-
- Popularno:
- Da li je sinoć Vučić bio pijan?
- Jel to danas Prajd?
- Vučić: Evropski ološ koji je došao da...
- Da li je istina da žene mogu da...
- Srbin uhapšen u Ekvadoru; zaplenjeno 9...
- Skorojevićizam
- "Ovo je propala zemlja!" Poljaci...
- Alfe se raspadaju brze nego sto se...
- Америчка слобода говора је укинута?
- Preko 100.000 večeras na protestu...
Ukidanje diskriminatorskog naziva Bosna i Hercegovina - novo ime Republika Bosnjaka, Srba i Hrvata?
- Začetnik teme milospv
- Datum pokretanja
Frtajler
Legenda
- Poruka
- 57.394
Kao da se Šumadinac naljuti ako mu kažeš da je SrbinOPET, po stoti put moram PRIMITVCIMA do objašnjavam: Idi reci Hercegovcima da vicevi o 'bosancima' predstavljaju i njih! I nemoj se čuditi ako ti radi toga razvale njušku, odvratnu i licemernu!
- Poruka
- 3.301
Kakav trol, ljigavo se pravi da nije pročitao gore da je carska vojska iz Carigrada krenula u pojačanje napada na Knin koji su Otomani prije toga 20 godina neuspješno napadali sa grupama od 10 000 vojnika, pa su nakon brojnih poraza stvorili ogromnu vojsku od 25 000 vojnika za napad na Knin
Evo...
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Knin
Additional Ottoman troops from Constantinople were sent in aid to the two sanjak-beys.
Other Ottoman units made probing attacks on Knin and Skradin,[23] which were marked as the main targets in the first phase of the offensive.[25] Husrev-beg's forces raided the area around the towns of Grobnik, Ledenik, Brinje, and Modruš, in central Croatia.[20] They reached Knin in May, where Husrev-beg was joined by Mahmud-beg. The two sanjak-beys had an army of 25,000 soldiers and a large amount of artillery,
Evo, radi komparacije snaga u njihovim napadima na Ugarsku pogledajmo s kolkim snagama su osvojili Budimpeštu, poznato je svega 6000 Otomana protiv 50 000 Ugara i Austrijanaca, Ugari se nakon toga predali u cijelosti...
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Buda_(1542)
A sad tu opsadu Budimpešte brojčano i vremenski usporedimo s borbama za važne srednjovjekovne hrvatske gradove i utvrde, Sisak, Knin, Klis, Novi Zrin, Varaždin, Jajce, Krupa, neusporedivo...
Kako nisu mogli s juga okupirat Hrvatsku krenuli su u napade sa Sjevera, evo opet carska vojska napada Novi Zrin, 1644. godine sa vojskom od najmanje 100 000 vojnika, cilj je naravno bio prodor u Hrvatsku sa sjevera jer toliku vojsku bio je preogroman trošak okupit za male manevre, ali su zbog 10 000 mrtvih odustali...
https://military.wikia.org/wiki/Siege_of_Novi_Zrin_(1664)
Eto, dobio si carsku vojsku u napadu na Hrvatsku i sa juga i sa sjevera i sa istoka...
A carske vojske u napadu na Beč isto su zaustavljali Hrvati više puta...
.
GeorgeV
Buduća legenda
- Poruka
- 37.366
Nisam, Visosti...
Dobio sam slikovit prikaz malog rata, na periferiji velikih istorijskih događaja, na sporednom frontu...slučaj Zrin smo već analizirali.
A slažem se da su carsku vojsku Hrvati zaustavili dva puta na putu za Beč.
Oba puta tamo gde je to bilo bitno...u Mađarskoj...na glavnom putu.
kapetanmark
Legenda
- Poruka
- 59.829
Tutcine, nazivam ih talijanima francuzima nemcima
Frtajler
Legenda
- Poruka
- 57.394
Ne laži Bosanac, nazivaš ih Švicarcima
- Poruka
- 3.301
Nisam, Visosti...
Dobio sam slikovit prikaz malog rata, na periferiji velikih istorijskih događaja, na sporednom frontu...slučaj Zrin smo već analizirali.
A slažem se da su carsku vojsku Hrvati zaustavili dva puta na putu za Beč.
Oba puta tamo gde je to bilo bitno...u Mađarskoj...na glavnom putu.
Imam jedno pitanje za tebe i jednu komparativnu analizu...
Prvo odgovori je li zbilja realna tvoja tvrdnja da su Otomani okupili ogromnih 100 000 vojnika, sa svim troškovima koje okupljanje takve vojske podrazumijeva, da bi napali malu utvrdu Novi Zrin ?
Meni logika nalaže da su toliko vojsku okupili jer su htjeli zdrobit Hrvatsku sa sjevera koja ih je do tada ometala u napadima na Beč, jer treba znati da je tada na snazi mir Otomana sa Habsburzima i nema pohoda na Beč dok je Ugarska okupirana. Ovaj dugački mir Otomani su odlučili iskoristit da unište Hrvatsku i skupili su 100 000 vojnika namjenjenih samo nama, ali 10 000 mrtvih Otomana i deseci tisuća ranjenih obranili su Hrvatsku još jednom. Ne znam jel tebi jasan pojam 100 000 vojnika u ono vrijeme ? To nije stajaća vojska, ona nekud očigledno ide, a na Beč tada nije išla zbog tada dugotrajnog mira sa Austrijancima. Uostalom nakon iskustva sa Sigetom i Kisegom sigurno se ne bi ponovo opekli sa "tamo nekom utvrdom" da su tada htjeli na Beč. Dakako uživat ću u tvojem odgovoru geostrateškog viđenja stvari na koji te pozivam...
Slijedi komparativna analiza...
Ti kažeš da je napad na Ugarsku koju su pokorili bio ozbiljni otomanski napad, dok je napad na Hrvatsku bio mali rat ?!
Dobro, onda ćemo analizirat kako je to izgledao i točno kojim snagama, i kojim točno vremenskim intenzitetom i vremenom između bitka veliki otomanski napad na Ugarsku i mali nebitni napad na Hrvatsku, kada je koji počeo i koliko je trajao pa nek svatko sam prosudi, a punog srca radujem se i tvojoj stručnoj analizi...
OTOMANSKI NAPAD NA UGARSKU
Moguće ga je opisati u tri točke
1. Pad Beograda 1521. - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Belgrade_1521
Bilo je neuspješnih opsada Beograda i prije, ali tu su Hrvati odigrali u sastavu križarskih vojski ogromnu ulogu pa ih neću navodit
2. Bitka na Mohačkom polju 1526. - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Mohács
55 000 Otomanskih vojnika vs 25 000 ugarsko-hrvatskih vojnika i neutvrđenog broja plaćenika (do 10 000)
3. Opsada Budimpešte 1541. - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Buda_(1542)
Samo 6000 Otomanskih vojnika vs 50 000 ugarsko-austrijskih, pobili su krhke Austrijance u pomoći u ovakvim sramotnim brojkama u korist habsburga i to je kraj pokoravanja Ugarske. Još ćemo se osvrnut na Austrijance kasnije da analiziramo i njihov utjecaj, ratničku sposobnost i učinak. Ovih 6000 vodio je Sulejman Veličanstveni osobno jer 6000 uopće nije mala brojka za ona vremena, ogromne napumpane Otomanske brojke u nekim ofanzivama bile su zapravo uz pomoć Tatara koji su redovito dovlačili po 30 000 vojnika i svih otomanskih vazala zajedno. Naprimjer kod Sigeta-Beča 1566. otomanskih 100 000 vojnika obuhvaćaju zapravo i kompletnu Ugarsku vojsku pod vodstvom Zapolje kako je objašnjeno u britanskom dokumentarcu o bitci za Siget koji sam podastro...
NAPAD NA HRVATSKU
Ovo je sužena verzija jer je nemoguće opisat toliko dug rat...
Bitke koje nisu direktno linkane opisane su u danim linkovima, jer se u nekim člancima spominje više bitaka odjednom pa da se ne ponavljam, ali dakle sve je iz ovih izvora, uglavnom sa wikipedije...
Prva velika ofanziva ide još 1415. - poraz Otomana
Dakle Otomani su na Hrvatsku svom snagom iznenada krenuli i pokušali je pokorit cijelo stoljeće prije nego Ugare. Dakle prvo idu na Hrvate jer Ugare brane velike rijeke. Odmah idu sve do Zagreba, ništa nisu osvojili, dok su manji odredi prodirali sve do Slovenije, pa možemo logički zaključit da je ovo bila preogromna vojska, brojke nisu poznate pa ne želim licitirat, ali vjerojatno se radilo o carskoj vojsci u najvećem mogućem izdanju...
Pad Bosne 1463. Turci koriste da na brzinu pokušaju presijeć Hrvatsku kod Senja - poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwitweHf8aPuAhUKdxoKHUa8BSkQFjADegQICBAC&url=https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/ratovi/ratovi_turci1.htm&usg=AOvVaw0GdCWz2UydXLeTLPCerSLM
Isto pokušavaju 1467. ali su razbijeni kod Otočca na rijeci Gackoj - poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwitweHf8aPuAhUKdxoKHUa8BSkQFjADegQICBAC&url=https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/ratovi/ratovi_turci1.htm&usg=AOvVaw0GdCWz2UydXLeTLPCerSLM
Isto pokušavaju 1468. kada paša Ezebeg upada sa 20 000 vojnika, ali ne uspijeva porazit Ličane - poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwitweHf8aPuAhUKdxoKHUa8BSkQFjADegQICBAC&url=https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/ratovi/ratovi_turci1.htm&usg=AOvVaw0GdCWz2UydXLeTLPCerSLM
Opet žele 1469. presijeć Hrvatsku kod Senja ogromnom vojskom koja je toliko velika da pomoćnim trupama prodiru do Slovenije - poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwitweHf8aPuAhUKdxoKHUa8BSkQFjADegQICBAC&url=https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/ratovi/ratovi_turci1.htm&usg=AOvVaw0GdCWz2UydXLeTLPCerSLM
Ponovo 1470. upadaju u Liku sa 20 000 vojnika i ponovo ništa nisu osvojili. - poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwitweHf8aPuAhUKdxoKHUa8BSkQFjADegQICBAC&url=https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/ratovi/ratovi_turci1.htm&usg=AOvVaw0GdCWz2UydXLeTLPCerSLM
( Iz zadnjih pet primjera vidimo da su pet puta u osam godina sa ogromnim vojskama od najmanje 20 000 vojnika pokušali presijeć Hrvatsku kod Senja, što im je bio prvi strateški cilj za slamanje tada velike Hrvatske...)
Opsada Jajca 1480. - poraz Otomana
Bitka na Uni 1483. - 7000 Otomana razbila je Hrvatska vojska koji su htjeli razbit sekundarni sistem obrane na Uni - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Una
Bitka za Vrpile 1491. - 11 000 Otomana razbijeno je nakon što su promijenili taktiku pa krenuli pljačkat u dubinu pošto Liku i Senj prema moru nisu uspjeli ovladat - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Vrpile
Bitka na Krbavskom polju 1493. - prodor sa 8000 Otomanskih vojnika i poraz Hrvata koji su bez ikakve taktike pješaštvom išli na konjicu na otvorenom polju da spriječe odvođenje Hrvata u roblje - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Krbava_Field#:~:text= Battle of Krbava Field 1 Background.,See also. 5 References. More
Opsada Jajca 1493. - poraz Otomana
Otomani 18. kolovoza 1494. upadaju u Hrvatsku koristeći pobjedu na Krbavi godinu prije, te istodobno jednom ogromnom vojskom upadaju u Slavoniju, a drugom ogromnom vojskom upadaju preko Une, pustoše, pljačkaju, kolju, odvode u roblje - pobjeda Otomana
https://www.hop.com.hr/2015/08/04/h...a-protiv-turaka-dok-su-se-srbi-samo-skrivali/
Kako nisu uspjeli prepolovit Hrvatsku počinje 1502. Opsada hrvatskog kraljevskog grada Knina koji je simbolično Turcima predstavljao centar hrvatske države, opsada postaje konstantna od 1510. Vidimo u članku kako se ugare tražilo vojnu pomoć, a nisu mogli ništa poslat u pomoć, jedino je papa poslao 50 000 dukata financijske pomoći - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Knin
Opsada Krupe 1509. - poraz Otomana
Godine 1513. propada ponovo turska opsada Knina, iako je grad prije oharačila kuga i pobila pola stanovništva - poraz Otomana
Bitka kod Dubice 1513. gdje Otomani napadaju sistem obrane na UNi sa 7000 vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Dubica
Godine 1514. Ogromna turska vojska od 10 000 vojnika razbijena je na Kninu - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Knin
Godine 1515. Turci su razbijeni po prvi puta na strateški važnom Klisu - poraz Otomana
Hrvati kontraudarom razbili Otomane sve do Jajca 1518. - poraz Otomana
Bitka blizu Jajca 1519. pod hrvatskim banom Petrom Berslavićem, brojke nisu poznate ali turski poraz bio je takav da nas nakon ovoga papa Leo X. proziva bedemom kršćanstva - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Petar_Berislavić
Godine 1520. Otomani dvaput razbijeni kod Klisa - dvostruki poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Klis
Godine 1522. Otomani dvaput razbijeni kod Klisa - dvostrukli poraz Otomana
Opsada Krupe 1522. Otomani razbijeni sa sedam tisuća otomanskih vojnika vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Krupa
Godine 1523. pošto nisu mogli osvojit Knin regionalnim snagama kreće carska vojska direktno iz Carigrada na Knin , čime otomanske trupe kod Knina narastaju na 25 000 vojnika - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Knin
1523. Otomani razbijeni kod Klisa i lijepo piše u članku da napada sultanova carska armija, dakle - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Klis
Opsada Jajca 1525. i prodor hrvatskih snaga do Jajca kojim je opsada razbijena - poraz Otomana
https://www.hop.com.hr/2015/08/04/h...a-protiv-turaka-dok-su-se-srbi-samo-skrivali/
Napad na Osijek 1526. - otomanska pobjeda
Godine 1526. Otomani razbijeni kod Klisa, ako je carska armija napadala prije pitamo se kakva je bila ova za koju nema podatak - poraz Otomana
Opsada Jajca - pobjeda Otomana
Godine 1528. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana
Otomani ogromnom vojskom upali u Liku 1530. i slijedi opsada brinjske tvrđave - poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwitweHf8aPuAhUKdxoKHUa8BSkQFjADegQICBAC&url=https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/ratovi/ratovi_turci1.htm&usg=AOvVaw0GdCWz2UydXLeTLPCerSLM
Godine 1531. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana
Godine 1532. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana
Hrvati upali u Ugarsku 1532. i zauzeli Kiseg, slijedi opsada Kisega od strane 140 000 otomanskih vojnika, hrvatski ban Jurišić zaustavio ovime napad na Beč - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Güns
Godine 1534. Otomani razbijeni kod Klisa unatoč višemjesečnoj opsadi i topovskoj konstantnoj kanonadi - poraz Otomana
Godine 1535. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana
Godine 1536. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana
Godine 1536. Otomani iste godine započeli još jednom opsadu koja će trajat do pada Klisa 1537. ne znamo ukupne snage završne ofanzive, ali znamo da su samo otomanska pojačanja brojala 8000 vojnika - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Klis
Otomani godine 1536. vrše opsadu Požege i još nekih utvrda i osvajaju ih - pobjeda Otomana
Bitka kod Đakova 1537. jedina ozbiljna intervencija habsburških snaga u Hrvatskoj gdje su sa 24 000 habsburških vojnika brutalno poraženi od samo 8000 otomanskih vojnika i to na način da su imali 20 000 mrtvih habsburših vojnika, pa je bitka ostala zapamćena kao "austrijski Mohač" nakon kojega se Austrijanci više nikada u tom dijelu povijesti nisu oporavili za intervenciju van Austrije, nego su se buksali u Beču i navijali za drage Hrvate...
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwjKn_nUr6TuAhWZPewKHaG9BgIQFjAAegQIBRAC&url=https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Gorjani&usg=AOvVaw3P7anoG76-DaxXzJIY4822
Otomani 1538. zauzeli Dubicu - pobjeda Otomana
Godine 1540. Hrvati oslobodili Jasenovac - poraz Otomana
Godine 1540. Turci vrše opsadu Zrina u pounju, ne mješati ovo s Novim Zrinom - poraz Otomana
Godine 1543. Otomani provalili u Slavoniju i osvojili Čazmu, Valpovo, Pakrac, Orahovicu, Voćin i Bijelu Stijenu - pobjeda Otomana
24.08.1543. god. - Ban Petar Keglević, Juraj Frankopan-Slunjski, Stjepan Blagajski i Nikola Frankopan-Tržački zajedno s braniteljima Otočca u bitci nedaleko od Otočca potukli su tursku vojsku koja se vraćala iz Kranjske s plijenom - poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwitweHf8aPuAhUKdxoKHUa8BSkQFjADegQICBAC&url=https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/ratovi/ratovi_turci1.htm&usg=AOvVaw0GdCWz2UydXLeTLPCerSLM
Godine 1544. Otomani provalili u Božjakovinu i nanijeli nam poraz kod Konjščine. Usprkos neuspješne opsade Ustilonje osvojili su Moslavinu - pobjeda Otomana
1544. god. - Krajiška vojska pokušala je ljeti 1544. godine u silovitom napadu zauzeti tursku Udbinu, ali bez uspjeha. Tom prilikom dio turske Udbine bio je spaljen, a poginulo je i nekoliko stotina balkanskih Vlaha koji su branili ovo tursko uporište - pobjeda Otomana
Godine 1549. prva bitka kod Slunja - poraz Otomana
Godine 1550. velika turska ofanziva bez ikakvih rezultata - poraz Otomana
Godine 1552. Otomani osvojili Viroviticu i po drugi put osvojili Čazmu, Moslavinu i Kostajnicu - pobjeda Otomana
Bitka kod Đurđevca 1554. - poraz Otomana
Godine 1556. prva bitka kod Sigeta u koju su upali Hrvati, Turci je opsjedaju s 10 000 vojnika i razbijeni su potpuno - poraz Otomana
Opsada Zagreba 1557. i teški turski poraz u spomen na koji top svaki dan puca u Zagrebu i danas točno u podne - poraz Otomana
https://narod.hr/kultura/1-sijecnja...da-svijetu-jos-gricki-top-redovito-puca-podne
1559. god. - Htjedoše Turci osvojiti Drežnik, ali ih krajiški podpukovnik Hervart Auersperg među Drežnikom i Bišćem hametom potuče - poraz Otomana
Godine 1559. bitka kod Klane i veliki poraz Turaka - poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwi7n6XGn6TuAhXjCBAIHYsiAVQQFjABegQIAxAC&url=https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_kod_Klane_2._velja%C4%8De_1559.&usg=AOvVaw1yLGIDEBwAT0FhEeZadcie
Bitka kod Žirovice 1560. - poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwjT59D4n6TuAhXssYsKHfqACOMQFjABegQIAxAC&url=https://narod.hr/kultura/16-ozujka-1560-bitka-kod-zirovice-hrvati-se-ponose-jer-su-turci-u-hrvatskoj-bili-zaustavljeni-u-pohodu-na-europu&usg=AOvVaw1Czd-CNfXvWxUobpMsq4k_
Bitka kod Hrastovice 1561. gdje je nekoliko stotina hrvatskih vojnika potuklo nekoliko tisuća Otomanskih vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Hrastovica
Bitka kod Slatine 1562. - poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwin2Z_3oKTuAhULD-wKHY4vCKgQFjAAegQIAhAC&url=https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_kod_Slatine_1562.&usg=AOvVaw2J6QhsQT_Ghk3CoG6XkH4-
Bitka kod Obreške 1565. gdje je 4000 hrvatskih vojnika potuklo čak 12 000 Otomanskih vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Obreska
Opsada Krupe 1565. sa 12 000 Otomanskih vojnika protiv preostalih iscrpljenih 28 Hrvata koji se nisu htjeli predati nego su izjahali u smrt - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Krupa
Godine 1566. Bitka kod Šikloša, 3000 Hrvata upalo u Ugarsku i porazilo Otomansku vojsku na putu za Beč kod Šikloša, drsko pogubili zarobljenog Sulejmanovog milljenika Senjak Bega - poraz Otomana
Godine 1566. Druga Bitka na Sigetu, Otomani sa najvećom vojskom ikad od 100 000 - 300 000 vojnika osvojili Siget i ubili sve Hrvate, ali sami imali 30 000 mrtvih, pa sa ranjenima brojka izbačenih iz stroja doseže i do 100 000 izbačenih iz stroja, nakon čega je Sulejman Veličanstveni najveći otomanski vladar ikad krepo od živčanog sloma, a europa obranjena. Povijest je pamti kao "bitku koja je spasila civilizaciju" pošto se nikada Otomani nisu više skupili u tako velikom broju i nikada protiv sebe nisu imali slabije konsolidirane protivnike (jer su Ugari tada iznenada prešli na stranu Otomana...), pa je europa bila potpuno nespremna i na koljenima spremna da se pokori kao Ugari...
https://www.warhistoryonline.com/ancient-history/battle-saved-civilization-szigetvar-1566.html
1569. god. - Senjski uskoci pokrenuše vojnu na Perušić, savladaše tursku vojsku od 2800 vojnika, ali utvrdu nisu mogli zauzeti - neriješeno
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwitweHf8aPuAhUKdxoKHUa8BSkQFjADegQICBAC&url=https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/ratovi/ratovi_turci1.htm&usg=AOvVaw0GdCWz2UydXLeTLPCerSLM
1574.-1576. god. - Turci su zauzeli područje južno od Slunja što je uzrokovalo veliko iseljavanje stanovništva - pobjeda Otomana
Godine 1575. zabilježeno je 60 otomanskih inkurzija u hrvatski teritorij Sultana Murada III. ništa nisu osvojili - poraz Otomana
Godine 1576. Turci razbijeni pored Gvozdanskog sa 7000 otomanskih vojnika, a onda doživjeli i poraz na Gvozdanskom u neuspjeloj trodnevnoj opsadi - dvostruki poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Gvozdansko
1577. Otomani osvojili Gvozdansko sa 12 000 otomanskih vojnika protiv 300 hrvatskih vojnika koji su se borili do zadnjeg - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Gvozdansko
1578. god. - 9.000 naoružanih Hrvata iz Krajine je otišlo u obranu Bihaća jer je izostala obećana kraljevska pomoć. Potukli su nadmoćnije Turke i tako privremeno zaustavili njihovo napredovanje - poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwitweHf8aPuAhUKdxoKHUa8BSkQFjADegQICBAC&url=https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/ratovi/ratovi_turci1.htm&usg=AOvVaw0GdCWz2UydXLeTLPCerSLM
22.05.1578. god. - Vrhovni kapetan Hrvatske krajine Ivan Fernberger u bici kod Drežnika potukao je tursku vojsku (oko 2000 vojnika) koji su se vraćali s pljačkaškog pohoda u Kranjskoj - poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwitweHf8aPuAhUKdxoKHUa8BSkQFjADegQICBAC&url=https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/ratovi/ratovi_turci1.htm&usg=AOvVaw0GdCWz2UydXLeTLPCerSLM
Druga bitka kod Slunja 1584. Hrvati sa 2000 vojnika nanijeli katastrofalan poraz Otomanskoj vojsci od 9000 vojnika, tako da su Otomani imali 4000 mrtvih - poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwiMmrW0s6TuAhWqPOwKHd1MAj4QFjAAegQIARAC&url=https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Slunj&usg=AOvVaw1z54FP7fqf-l6TNulFyr_6
Bitka kod Bresta 1592. Otomani sa 8000 vojnika porazili 3000 hrvatskih vojnika - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Brest_(1592)
Opsada Bihaća 1592. Otomani ga osvajaju - pobjeda Otomana
Bitka kod Siska 1593. Hrvati sa 4000 vojnika uz pomoć 2000 habsburških vojnika porazili 16 000 Otomanskih vojnika, od čega 8000 Otomana mrtvo
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Sisak
Otomani 1593. ponovo napadaju Sisak i osvajaju ga - pobjeda Otomana
Godine 1594. Hrvati oslobađaju Sisak i Petrinju - poraz Otomana
Godine 1595. Hrvati nakratko gube Petrinju pa je opet oslobađaju - pobjeda i poraz Otomana
Druga bitka kod Bresta 1596. Hrvati sa 6000 vojnika pored siska porazili Otomane sa 8000 vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Brest_(1592)
1603. Otomansko-tatarska vojska sa 16 000 vojnika napada Varaždin, ali ih ban Trakoščanski razbija, te kreće hrvatski kontraudar u Ugarsku gdje ih razbija još jednom kod Kermieda skupa s ugarskim antihrvatskim protestantima, tzv. Bočkajevcima, nakon čega Otomani traže mir i u znak mira koji traže sami Hrvatima vraćaju Čazmu, Moslavinu, Petrinju i Rovišće - dvostruki poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwjN_5eSqqTuAhVnpYsKHV8bDasQFjAAegQIARAC&url=https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDitvanski_mir&usg=AOvVaw3Lo-knZ87hOOgHyfMJimmZ
23.09.1623. god. - Otomani su krenuli s 6000 vojnika na Otočac. 23.09.1623. god. stigli su pod Otočac. ali ga nisu napali. Otišli su osvojiti Prozor ali ih je 24.09.1623. god. porazio Vuk Frankopan i Sigismund Gusić koji su došli u pomoć iz Senja - poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwitweHf8aPuAhUKdxoKHUa8BSkQFjADegQICBAC&url=https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/ratovi/ratovi_turci1.htm&usg=AOvVaw0GdCWz2UydXLeTLPCerSLM
1642. god. - Kod Otočca su teško poraženi Turci. Hrvate su predvodili Petar Keglević, Juraj Frankopan Slunjski, Stjepan Blagojski i Nikola Frankopan Tržački. To je jedna od presudnih bitaka na području Gacke koje su zaustavile Turke - Poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwitweHf8aPuAhUKdxoKHUa8BSkQFjADegQICBAC&url=https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/ratovi/ratovi_turci1.htm&usg=AOvVaw0GdCWz2UydXLeTLPCerSLM
1651. god. - Senjski kapetan Petar grof Zrinski poduzeo je pohod na tursku Liku kada su porobili Široku kulu - poraz Otomana
1655. god. - Predvođeni grofom Petrom Zrinskim, Hrvati su prodrli do Korenice i vratili se s velikim plijenom. Te godine su dva puta pobijedili Turke. Turci su htjeli osvojiti Perušić ali ga je obranio Petar Zrinski. Iste godine je bilo nekoliko sukoba s Turcima u blizini Otočca. Zapovjednik krajiške posade u Otočcu bio je Andrija Gusić. Hrvati su se uspjeli obraniti - niz otomanskih poraza
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwitweHf8aPuAhUKdxoKHUa8BSkQFjADegQICBAC&url=https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/ratovi/ratovi_turci1.htm&usg=AOvVaw0GdCWz2UydXLeTLPCerSLM
1655. god. - Potukao je Petar Zrinski Turke kod Visibabe (Stari Perušić blizu Vrhovina), a nakon toga poharao Korenicu i sve turske posjede - poraz Otomana
1657. god. - 1657. god. - Otočani i Senjani su na Gusić polju potukli 6000 Turaka koji su porobili Brezovac, Rudopolje, Vrhovine i Dabar - poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwitweHf8aPuAhUKdxoKHUa8BSkQFjADegQICBAC&url=https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/ratovi/ratovi_turci1.htm&usg=AOvVaw0GdCWz2UydXLeTLPCerSLM
1659. god. - Potukao je Petar Zrinski Turke kod Senja koji su ponovo pokušali razbit i presijeć Hrvatsku kod Senja - poraz Otomana
1661. god. - Razorio je Petar Zrinski veliku tvrđavu (toranj na tri kata) u Širokoj Kuli i opustošio cijelo naselje. Razorio i susjedni Grebenar - poraz Otomana
Veličanstvena bitka kod Jurjevih stijena 1663. Hrvati sa 2500 vojnika smlatili Otomansku vojsku od 10 000 otomanskih vojnika - poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwitweHf8aPuAhUKdxoKHUa8BSkQFjADegQICBAC&url=https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/ratovi/ratovi_turci1.htm&usg=AOvVaw0GdCWz2UydXLeTLPCerSLM
1663. god. - Pokrenut je prvi veliki protuturski rat. Petar Zrinski je provalio u Bosnu do Bihaća i porušio turske utvrde i domogao se bogatog plijena, kad su se Turci ukorijenili u Bosni više smo mi njih pljačkali nego oni nas - poraz Otomana
Bitka za Novi Zrin 1664. - Hrvati sa 3000 vojnika izvukli neriješeno protiv 100 000 Otomanskih vojnika, i tako prisilili Otomane da odustanu od velike ofanzive na Hrvatsku iz pravca Ugarske jer su Otomani imali 10 000 mrtvih vojnika - neriješeno, a zapravo jedan najtežih Otomanskih poraza
https://military.wikia.org/wiki/Siege_of_Novi_Zrin_(1664)
Godine 1689. Lika oslobođena prodorom hrvatske vojske pod koordinacijom popa Mesića - Otomanski poraz
.
kapetanmark
Legenda
- Poruka
- 59.829
GeorgeV
Buduća legenda
- Poruka
- 37.366
1. Nije, jer to nisu zato uradili...
2. Logika ti je loša, jer se zasniva: 1. na nepoznavanju činjenica, ili, pod 2. (moj favorit, videćemo kasnije) u namernom prenebregavanju činjenica, i njihovom falsifikovanju...
Dakle, Visosti, loš si...loš si kao čovek, a nisi dobar ni kao Hrvat...
Uglavnom, evo činjenica: posle rata 1593-1606. između Turaka i Austrije je vladao generalno mir (Žitvaroški mir), ali sa gomilom malih okršaja, obostranih upada i pljački duž čitave granice od Transilvanije na istoku, preko delova Ugarske pod Austrijom, do Hrvatske na zapadu..."mali rat", u kome se Nikola Zrinski (i Petar Zrinski) naročito istakao.
U periodu tog mira je Nikola podigao Novi Zrin, 1661. godine.
Zbog sukoba uzmeđu Porte i Austrije oko izbora novog transilvanijskog kneza, 1663. je izbio novi Austrijsko -Turski rat.
Veliki Vezir Ahmed Paša Keprili (iliti kod nas i vas Ćuprilić, mada je Šiptar) je sa carskom armijom od oko 120.000 vojnika prešao Dravu kod Osjeka 22. 6. 1663. godine i krenuo na sever , za austrijskom armijom Rajmonda Montekukolija, koji se sa 40.000 vojnika povlačio u Gornju Mađarsku.
Idući za njim, turska vojska zauzima: Nove Zamki (današnja Slovačka, ), pre toga ga Turci opsedali 6 puta, pao 13.09.1663.
Njitru (takođe danas Slovačka), pre toga napadan od Turaka takođe nekoliko puta
Levice
Nograd
Dakle, očigledno je da Turska carska vojska nije krenula ni na Hrvatsku, ni na Novi Zrin...jer da je krenula na Hrvatsku, ne bi otišla na sever u Mađarsku, da zauzima tvrđave po Slovačkoj...
E, ali neko jeste krenuo na Hrvatsku: Petar Zrinski je kod Otočca 17.10.1663. potukao bosansku vojsku Smail paše Čengića.
Početkom 1664. Nikola Zrinski, iz baze u Novom Zrinu, sa većinom austrijskim trupama, čini rejd uz Dravu u pozadini Turaka sve do Pečuja.
Da mu ne bi brborali po pozadini, Ćuprilić silazi južno, opseda Novi Zrin, zauzima ga 7.7.1664. i ruši ga do temelja. Zrinski se sa vojskom povlači u unutrašnjost Hrvatske.
Posle toga, umesto da krene prema onome što ti tvrdiš da mu je bio cilj (Hrvatska), on opet ide na sever, prema onome što mu je od početka bio cilj (austrijska carska vojska) i gubi bitku protiv Montekukolija kod Sentgotharda (na Rabi, danas najzapadniji grad u Mađarskoj) 1. avgusta 1664. godine.
Posle toga je sklopljen Vašvarski mir, koji je kumovao (pored osnovnog uzroka - austrijskog carskog centralizma) pobuni iliti zaveri Zrinski-Frankopan.
Eto, Visosti, to ti je geostrateško viđenje stvari na osnovu istorijskih činjenica.
O nekim drugim stvarima koje si napisao, oprostićeš mi, odgovoriću ti narednih dana, pošto sam malo u gužvi.
- Poruka
- 3.301
1. Nije, jer to nisu zato uradili...
2. Logika ti je loša, jer se zasniva: 1. na nepoznavanju činjenica, ili, pod 2. (moj favorit, videćemo kasnije) u namernom prenebregavanju činjenica, i njihovom falsifikovanju...
Dakle, Visosti, loš si...loš si kao čovek, a nisi dobar ni kao Hrvat...
Uglavnom, evo činjenica: posle rata 1593-1606. između Turaka i Austrije je vladao generalno mir (Žitvaroški mir), ali sa gomilom malih okršaja, obostranih upada i pljački duž čitave granice od Transilvanije na istoku, preko delova Ugarske pod Austrijom, do Hrvatske na zapadu..."mali rat", u kome se Nikola Zrinski (i Petar Zrinski) naročito istakao.
U periodu tog mira je Nikola podigao Novi Zrin, 1661. godine.
Zbog sukoba uzmeđu Porte i Austrije oko izbora novog transilvanijskog kneza, 1663. je izbio novi Austrijsko -Turski rat.
Veliki Vezir Ahmed Paša Keprili (iliti kod nas i vas Ćuprilić, mada je Šiptar) je sa carskom armijom od oko 120.000 vojnika prešao Dravu kod Osjeka 22. 6. 1663. godine i krenuo na sever , za austrijskom armijom Rajmonda Montekukolija, koji se sa 40.000 vojnika povlačio u Gornju Mađarsku.
Idući za njim, turska vojska zauzima: Nove Zamki (današnja Slovačka, ), pre toga ga Turci opsedali 6 puta, pao 13.09.1663.
Njitru (takođe danas Slovačka), pre toga napadan od Turaka takođe nekoliko puta
Levice
Nograd
Dakle, očigledno je da Turska carska vojska nije krenula ni na Hrvatsku, ni na Novi Zrin...jer da je krenula na Hrvatsku, ne bi otišla na sever u Mađarsku, da zauzima tvrđave po Slovačkoj...
E, ali neko jeste krenuo na Hrvatsku: Petar Zrinski je kod Otočca 17.10.1663. potukao bosansku vojsku Smail paše Čengića.
Početkom 1664. Nikola Zrinski, iz baze u Novom Zrinu, sa većinom austrijskim trupama, čini rejd uz Dravu u pozadini Turaka sve do Pečuja.
Da mu ne bi brborali po pozadini, Ćuprilić silazi južno, opseda Novi Zrin, zauzima ga 7.7.1664. i ruši ga do temelja. Zrinski se sa vojskom povlači u unutrašnjost Hrvatske.
Posle toga, umesto da krene prema onome što ti tvrdiš da mu je bio cilj (Hrvatska), on opet ide na sever, prema onome što mu je od početka bio cilj (austrijska carska vojska) i gubi bitku protiv Montekukolija kod Sentgotharda (na Rabi, danas najzapadniji grad u Mađarskoj) 1. avgusta 1664. godine.
Posle toga je sklopljen Vašvarski mir, koji je kumovao (pored osnovnog uzroka - austrijskog carskog centralizma) pobuni iliti zaveri Zrinski-Frankopan.
Eto, Visosti, to ti je geostrateško viđenje stvari na osnovu istorijskih činjenica.
O nekim drugim stvarima koje si napisao, oprostićeš mi, odgovoriću ti narednih dana, pošto sam malo u gužvi.
Ajmooooo...
Vidi kad se vodi bitka za Novi Zrin - mjesec dana od početka šestog mjeseca do početka sedmog mjeseca, što bi gubili mjesec dana iscrpljivanjem na utvrdu ako im je cilj Beč ?
To nitko ne radi ako ide na neki primarni cilj jer je glupo i van svrhe !
Austrijanci su kao kukavice stajali blizu Zrina sa 27 000 vojnika i nisu htjeli reagirat što je kasnije rezultiralo hrvatskim revoltom protiv Beča. Turci nakon Zrina mogli su za par dana stić do Beča, ali nisu nego su mjesec dana stajali u Ugarskoj, iz čega opet vidimo da im nije bilo u planu ići na Beč. Kad su vidjeli što su Turci doživjeli na Novom Zrinu Austrijanci su ušli u Ugarsku i napali ih izranjavane nakon Novog Zrina u Monošterskoj bitci koju spominješ početkom augusta,
A ako Turci jesu htjeli ići na Beč to je onda još jedna zaustavljena ofanziva prema Beču od Hrvata...
A sad da vidimo što TURCI kažu o strateškoj važnosti Novog Zrina na svojoj wikipediji...
https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwiyvoWJi6buAhXFwosKHcOnCd0QFjABegQIARAC&url=https://tr.wikipedia.org/wiki/Zerinvar_Kalesi&usg=AOvVaw2IezjsGEB06LzTs-FZngeU
Prevedeno sa turskog...
"Sagradio ju je 1661. godine Nikola Zrinski (hrvatski: Nikola VII. Zrinski, Mađarski: Miklós Zrínyi) kako bi spriječio napredovanje otomanskih postrojbi u Hrvatsku. "
Dakle Turcima je jasno da je napad na Novi Zrin bio napad u unutrašnjost Hrvatske...
To ti je gledano iz turske perspektive...
.
Poslednja izmena:
GeorgeV
Buduća legenda
- Poruka
- 37.366
Pa naravno, šta je tu sporno?
Nije Nikola Zrinski bio idiot, naprotiv. Bio je izuzetno cenjen vojskovođa u evropskim okvirima, jer je učestvovao u 30-godišnjem ratu, gde ga je Evropa upoznala.
Njemu je bilo savršeno jasno da je mir sa Turskom varljiv, i da to što su Turci iza leđa, u Ugarskoj, nikako ne može da bude dobro.
I zato jeste izgradio Novi Zrin, kao odbranu od budućih turskih napada.
Ali, to ne menja činjenicu (gore dokazanu) da ni Novi Zrin, ni Hrvatska nisu bili cilj osmanske Ćuprilićeve vojske u tom ratu.
Jer: 1. Ako je nekome cilj Hrvatska, taj neće od Beograda otići da opseda i zauzima tvrđave u Slovačkoj, i time se bakće godinu dana, jer, tek je to glupo, o Visosti...
Ono, krenuo si na Hrvatsku, pa da prevariš Hrvate, odeš umesto 200 kilometara uz Savu pravo na Hrvatsku, jedno 200 kilometara gore u Slovačku...
2. Kad si već zauzeo Zrin, i srušio ga, a cilj ti je Hrvatska, onda bi krenuo dalje u srce Hrvatske za Zrinskim koji se povlačio, jel tako? Ne bi otišao na Austrijsku
granicu, da se sukobiš sa mnogo većom neprijateljskom vojskom, koja čuva Austriju...
Dalje, te tvoje kontemplacije o tome kako je neko ostavio na cedilu Hrvate dok su se oni hrabro borili u Zrinu, je, naravno, guslanje (jesi li ti, O Visosti, kojim slučajem Hercegovac? Pošto guslaš kao oni...
). Zrin su branili i Austrijanci i Mađari, i čak je i komanda nad odbranom bila ravnopravno deljena između Nikole Zrinskog, generala Volfganga fon Hoenloea, i generala grofa Strocija...od 3000 ljudi u posadi Zrina (koja je povremeno pojačavana od carske vojske) oko 1200 su bili Nemci, oko 700 Mađari...oko 1100-1200 Hrvati...
- Poruka
- 3.301
Pa naravno, šta je tu sporno?
Nije Nikola Zrinski bio idiot, naprotiv. Bio je izuzetno cenjen vojskovođa u evropskim okvirima, jer je učestvovao u 30-godišnjem ratu, gde ga je Evropa upoznala.
Njemu je bilo savršeno jasno da je mir sa Turskom varljiv, i da to što su Turci iza leđa, u Ugarskoj, nikako ne može da bude dobro.
I zato jeste izgradio Novi Zrin, kao odbranu od budućih turskih napada.
Ali, to ne menja činjenicu (gore dokazanu) da ni Novi Zrin, ni Hrvatska nisu bili cilj osmanske Ćuprilićeve vojske u tom ratu.
Jer: 1. Ako je nekome cilj Hrvatska, taj neće od Beograda otići da opseda i zauzima tvrđave u Slovačkoj, i time se bakće godinu dana, jer, tek je to glupo, o Visosti...
Ono, krenuo si na Hrvatsku, pa da prevariš Hrvate, odeš umesto 200 kilometara uz Savu pravo na Hrvatsku, jedno 200 kilometara gore u Slovačku...
2. Kad si već zauzeo Zrin, i srušio ga, a cilj ti je Hrvatska, onda bi krenuo dalje u srce Hrvatske za Zrinskim koji se povlačio, jel tako? Ne bi otišao na Austrijsku
granicu, da se sukobiš sa mnogo većom neprijateljskom vojskom, koja čuva Austriju...
Dalje, te tvoje kontemplacije o tome kako je neko ostavio na cedilu Hrvate dok su se oni hrabro borili u Zrinu, je, naravno, guslanje (jesi li ti, O Visosti, kojim slučajem Hercegovac? Pošto guslaš kao oni...
Ide as iz rukava...
Čuvao sam ga ko lukavo pseto sve do sad...
Dakle, Novi Zrin uopće nije napadnut 1664. lagao sam ko pas cijelo vrijeme svjesno da te navučem na priču u obrnutom smjeru koju si ispričao baš kako sam ja htio pa da te sad poklopim još jače. Dakle Otomani su stalno napadali Novi Zrin ranijih godina, a Hrvati radili brutalne kontraudare do Budimpešte tako da je on definitivno bio meta broj jedan jer se tu konstantno vodio veliki rat. Stvar je jasna, grad je na rijeci i kada nam razbiju obranu na rijeci lako će osvojit ravnicu iza rijeke... nema tu puno filozofije, kako nisu mogli sa manjim vojskama krenuli su sa 100 000, koje je po nekim povijesnim izvorima pratilo još 100 000 civila koje su Otomani tjerali za sobom...
Evo ti sad prava povijest koja je predetaljna za wikipedije...
https://www.google.com/url?sa=i&url...ved=0CA0QjhxqFwoTCPjqp86vpu4CFQAAAAAdAAAAABAK
Dakle, tako velikoj bitci prethodilo je naravno OVO
"Primjerice, Novi Zrin je bezuspješno opsjedalo 10.000 vojnika kaniškoga paše u rujnu 1663., ili oko 9.000 vojnika bosanskoga paše u listopadu iste godine. I sam se kralj Leopold pomirio s postojanjem Novoga Zrina, iako mu je smetao u održavanju mira s Osmanlijama. Vojni zapovjednici Lobkovitz i Rottal uvidjeli su da postoji golema potreba za opstojanje i održavanje ove utvrde. Car je i ovlastio generale Spiecka i Leslieja da u sluča
Zrinski je iz Novoga Zrina napadao kaniške Turke već od proljeća 1662. godine. Tada je uhitio nekoliko aga i mnogo vojnika, zbog čega je Ali-paša uložio žalbu na bečkom dvoru. Tom zgodom je čak ponudio da će srušiti nekoliko svojih utvrda, ako kralj naredi da se sruši «taj osinjak» Novi Zrin. Kasnije je Ali-paša Zrinskomu nudio utvrdu Temišvar. To je pismo Zrinski poslao kralju, a ono je bilo pročitano na Požunskom saboru, 30. svibnja 1662., gdje su redovi slavili Zrinskog zbog toga što nije prihvatio zamamnu ponudu.61 Nikola Zrinski postigao je 16. rujna 1662. još jedan uspjeh – pobijedio je tursku silu između Kaniže i Sigeta. Kralju Leopoldu nije odgovarao rat s Osmanlijama pa je krajem 1662. poslao Osmanlijama baruna Goisa da pregovara o miru. Za sklapanje mira Osmanlije su postavili i sljedeće uvjete: da kralj povuče svoje čete iz Erdelja, da nadoknadi štetu koju je Turcima učinio Nikola Zrinski, da naredi rušenje Novoga Zrina itd.62 Iz tih uvjeta vidi se koliko je Novi Zrin bio «kost u grlu» Osmanlijama i kako je bio teško osvojiv.
Usprkos izuzetno hladnoj zimi, Osmanlije su zajedno s Tatarima u siječnju 1663. napali velikom silom Novi Zrin. Nikola Zrinski se dobro pripremio za ovaj napad te se turska vojska nakon duže opsade i velikih gubitaka neslavno morala povući u Kanižu. Za odmazdu, Zrinski je već u ožujku 1663. provalio s oko 3000 vojnika na turski teritorij u Ugarskoj te paleći sela stigao gotovo do Budima – potom se s plijenom uspješno vratio u Novi Zrin i Čakovec.63 Osmanlije nisu odustajali od osvajanja Novoga Zrina, tim više jer su imali planove za daljnji prodor prema zapadu. Ovdje ćemo spomenuti samo neke značajnije opsade utvrde u kojima je posada uspješno branila Novi Zrin. U srpnju 1663. opsjedalo je više od šest tisuća Osmanlija. Utvrdu je tada branio osobno Nikola Zrinski. Izvori procjenjuju da su tada Osmanlije imale gubitak od 566, a hrvatska vojska 30 vojnika.64 Za uzvrat, Nikola Zrinski je već krajem kolovoza 1663. zauzeo tvrđicu Baba kod Kaniže, a sav plijen dopremio je u Novi Zrin.65 Okršaji su se nastavili i sljedećih mjeseci. Krajem jeseni 1663. Osmanlije su ponovno krenuli na Novi Zrin, jer su ta utvrda i osobno Nikola Zrinski označeni u Kaniži kao najljući turski neprijatelji. Brojnoj vojsci koju je kaniški paša skupio u turskoj jugozapadnoj Ugarskoj, veliki vezir dodao je još oko 2000 Tatara. Ujutro 17. studenoga 1663. Tatari su izbili na Muru kod Novoga Zrina, gdje su lađama namjeravali izgraditi pontonski most. Rastjerao ih je Nikola Zrinski sa svega tristotinjak konjanika. Ali, stiglo je pješaštvo na čelu s kaniškim pašom. I Zrinski je dobio pojačanja iz Legrada i Međimurja te je uspio obraniti Novi Zrin i potisnuti osmanlije prema Kaniži"
.
GeorgeV
Buduća legenda
- Poruka
- 37.366
Nije...nije...
Dobar si kartaroš, O...Visosti...ako tako nastaviš, sve ćeš pobediti...
Dakle, da ne dužimo, moram da spavam, a i dosadno je.
Slučaj Novi Zrin i austrijsko-turski rat 1663-64. smo apsolvirali.
Slučaj Osjek smo takođe apsolvirali...
Sledeći put pozabavićemo se tvojim kreativnim viđenjem ratova između Turaka i Ugara od 1396. do 1526.
Sa posebnim osvrtom na Janoša Hunjadija, Matiju Korvina i još neke (i pokoje Hrvate) koji su u tome učestvovali...
- Poruka
- 3.301
Nije...nije...
Dobar si kartaroš, O...Visosti...ako tako nastaviš, sve ćeš pobediti...
Dakle, da ne dužimo, moram da spavam, a i dosadno je.
Slučaj Novi Zrin i austrijsko-turski rat 1663-64. smo apsolvirali.
Slučaj Osjek smo takođe apsolvirali...
Sledeći put pozabavićemo se tvojim kreativnim viđenjem ratova između Turaka i Ugara od 1396. do 1526.
Sa posebnim osvrtom na Janoša Hunjadija, Matiju Korvina i još neke (i pokoje Hrvate) koji su u tome učestvovali...
Đorđ podvio rep i pobjego iz rasprave...
Nije lako...
.
Poslednja izmena:
fosilvaso
Buduća legenda
- Poruka
- 39.135
The_Night_Hawk
Cloud surfer
- Poruka
- 81.985
ЕЈ, БРАТ ХРВАТ!!!
ОВО НИЈЕ ПОДФОРУМ ИСТОРИЈА ИЛИ ПОВИЈЕСТ, КАКО ВИ ПАРЛАТЕ.
ОВО КАЧИ ТАМО, ДА ТЕ ТЕ НЕ БИХ ЗАТЕРАО ГДЕ ТРАЖИШ.
АЛи онда ћу поново у бановину...
Ееее...па да пропустим причу са форумским дамама...
Добар покушај тролчино...
Adavidovic
Zainteresovan član
- Poruka
- 150
Pa ne razumem zasto je potrebna promena naziva BiH? Nije vazno kako se naziva drzava ako ova drzava ne funkcionise
fosilvaso
Buduća legenda
- Poruka
- 39.135
Tako je! Ako država ne valja, treba da se promeni barem deo naroda! Za svaku vlast je problematičan narod!
- Poruka
- 3.301
Nije...nije...
Dobar si kartaroš, O...Visosti...ako tako nastaviš, sve ćeš pobediti...
Dakle, da ne dužimo, moram da spavam, a i dosadno je.
Slučaj Novi Zrin i austrijsko-turski rat 1663-64. smo apsolvirali.
Slučaj Osjek smo takođe apsolvirali...
Sledeći put pozabavićemo se tvojim kreativnim viđenjem ratova između Turaka i Ugara od 1396. do 1526.
Sa posebnim osvrtom na Janoša Hunjadija, Matiju Korvina i jo nekeš (i pokoje Hrvate) koji su u tome učestvovali...
A nisi ni svjestan da su Hrvati i u austrijskoj vojsci bili dominantan vojni faktor !!!
Hrvati koji su masovno u ogromnim brojkama iseljavali iz Hrvatske pred Turcima u Austriju i Sloveniju postali su dominantan faktor u austrijskoj vojsci i tako je promjenili u kvaliteti i broju, i pretvorili carsku vojsku u prohrvatsku komponentu...
Evo ti kako su po nacionalnom sastavu izgledale austrijske trupe...
https://forum.krstarica.com/attachments/popis-vojnika-1577-i-1630-zip.844833/
Sve sami Hrvati po prezimenima koja su napisana na "itsch" ili "Horvat", te druga tada u tim vremenima prigodna hrvatska prezimena "od Cetine" ili "od Kladuše"...
Prije toga Ugarska je bila lak plijen, Ugari su je lako pokorili 1485. sporednim snagama, tek ulaskom Hrvata u austrijske redove popravlja se situacija...
Tako da su Hrvati po vojnoj komponenti u HB monarhiji imali sve karte u svojim rukama, i uvijek je zato bilo "mi i "Austrijanci" protiv Ugara"...
.
The_Night_Hawk
Cloud surfer
- Poruka
- 81.985
МАРШ НА ПОВИЈЕСТ, ТРОЛЧИНО!!!
Stojkov Menidjer
Stara legenda
- Poruka
- 83.070
Bosanska mahala svih naroda i vjeroispovjedi
