I Rusi i Ukrajinci su ustvari miks više slovenskih plemena, a i neslovenskih. Naravno, nije riječ o istim plemenima. Tako dobar dio Ukrajinaca potiče od plemena Poljana, od kojih potiče i dio Poljaka. Ima tu još plemena. Znam da na prostoru Ukrajine ima dosta toponima sa imenom Hrvat, a nešto manje i Srbin. Pretpostavlja se da je jedno pleme Hrvata živjelo na tlu današnje Ukrajine, i da i oni sačinjavaju dio tog naroda. Želim da napomenem da u Ukrajini postoji i oblast Slavjanoserbija ili Nova Serbija koja je nastala čini mi se tokom XVIII vijeka naseoljavanjem Srba iz današnje Vojvodine, Crne Gore i ostalih krajeva sa Balkana. Diskutabilno je da li se može reči da je Kijevska Rus prva ruska država. To je zaista država koja se prva naziva Rus (Rusija), ali taj naziv će kasnije da se proširi i na ostala istočnoslovenske državice. Sam naziv Rus je preuzet od Varjaga (Vikinga) koji i nisu bili Sloveni. Nije to ništa neubičajeno - današnji Francuzi koji su pretežno Romani su uzeli ime od germanskog plemena, današnji Bugari su pretežno Sloveni a uzeli su ime od tatrskog plemena itd. Desilo se to da su taj prvi naziv za Ukrajince preuzeli Moskovljani, a pravim Rusima (Ukrajincima) ga kasnije vratili pod pomalo pežorativnim nazivom Malorusi. Kasnije će se u dioba nacionalizma krajem XIX vijeka sami Ukrajinci u okviru Ruskog carstva odreći svog izvornog naziva i prihvatiti ime Ukrajinci. To ime će opstati samo u djelovima pod Austro-Ugarskom - Rusini.
Evo linkova o Slavjanosrebiji u Ukrajini na wikipedijama:
http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0
http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%BB%D0%BE%D0%B2%27%D1%8F%D0%BD%D0%BE%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%B1%D1%96%D1%8F
http://en.wikipedia.org/wiki/Slavo-Serbia
Oko 1500. g. pr. Kr. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se nomadska plemena. Jedno od tih plemena bili su Kimerijci (IX.-VII. st. pr. Kr.), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo Homer u Odiseji, već i poznati antički autori poput Herodota, Kalimaha, Strabona. Kimerijci su zauzeli značajni prostor između Dnjestra i Dona a naselili su i krimski poluotok. Smatra se da su oni potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski Skitima, a upravo je Skitima, iranskom nomadskom plemenu iz Središnje Azije, u VII. st. pr. Kr. uspjelo potisnuti Kimerijce iz današnjih ukrajinskih stepa. U isto vrijeme Grci su počeli s osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama Crnog mora, prostoru južne Ukrajine. Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. g. pr. Kr. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – Sarmati. Skiti i Sarmati ostavili su brojne tragove koji upućuju na ratnički način života i bogatu kulturu. Veliki broj mjesta u jugoistočnoj Ukrajini danas ima skitsko ili sarmatsko porijeklo što govori o velikoj povezanosti sa tadašnjim slavenskim narodom sa prostora Ukrajine, između ostalog i sa Bijelim Hrvatima.
Na razmeđu II. st. pr. Kr. i III. st. poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put germanskog plemena Gota. Goti su ostavili velike tragove na prostorima Ukrajine i imali su intenzivan odnos sa ukrajinskim plemenima što će se kasnije pokazati korisnim za dolazak mnogobrojnih Vikinga upravo u središnju Ukrajinu. Goti i njihovi tragovi su se zadržali na poluotoku Krimu sve do 17. stoljeća. Gote će 375. godine pobijediti azijsko pleme Huni i time kratkotrajno oduzeti dominaciju. Oni su stvorili moćnu državu koja se prostirala između Dona i Karpata. Na njenom je čelu bio Atila (umro 451.), no nakon nekoliko poraza u sukobima s Rimljanima i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se.
Pradomovina Slavena nema općeprihvaćen teritorij, no postoje neki pokazatelji da je njihovo izvorište vjerojatno zapadna Ukrajina odnosno prostor između današnje Ukrajine i Poljske. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora (I.-II. st. poslije Kr.) Plinija Starijeg, Tacita, Ptolomeja, gdje se Slaveni nazivaju Venedima ili Venetima. Ipak, kultura Slavena govori da su oni živjeli na prostorima Ukrajine i istočne Poljske stoljećima ranije nego li ih se prepoznaje u pisanim izvorima, vjerojatno pod drugačijim nazivima, ili u sklopu naziva dominantnih naroda na tim izvornim prostorima. Etnonim tj. naziv Slaven se prvi puta susreće kod bizantskih autora. Po nekim izvorima Slaveni su se u V. st. podijelili na tri velike grupe: Venedi (Visla), Anti (Dnjepar) i Sklavini (Dunav). Većina povjesničara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Ukrajinsko pleme Poljani već je u 5. stoljeću izgradilo grad Kijev, koji će nakon toga osvojiti vikinški ratnici. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one Bugara i Mađara, no u to vrijeme uz pomoć Poljana i ratnih plaćenika Vikinga, već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – Kijevska Rus'.
Ovo je Hr.wiki
која наравно не спомиње ово:
narod Serboi bili sarmatsko (iransko) pleme koje je živelo u istočnoj Evropi (Sarmatia Asiatica), severno od Kavkaza. Prvi pisani pomeni "sarmatskih Srba" se mogu naći u 1. veku (69. godine), u delu Plinija Cecilija Sekundusa "Poznavanje prirode", i to u latinizovanom obliku - Serbi. Ovi "Serbi" su tu zabeleženi kao narod koji živi u Azijskoj Sarmatiji, severno od Kavkaza, pa se iz toga može pretpostaviti da su bili sarmatsko (iransko) pleme.
Posle Plinija, narod "Serbi" pominju i Tacit, Ptolomej, Prokopije, Jordanes, Vibijus, Ajnhard!