Vaš omiljeni Filozof

pa naravno da voli. evo par citata iz knjige koji to pokazuju :mrgreen:

--

I kao sto je jednom Bog stvorio ceo svet iz sebe, tako ce doci vreme kada ce svet srasti i iz njega nastati Bog. Iz cega sledi...

Tajna Boga. Suprotno popularnom verovanju, On ne voli da bude "van" sveta, vec unutar njega, gde se, kako On kaze, "svo dobro sra nje desava". Jer vecni neprijatelj Boga nije, niti ce ikada biti, Djavo (jer su oni u stvarnosti jedno te isto bice) vec dobra stara dosada.

--

Veza dobija najvisu vrednost tek kad se covek odrekne svih zena zarad jedne. Na isti nacin, zivot dobija najvisu vrednost tek kad se covek odrekne svih drugih mogucnosti u zivotu -- svih drugih ljudi -- zarad sebe.

--

I bas kao sto slaba stvorenja ubacuju Boga gde god osecaju slabost, tako snazna stvorenja ubacuju sebe gde god osecaju snagu. Verovati u sebe do te mere da postanes sam svoja religija. I ljudi misle da sam ateista. Nisam ja nikakav ateista, ja sam Bog.

--

"Bog ne voli seks." HAHAHAHAHA. Robovi nemaju pojma.

--

Mikronaucnici tvrde da "postoji" 4, ili 6, ili 27 dimenzija, osporavaju jedni drugima tvrdnje i pokusavaju da "pronadju" koliko tacno dimenzija "postoji". Ali dimenzija nije nesto sto postoji van mozga, vec obican pojam koji kreira mozak i projektuje na svoju okolinu kako bi je "razumeo" (drugim recima, kao sto cemo videti kasnije, da bi mogao da predvidi ponasanje okoline s ciljem da utice na nju kako on zeli.) Mikronaucnici su dakle jos jednom pomesali svoje modele realnosti sa samom realnoscu i time pomesali pitanje broja dimenzija u svetu (beskonacan broj dimenzija -- sto je isto sto i jedna dimenzija) sa pitanjem broja dimenzija u njihovim modelima (sto vise to bolje.) Sto vise dimenzija mozak moze da shvati to je mozak suptilniji i mocniji, sto je upravo razlog zasto mikronaucnici kazu da "postoji" 4, ili 6, ili 27 dimenzija, a ja beskonacno njih.

Amin:D

- - - - - - - - - -

Koja tebe poplava donese na ovaj pdf?

Bujica..preobilje..valjda:)
 
--

Mikronaucnici tvrde da "postoji" 4, ili 6, ili 27 dimenzija, osporavaju jedni drugima tvrdnje i pokusavaju da "pronadju" koliko tacno dimenzija "postoji". Ali dimenzija nije nesto sto postoji van mozga, vec obican pojam koji kreira mozak i projektuje na svoju okolinu kako bi je "razumeo" (drugim recima, kao sto cemo videti kasnije, da bi mogao da predvidi ponasanje okoline s ciljem da utice na nju kako on zeli.) Mikronaucnici su dakle jos jednom pomesali svoje modele realnosti sa samom realnoscu i time pomesali pitanje broja dimenzija u svetu (beskonacan broj dimenzija -- sto je isto sto i jedna dimenzija) sa pitanjem broja dimenzija u njihovim modelima (sto vise to bolje.) Sto vise dimenzija mozak moze da shvati to je mozak suptilniji i mocniji, sto je upravo razlog zasto mikronaucnici kazu da "postoji" 4, ili 6, ili 27 dimenzija, a ja beskonacno njih.
Tupane,te dimenzije se ne "zamišljaju" kao predstave već se do njih došlo matematički...Onim što Kant zove apriornim mislima koje ne mogu biti "predstave" uma....
Dakle ,matematičke,a ne planimetrijske dimenzije...
Kako ,recimo,možeš geometrijski predstaviti moment inercije kad je presek nosača na kvadrat tj .d na 4 stepen? Možeš da se slikaš u 4D formatu...:mrgreen:
 
Pošto moji robovi u kući gledaju tu glupost, Vendi je mislim rekla da Obožava Šopenhauera, a pošto ja imam neke knjige od Šopenhauera,kasnije mi je brat rekao da su posle toga rekli, da se sad Šopenhauer okreće u grobu, kad ga volim ja i ta Vendi illi kako se već zove...

ne znam na koju ;glupost sto se gleda' mislis, Vesnu Vukelic izuzetno volim i cenim kao jednog dvorskog pajaca, psihologa, psihoterapeuta, lepka za psihopate, ortodoksnog hriscanina i ljubitelja sopenhauera, samo ona moze da prska demone svetom vodicom sa ostroga i liscem iz getsimanskog vrta
 

Nešto si smešno uvatila?
A to je ,ustvari,tužno koliko se ovde "filozofa"drže poznatih imena iz istorijata filozofije...
Zar treba da pominjem koliko je i filozofija odmakla(mada opasno kaska)s naukama zajedno
od tih simpatičnih ,ali davno prevaziđenih filozofa...
Jeste,Marlon solidno razabira srž svakog pitanja,no sklon je da se razmeće lepotom izražavanja
(Umal ne rekoh "zgražavanja")i spada u pet -šest učesnika na Krsti koji su mudriji od mnogih
doktora filozofije kod nas...No znamo kako su se pisale disertacije...:hahaha:
(Jedan od razloga zbog kog nikad nisam seo da je pišem,a drugi je ribolov-u amfiteatru moš upecati
samo nerviranje...:mrgreen:)
 
Ja tog Marlona i ne čitam, a od ostalih nema niko pametan, sad da je neki genijalac, jedino dyionis :rotf:
Ja imam sreću što sam u 15 godini spoznao Filozofiju, a Aristotel je tek u 19.
Ma da on nije bio na krstarici, a i imo je profesora, nema mu ravna.
 
...Heraklit...L.Kolakovski...Santajana...

...Istorija nas uči , da od nje nemožemo ništa naučiti...
Santajana
...samo je na trenutke u svojoj istoriji Evropa bila vrijedna misljenja da je kolijevka Civilizacije...
Kolakovski
...sve što sam razumio ,izvrstno je , ali i ono što nijesam sigurno je izvrstno
samo za to treba biti delski ronac,
Sokrat o Heraklitu
 
Nešto si smešno uvatila?
A to je ,ustvari,tužno koliko se ovde "filozofa"drže poznatih imena iz istorijata filozofije...
Zar treba da pominjem koliko je i filozofija odmakla(mada opasno kaska)s naukama zajedno
od tih simpatičnih ,ali davno prevaziđenih filozofa...
Jeste,Marlon solidno razabira srž svakog pitanja,no sklon je da se razmeće lepotom izražavanja
(Umal ne rekoh "zgražavanja")i spada u pet -šest učesnika na Krsti koji su mudriji od mnogih
doktora filozofije kod nas...No znamo kako su se pisale disertacije...:hahaha:
(Jedan od razloga zbog kog nikad nisam seo da je pišem,a drugi je ribolov-u amfiteatru moš upecati
samo nerviranje...:mrgreen:)


Vidi ga ovaj to shvatio ozbiljno, stavise i sujeta se "pomalja" iz posta. Ma sta je bitno sto sam se ja nasmejala? :Lol:

Pa meni je smesno sto je uopste sve vas nazvao filozofima, a "razrada" je posebna stvar...
 
Sopenhauer i Nice (sem dela o zenama:mrgreen:)
A i Spinoza mi je ok
A nekad i niko
A ponekad i svako

Od Šopenhauera sam pročitao sve, osim "Svet kao volja i predstava" :lol:. Sve se kalim da počnem, al' nešto nisam ovih dana raspoložen za samomučenje. Kolko je stvarno bino pročitati to delo da bi se ušlo u srž njegove filozofije?

Inače, "Pareneze i maksime" je jedna od najboljih knjiga koja sam uopšte pročitao.
 
Od Šopenhauera sam pročitao sve, osim "Svet kao volja i predstava" :lol:. Sve se kalim da počnem, al' nešto nisam ovih dana raspoložen za samomučenje. Kolko je stvarno bino pročitati to delo da bi se ušlo u srž njegove filozofije?

Да би се ушло у срж његове филозофије битно је разумети она учења на којима је та филозофија изграђена. Он и сам то каже у уводу Света као воља пи представе. Тј. да онај ко узме то дело у руке мора претходно :

цитат
Дакле, оно што ће овде бити изложено захтева једно темељно познавање Кантове филозофије. Но ако је осим тога читалац боравио и у школи божанског Платона , он ће још боље бити припремљен да ме саслуша и да се прожме мојим идејама.

Још препоручује" О начелу разлога", што је заправо његово прво дело и увод у Свет као воља и представа ... као и на крају Индијске Веде..тј Упанишаде.

Јер како каже:
Svaka posebna izreka uzeta sama za sebe ,a koje sacinjavaju Upanisade moze da se izvede kao zakljucak misli koje ja saopstavam , mada obrnuto nikako nije tacno , to jest moja misao se ne nalazi vec u Upanisadama."Sopenhauer

Али пре свега је битно потпуно разумети Барклијев идеализам или корелативност субјекта и објекта што је темељ Шопенхаурове филозофије и филозофије уопште.

Дакле, ако тек тако узмеш Свет као воља и представа 1 а да ти ништа од овога није познато..мало ћеш тога разумети.
Зато ја препроучуујем пре свега Барклијево дело "Три дијалога између Филаса и Хилонуса" као основу , темељ, на којој ће човек зидати своју филозфску грађевину. У супротном зидаћеш у ваздуху.

пс. А ако баш инсистираш одмах на Шопенахуеру. Немој прво читати Свет као воља и представа 1 већ Свет као воља и представа 2.
 
Да би се ушло у срж његове филозофије битно је разумети она учења на којима је та филозофија изграђена. Он и сам то каже у уводу Света као воља пи представе. Тј. да онај ко узме то дело у руке мора претходно :

цитат


Још препоручује" О начелу разлога", што је заправо његово прво дело и увод у Свет као воља и представа ... као и на крају Индијске Веде..тј Упанишаде.

Јер како каже:


Али пре свега је битно потпуно разумети Барклијев идеализам или корелативност субјекта и објекта што је темељ Шопенхаурове филозофије и филозофије уопште.

Дакле, ако тек тако узмеш Свет као воља и представа 1 а да ти ништа од овога није познато..мало ћеш тога разумети.
Зато ја препроучуујем пре свега Барклијево дело "Три дијалога између Филаса и Хилонуса" као основу , темељ, на којој ће човек зидати своју филозфску грађевину. У супротном зидаћеш у ваздуху.

пс. А ако баш инсистираш одмах на Шопенахуеру. Немој прво читати Свет као воља и представа 1 већ Свет као воља и представа 2.
Tako je -kreneš od zaključnog učenja pa ispočetka...:mrgreen:
Meni je bolje i loše filozofsko promišljanje koje ima neke šanse od slepog povlađivanja,posebno
učenja univerzalnom,nekog ambicioznog filozofa prošlosti koji sebi prepotentno zadao pregolem
zadatak da odgovori univerzalno na sva pitanja postojanja...
Jezikom brda prevrtati...:hahaha:
Kastenedini letači i nevidljive zmije iz Laze su zakon...:mrgreen:
 
Да би се ушло у срж његове филозофије битно је разумети она учења на којима је та филозофија изграђена. Он и сам то каже у уводу Света као воља пи представе. Тј. да онај ко узме то дело у руке мора претходно :

пс. А ако баш инсистираш одмах на Шопенахуеру. Немој прво читати Свет као воља и представа 1 већ Свет као воља и представа 2.

Da, za ovo prvo sam čuo- neopdhodno je najpre savladati neka druga dela, a takođe je vrlo bitno držati Kanta u malom prstu. Tako sam negde pročitao.
Zato me i mrzi da počinjem jer pretpostavljam da mi mnoge stvari neće biti jasne baš zbog toga što nisam dobro prostudirao Kanta kao ni Barklijev idealizam... a indijsku filozofiju sam čitao. U "Paranezama" sam prepoznao pre svega taj istočnjački uticaj.

Uglavnom čitam prvenstveno antičke filozofe i Ničea. Mislim da se jedino kod njih može naći nešto što je primenjivo u svakodnevnom žuvotu. Naklapanja o nečemu što nije primenjivo i što nema dodira sa realnošću ne volim da čitam. Inače, razmišljam da počnem sa Fihteom... čuo sam lepe reči o njegovom delu.
 
"Pisac ovih redova međutim ništa drugo dosada nije činio nego premišljao i pribirao se:
kao filosof i pustinjak po instinktu, koji je našao svoju dobit u usamljenosti, u ostajanju po
strani, u strpljenju, oklevanju, u sporosti, kao kakav duh merač i kušač, koji je jednom već
zalutao u svaki lavirint budućnosti; kao duh augur koji gleda unazad kad objavljuje
budućnost; kao prvi savršeni evropski nihilist, koji je, pak, iživeo nihilizam u sopstvenoj duši
— koji ga je ostavio za sobom, savladao ga i izišao iz njega
."

F. Niče; "Volja za moć"
 
A kako jednom nihilisti moze Nice da bude omiljeni filozof?

Zaboravio sam Emila Siorana.

Može da bude jer mi je blizak stoicizam, a on forsira onaj koncept "amor fati" koji je meni jako primamljiv. Mimo toga, ne verujem u njegov koncept natčoveka i resantimana, mislim da je i jedno i drugo glupost, naročito u svetlu činjenice da je sam Niče bio daleko od bilo kakvog natčoveka i da je bio pun resantimana, kompleksa, gorčine i ozlojedjenosti, drugim rečima bio je sve ono što je kritikovao (na kraju je od toga i poludeo):
 

Back
Top