Rimljani nisu etnicko jezgro Vlaha ..Jezik Vlaha je prepun slovenskih reci. Proslih dva veka iz rumunskog jezika je izbacen veliki broj slovenskih a uvodjen visi broj francuskih, latinskih i italijanskih reci. Pre skoro dva veka Rumuni su promenili pismo od starocrkvenoslovenskog u latinici. Toponimija Rumunije jos uvek se lije slovenskim nazivima.
Onda se slažemo u ovome. Samo po ovome što s napisao, kao da su Vlasi Sloveni - teritorija na kojoj žive je slovenska (zbog toponima), veliki deo jezičnog fonda slovenski, kroz srednji vek ćirilica i staroslovenski- sve uredno u skladu sa slovenskim okruženjem.
Sve to ukazuje na vekovnu asimilaciju Slovena od strane Vlaha, odnosno Rumuna.
Ovo si sad napisao kao da su Vlasi oduvek tu pa su asimililovali Slovene "u sebe" ? Da je tako, toponimi bi bili vlaški, i asimilovaniSloveni bi primili vlški jezik, obično tako bude.
Uprkos tome, Walha za Germane a Vlah za Slovene je oznacavao zitelja Rimskog Carstva.
To ne može da bude, pošto ne postoji termin Vlah u vreme Rimskog carstva (raspadnutog pre kraja V veka), a nema ni Slovena, po zvaničnoj nauci. Čak i tamo daleko, u Novgorodu, u oblasti reke Vološke , za to vreme ne možeš da potvrdiš ni slovenski narod, ni vlaški poseban narod, itd..
Vlasi su poceli primiti hriscanstvo cetvrtog veka i to na latinskom.
Ovo ponavljaš bez ikakve argumentacije- ima li rukopisa o pokrštavanju paganskih Vlaha u 4.veku? Ima li pomena Vlaha uopšte u 4.veku (od 9og ima, ali razlika je 500 godina)
Emilijane, kako to jedan drevni narod, živevši na istom terenu gde je i danas a pre opsade Rimljana formira reči? Za mamu i tatu uzima od Latina ( čuveni latinski "tatko" ...znači najkasije do kraja V veka)- znači nije znao za pojmove mame i tate pre dolaska Rimljana u Evropu i širenja istih po Evropi...., zatim, mama i tata ne prave decu čak ni slučajno, sve dok ne stignu Arbanasi u Evropu u 11. veku, rašire se sa juga Balkana do (manje južnog)) juga Balkana napr- do 15. veka i tek onda Vlasi čuju da osim odraslih jedinki postoje i bebe, deca, pa postoje i sopstvena deca, i uzmu od Arbanasa termin za dete ?
Ko-pile/Kopilj je, svejedno iz kog jezika došla u srpski, vrlo jasno definisana u srpskom i logično se upotrebljava: od klade pada iver(je), a "piljak" još dalje
Čak i pozder (od konoplje) je vrsta piljevine, pilotine, tarotine- vrlo sitan i dalek (i nepotreban) produkt testerisanja, tarenja itd ( mašti na volju za brojne sinonime dotičnog akta)
http://www.vokabular.org/forum/index.php?topic=8206.0
Postoji i piljak (onaj što je služio za igru dece) - deo svinjskog papka raskuvanog za buduće pihtije, što bi, prenosno (kao mali komad nečega) moglo da znači da je k'o pilj(ak) dete=deo čoveka, odn.mali čovek. Čak i "upiljiti se" pokazuje isti koren, da opišem to kao " suziti pogled na skroz majušan", kao što je piljak , odnosno k'o piljče.
Дајкуце, previse tumacis istoriju iz jezika. Mesavina latinskih, slovenskih, itd reci u vlaskom, odnosno rumunskom, ne znaci da su reci "stranih" izvora uvele te pojmove nego da su te "strane" reci zamenile starije "domace" reci.
Na primer na vlaskom (rumunskom) kokoska se naziva găina (гаина) a petao se naziva cocoș (кокош). Găina je iz latinskog a cocoș iz slovenskog. Da li to znaci da su Vlasi znali samo za kokoske a ne za petlove?
I gresis kad govoris o iskvarenom latinskom. To je bio narodni latinski jezik.
A sto se tice sile i nasilja, koje je tvoje misljene o Caru Dusanu? Zasto su ga nazivali Silnim?
+A da li znamo te prve reči ? Da su sačuvane bilo gde, u bilo kojoj kolibi?Strane reči u 9. veku napr. možeš samo od stranca da čuješ, znači uživo.
+Primer za kokoš(koja je petao) meni je najlogičniji kad zamislim da je upao razbojnik druge rase i drugog jezika i prvu put video živinu, i pogrešno povezao-n ije ni shvatio da postoje i muški i ženski. Primeri tipa kokoš/gaina su brojni u vlaškom, napr .zašto je srpski tavan (gore)) postao patos/pod kod Vlaha (dole)).? Ko to nikad nije imao kuću pa kad je video prvi put, izmešao je pojmove?
+Svaki narodni jezik je iskvareni književni (standardni) jezik, ne kažem to pogrdno za Vlahe, kod svih je tako.Lično mislim (kao "pučki amater- etimolog") da je svaki narodni jezik vredniji i sadržajniji od svakog književnog (koji je sterilisan), ali oni koji naprave
standard jezika i njihovi sateliti stalno posle tvrde da je ono od čega je nastao isti književni- iskvarena varijanta (jer sene uklapa u dogmatska kabinetska pravila). Kad bi ti, napr, počeoda pišeš da je keltski, galski i etrašanski govor bio osnova za stvaranje latinskog književnog, ja bih te zdušno podržala- jer mi je to logičnije nego da su svi jezici sveta "iskvaren" kratkotrajni latinski.
+Dušan je (posthumno) dobio nadimak Silni iz istog razloga iz koga je i Šarlo/Karlo postao Veliki (iako mu je otac bio Pipin Mali)), i slični primeri.
Legenda o džinovskom rastu je možda doprinela takođe.