TURČINE PRIJATELJU, mnogo popzdrava I DUGO TE NIJE BILO. Nacrt ZAKONA o kojem ti govoriš i pitaš, TREBA BITI USVOJEN u Skupštini do kraja godine, ukoliko bude dobio zeleno svetlo od ODBORA za PRAVOSUĐE u Skupštini R. Srbije i od Vlade RS.
ŠTA je specifično i kobno za nas KVP. Da ne bi ti ja prepričavao odredbe Zakona, citiraću i otkucati tekst PETICIJE ADVOKATSKE KOMORE BEOGRADA, upućena SKUPŠTINI REPUBLIKE SRBIJE - ODBORU ZA PRAVOSUDJE :
U čl. 2. st. 2. ( " Na neizmirene obaveze iz st.1. ovog člana, obračunava se zakonska zatezna kamata za period od dana dospelosti pojedinačnog mesečnog iznosa, zaključno sa 31. 12. 2010. godine ), pisci nacrta Zakona su izvršili izmenu odredbi čl. 262., čl. 266., i od čl.277. - 279. Zakona o obligacionim odnosima (ZOO), odnosno ove odredbe VIŠE NE POSTOJE u ZOO za ovu grupu građana, jer ne priznaju pravo na zakonsku zateznu kamatu na osnovu duga i troškove postupka.
U čl. 8. ( "Danom stupanja na snagu Zakona, PREKIDAJU se svi započeti parnični postupci u kojima se tužbenim zahtevom potražuje dug po osnovu delimičnog usklađivanja penzija i novčanih naknada i ne mogu biti postavljeni do 01. januara 2014. godine), citiranog Zakona, pisci nacrta Zakona predlažu da se nakon stupanja na snagu Zakona prekinu svi započeti sudski sporovi prema dužniku - Fondu za SOVO i ne mogu biti nastavljeni pre 01.01.2014. godine.
Postavlja se pitanje, da li zakonodavna vlast, čiji izvršni organi su DUŽNICI može na taj način da postupa i da se sada predloženim, a kasnije verovatno donetim Zakonom može MEŠATI U RAD SUDSKE VLASTI.
Sa ovakvim predlogom za veliku grupu građana je stavljen van snage deo Zakona o parničnom postupku (ZPP), konkretno odredbe čl. 123., gde je propisano da sud odluke donosi u obliku presuda i rešenja i odredbe čl. 1. i 2. citiranog Zakona, kao i odredbe čl. 214. i čl. 215. gde je propisano kada se postupak može prekinuti ili doneti odluka o zastajanju postupka.
U citiranim odredbama koje regulišu prekid postupka i zastajanje nema OSNOVA da bi DUŽNIK mogao na takav način predložiti prekid postupka, pa i ako bi ovaj dužnik bio država.
Mi smatramo (advokati) da je ovakav postupak NEČUVENO MEŠANJE zakonodavne vlasti U RAD SUDSTVA, odnosno SUDSKE VLASTI. Ako se ovakav nacrt Zakona usvoji to će biti LEPI PRIMER NEVEROVATNO TEŠKIH POVREDA LJUDSKIH PRAVA, a koja su ZAGARANTOVANA odredbom čl. 1., čl. 18., čl. 36. i čl. 145. USTAVA Srbije, Zakona o zaštiti ljudskih prava i Konvencije o zaštiti ljudskih prava Evrope i drugih propisa .
Prijatelju na osnovu ovoga sam zaključi koliko smo mi pravna država i demokratska Vlada u našoj državi, ukoliko stvarno prodje ovaj nacrt zakona . Pozdravljam te i čujemo se !!!