ranije je rekao da sumnja da će bilo koja kompanija iz SAD biti zainteresovana za NIS, jer su se pojavile glasine da bi američki Shell mogao da bude potencijalni kupac.

„Mol možda nema ekonomski interes, jer imaju dovoljno svojih rafinerija, ali ima politički interes da kupi NIS. Realnije mi izgleda da se pojave neki igrači sa Bliskog istoka. Ne bi me iznendilo da Rusi ne žele da prodaju svoj udeo. Oni nemaju interes da izađu odavde, osim ako ih neko ne natera, a ja ne vidim da ih neko tera. Ako odluče da ostanu, kompanija može da propadne i to onda stvara problem državi. U tom slučaju država bi bila naterana da stavi firmu pod svoju kontrolu“, kaže Radosavljević.

NIS je prodat za 400 miliona evra 2008. godine Gaspromu.

Pod sankcijama SAD, osim NIS-a kojem je posredno preko Gasproma onemogućeno poslovanje, i lokalni političari su se našli na ovoj listi, i to aktuelni ministri Aleksandar Vulin i Nenad Popović.

https://novaekonomija.rs/vesti-iz-z...gase-racune-nis-u-preti-li-i-zatvaranje-pumpi


Dakle....banke obustavljaju sve kad...?
Bas na datum 22.2. :whistling:

Idemo odmah na Teorije zavera da to upisemo na pravo mesto ! :kpozdrav:


...
 

Back
Top