P. Šimunović - Hrvatski prezimenik, 2008:
"Dančul, Markul, Blasul, Jadrul (Andrija), Lovrul, Anzul, Krstul, Produl, Babul, Dobrul, Vlčul, Bakul... Barbat, Bukor, Bun, Fečor, Singur, Surdul, Njegul, Ursul, Kožul, Bukal, Dančul, Kokor/Kokora/Kukor, Korda/Kordić, Laurić, Marlović/Marlata, Mirčeta, Negoš, Prle/Prlić, Poropat, Faraguna, Bursać, Čepo, Đupor, Durdov, Đropulja/Dropulić, Furko, Kel/Kelan, Kupres/Kupreš, Kutrović/Kutrovac, Lepur, Luger, Pariš/Parišić, Roša/Rošić, Drakul, Furtul, Regul, Šanišul, Vidul, Kutul, Bambul, Didul, Musul, Šišul, Čirigul, Šikul, Mirča, Balša, Šola, Bilbija, Koran, Boban, Dejan, Princip, Sukara, Bobara, Vraneš, Peleš, Njegoš, Maras, Latas [Omar Pasha], Vidas, Dokman, Durman, Radman..."
Rodoslovlje, "Vlasi u nama svima":
"Abras(ević), Anzul(ulović), Bandul(a), Barut, Basar(ić), Basta(sić), Bazina, Beara, Bokul(ić), Botun, Brbat, Brbatović, Bulat, Bumbak, Buza(j), Buzancic, Dančul(o), Domin, Drakul(ić), Džakul(a), Gavela, Kacan, Katul(ić), Kekez, Kožul(j), Mamula, Marul(ić), Mastela, Matavulj, Sanader, Šerbula, Štedul, Šugar, Šuker, Vatav, Vrsal(o), Žužul..."
Ostala prezimena predpostavljenih vlaških korijena "Alić, Basarović, Bastašić, Bilosavić, Buljkorčić Bursić, Burzanović, Butur(ac), Dobanović, Dobrić, Hrastovačić, Lakonović, Lijačić, Luić, Milić, Milinović, Nebrilović, Pasijaković, Pavečić, Radeljić, Rasporić, Selendović, Sestić, Sestrić, Strahojević, Šubašić, Šuranović, Šutilović, Vlajnić, Vlašić, Vrsajko, Vrsajković, Vrsalović, Vukosavić, Zečković, Zokić..."
[Osobni dodatak - tipičan vlaški nastavak -ul ima i prezime Stulić/Štulić]
M. Šarić, Predmoderne etnije u Lici i Krbavi prema popisu iz 1712./14., 2009: Posebnost vlaško-bunjevačkog antroponimijskog sustava ogleda se ponajprije u značajnom udjelu (oko 20%) prezimena starobalkanskog (vlaško-arbanaškog) porijekla, što zorno svjedoči o kultrnopovijesnim slojevima i asimilacijsko-akulturacijskim procesima koji su se događali u dinarskom planinskom području još od srednjeg vijeka. Mnoga od tih prezimena motivacijski su povezana sa starom stočarskom terminologijom, ili općenito s prirodnim i sociokulturnim ambijentom vlaških stočara. U prvoj skupini su prezimena izvedena iz balkanskoromanskog jezičnog naslijeđa bilo s obzirom na tvorbenu osnovu ili na sufiksalne tvorbe:
Bačić, Bandić, Basarić, Basta, Bruja, Brujić, Bobanović, Bokulić, Bukarica, Buneta, Butorac, Čubrilo, Čuturilo, Ćupurdija, Dopuđa, Drača, Drakulić, Dukić, Dusper, Džodan, Eror, Gagulić, Galac, Galić, Galović, Guteša, Gredelj, Kecmanović, Kontić, Kordić, Krmpotić, Krneta, Kulješić, Labus, Macut, Mandarić, Maoduš, Mikulić, Orelj, Pađen, Pešut, Pezelj, Počuča, Rabatić, Radulović, Sekulić, Sovilj, Suša, Šepa, Škorić, Škundrić, Šobat, Štakić, Šulentić, Šuput, Šute, Tarbuk, Varda, Žakula, Žeželj
Drugu skupinu čine prezimena koja potječu iz još starijeg, ilirsko-tračkog etnojezičnog sloja, kako prema imenskoj osnovi:
Balen, Balenović, Baljak, Bulajić, Bulj, Čavčić, Kalanj, Kalember, Kalinić, Kekić, Kričković, Leka, Malešević, Maljković, Pupovac, Šakić, Šegan, Šegota, Šikić, Šolaja, Špal
tako i prema arbanaškim antroponimijskim sufiksima –aj i –eza:
Bastaja, Bulaja, Mataija, Saraja, Šolaja, tj. izvedenice, Krnjajić, Lemajić, Ljevnajić, Matajić, Rapajić, Suknajić, Talajić, Zirajić, te Mikez, Popeza odnosno Ivezić, Sekezović
Vlaško-bunjevački antroponimijski sklop ima još neke osobitosti, npr. prezimena na sufiks –as (Maras, Paskas, Pekas, Vitas), te augmentativna prezimena na –ina (Arežina, Javorina, Komadina, Ljuština, Matovina, Olbina, Polovina, Rukavina, Stranjina).
Ć. Truhelka (I. Mužić - Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji, 2010) popis najznačajnijih vlaških prezimenima u BiH:
Banjan, Balac, Bilbija, Boban, Bokan, Banduka, Bencun, Belen, Bender, Besara, Bovan, Čokorilo, Darda, Doman, Drečo, Đerman, Gac, Gala, Jarakula, Kalin, Kešelj, Keser, Kočo, Kalaba, Kokoruš, Kosor, Lopar, Macura, Mataruga, Pađen, Palavestra, Punja, Riđan, Šola, Šolaja, Šabat, Šurla, Šatra, Škipina, Špira, Tubin, Taor, Tintor, Kecman, Šikman, Toroman, Šuman, Karan, Šurlan, Servan
